Znanstvenici su istražili potencijalnu vezu između Alzheimerove bolesti i povećanog drijemanja, sugerirajući da prekomjerno dnevno spavanje može biti i simptom i doprinos napredovanju simptoma Alzheimerove bolesti.
Nalazi se temelje na studiji koja je uključivala 1.401 stariju odraslu osobu, pokazujući da dok se drijemanje općenito povećava s godinama, Alzheimerova bolest više nego udvostručuje godišnje povećanje učestalosti i trajanja drijemanja.
Studija sugerira da bi produljeno drijemanje moglo biti povezano s pogoršanjem kognitivnih sposobnosti godinu dana kasnije. Istraživanje naglašava da samo drijemanje ne uzrokuje izravno Alzheimerovu bolest, ali može biti čimbenik rizika, kao što je pokazao podatak da 66 % veću vjerojatnost kognitivnog oštećenja imaju osobe koje dnevno drijemaju 120 minuta ili više.
Trajanje drijemanja ističe se kao ključni čimbenik, a kraće drijemanje (manje od 30 minuta) potencijalno ima neutralne ili čak pozitivne učinke na kognitivni pad. Međutim, čini se da je duže drijemanje povezano s negativnim učincima, iako razlozi ostaju nejasni.
Znanstvenici napominju da se količina drijemanja povećava s godinama i na temelju studija o drijemanju i kognitivnom padu kraće drijemanje moglo biti korisnije.
Što se tiče preporuka za spavanje za pacijente s demencijom, znanstvenici tvrde da je, kao i većini odraslih, potrebno 7 – 9 sati sna po noći.
Preporuke za spavanje
Što se tiče preporuka za spavanje za pacijente s demencijom, znanstvenici tvrde da je, kao i većini odraslih, potrebno 7 – 9 sati sna po noći. Međutim, priznaju da se rasporedi spavanja mogu razlikovati za osobe s Alzheimerovom bolešću, nudeći savjete Nacionalnog instituta za zdravlje za poboljšanje kvalitete sna za osobe s tim stanjem, kao što su povećana fizička aktivnost, smanjenje unosa kofeina, ograničavanje drijemanja, uredan raspored spavanja i sl.