Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine zatražilo je od parlamenta objašnjenje zašto nisu provedene izmjene Izbornog zakona BiH po presudi Ustavnoga suda BiH u predmetu Bože Ljubića nakon što su poništene odredbe toga zakona kojim se definira način izbora gornjeg, nacionalno koncipiranog Doma naroda Federacije BiH, oko čega postoje različita stajališta hrvatskih i bošnjačkih stranaka.
Kako su u utorak objavili mediji u BiH, državna odvjetnica Gordana Bosiljčić uputila je dopis vodstvu oba doma državnog Parlamenta.
“Potrebno je da se izjasnite u pogledu neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH”, napisala je državna odvjetnica Bosiljčić u dopisu koji je stigao 9. listopada navodeći kako je istraga u tome predmetu pokrenuta u rujnu prošle godine.
Tužiteljstvo BiH tereti nepoznate osobe “da su počinile kazneno djelo neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH ili Doma za ljudska prava”. Ustavni sud BiH je u prosincu 2016. godine osporio odredbe Izbornoga zakona BiH o načinu biranja izaslanika za Dom naroda Federacije BiH po žalbi koju je uputio tadašnji predsjedatelj Zastupničkog doma Parlamenta BiH Božo Ljubić, koji je danas saborski zastupnik.
U dopisu Tužiteljstva BiH stoji da je “27. rujna 2018. otvorena istraga protiv NN izvršitelja PSBiH zbog postojanja osnova sumnje da su počinili kazneno djelo neizvršenja odluke Ustavnog suda BiH, Suda BiH ili Doma za ljudska prava”.
Tužiteljica je navela da je Ustavni sud još 29. prosinca 2014. Parlamentu dostavio ovu odluku, a da je Zajednički kolegij 15. veljače 2017. istu razmatrao i dostavio je Interresornoj radnoj grupi za pripremu Prijedloga izmjena i dopuna zakona BiH na daljnje postupanje.
Također je navedeno da je Ustavni sud 25. srpnja ove godine dostavio rješenje u kojem se zaključuje da ova presuda nije izvršena, što je ponovno proslijeđeno navedenoj interresornoj grupi. U aktu tužiteljice se navodi da navedena radna grupa do danas nije dostavila nikakvu obavijest vezano za ove akte.
Ustavni sud BiH je ocijenio kako se izborom izaslanika u Dom naroda narušava načelo legitimnog predstavljanja triju naroda i pri tome je naveo kako je prijeporno da se iz svake od 10 županija u Federaciji BiH bira makar po jedan izaslanik, prenosi Hina. Takva je praksa dovela do toga da se primjerice iz Posavske županije koja broji oko 36.000 birača bira jedan hrvatski izaslanik u Dom naroda Federacije BiH, jednako kao iz Bosansko-podrinjske županija u kojoj živa 24 Hrvata. To je stvorilo razliku u vrijednosti mandata od čak 1400 puta.
O tome kako primijeniti izborni zakon posve različite prijedloge imaju većinske hrvatske i bošnjačke stranke. Stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH traže da izaslanike u hrvatskome klubu Doma naroda biraju pripadnici toga naroda, dok bošnjačke stranke zagovaraju ukidanje ili smanjivanje uloge ovog gornjeg nacionalnog doma federalnog parlamenta.
Inače, ovaj dopis iz Tužiteljstva na adresu Parlamentarne skupštine BiH pristiže nekoliko dana nakon što je predsjednik HDZ BiH istaknuo da se Izborni zakon mora promijeniti i da je to preduvjet bilo kakvog normalnog funkcioniranja svih vlasti u BiH, ali i da je najveća odgovornost na HDZ-u i SDA, kao predstavnicima hrvatskog i bošnjačkog naroda u BiH.
/Republikainfo.com/