Elektroprivreda BiH (EPBiH) predlaže promjenu cijena struje s ciljem usklađivanja prodajne i cijene nabavke električne energije na način da se prosječna ukupna prodajna cijena poveća za 5,7 posto, istaknuto je danas na konferenciji za medije EPBiH u Sarajevu.
Javno poduzeće Elektroprivreda Bosne i Hercegovine d.d. – Sarajevo je dioničko društvo u kome je 90,37% kapitala u vlasništvu Federacije BiH, a 9,63% je u vlasništvu malih dioničara. Prema službenim podacima, broji 805.717 kupaca i ima 3.905 zaposlenih.
Prema tom prijedlogu, za kategoriju potrošnje „kućanstva“ šest posto, dok bi za kategoriju “ostala potrošnja do 0,4 kV” povećanje iznosilo 3,7 posto, a za kategoriju „javna rasvjeta“ 5,1 posto.
O ovom prijedlogu danas se treba izjasniti Nadzorni odbor ovog društva i zasad još ništa nije upućeno FERK-u na odlučivanje.
Izvršni direktor za opskrbu i trgovinu EPBiH Nevad Ikanović naveo je kako je prosječna cijena najpovoljnije nabavke električne energije (iz vlastitih proizvodnih kapaciteta EPBiH) za uslugu javne opskrbe 103,7 KM/MWh (po megavatsatu), dok je procjena prosječne prodajne cijene električne energije po trenutačnim cijenama EPBiH 82,7 KM/MWh. I nakon predloženog povećanja, nova prodajna cijena bila bi za oko 11 posto manja od proizvodne.
BiH je od izvoznika električne energije prešla u uvoznički status, a među nekim od uzroka trenutačne situacije istaknuti su pad proizvodnje električne energije, prvenstveno zbog značajnog smanjenja proizvodnje uglja. Također, potrošnja električne energije je u porastu od 2022. godine, što dodatno opterećuje energetski sustav.
Prosječna potrošnja električne energije za domaćinstva za obračunsko razdoblje od 30 dana (na bazi podataka u 2024. godini) je 357,2 kWh. Kad je riječ o kategoriji kućanstva, novi tarifni model predviđa nekoliko grupa zavisno od mjesečne potrošnje – do 350 kWh, od 350 do 1000 kWh, te više od 1000 kWh.
– U usporedbi s 2024. godinom 70,2 posto računa se nalazi u prvoj grupi tzv.“zeleni računi“ (potrošnja do prve granice), 26,6 posto su “plavi” (potrošnja između prve i druge granice), a 3,2 posto su „crveni“ računi (potrošnja preko druge granice). Dakle, u prvoj grupi bi to bilo povećanje 4,8 posto, drugoj 6,3 posto, a u trećoj osam posto – naveo je Ikanović.
Posebno je istaknuo kako EPBiH i dalje zadržava obračunsku snagu na nultoj vrijednosti za kategorije potrošnje gdje se ta snaga ne mjeri, za razliku od drugih elektroprivrednih poduzeća u regiji koja primjenjuju dodatne troškove obračunske snage.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić ovom prilikom naglasio je potrebu racionalne potrošnje energije.
– Nema ekonomskog udara tamo gdje se radi o prosječnoj potrošnji, cijena električne energije se neće bitnije promijeniti. Ako ja hoću imati klimu u svakoj sobi, da se grijem na električnu energiju, red je i da platim. Ne možemo ne dati da rade rudnici i onda da ne raste cijena električne energije. Subvencije se nisu mijenjale za pojedine kategorije društva – rekao je Nikšić, podsjećajući da su subvencije osigurane još za vrijeme njegovog prvog mandata.
Konferenciji za novinare sudjelovao je i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić te članovi Uprave i Nadzornog odbora JP Elektroprivreda BiH. Generalni direktor EPBiH Sanel Buljubašić je rekao da prvi kvartal nije u skladu s planskim predviđanjima te da je potrošnja električne energije veća za 11,7 posto.
Ništa od ‘zelene energije’ – ‘prljava’ je i dalje prioritet
U BiH postoje tri javna elektroprivredna poduzeća. EP BiH, kao i Elektroprivreda Republike Srpske sa sjedištem u Trebinju, najveće količine električne energije dobivaju korištenjem ugljena u dotrajalim termoelektranama, što je tzv. prljava el energija. Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne sa sjedištem u Mostaru, cjelokupnu proizvodnju temelji na vodi i vjetru.
Iako se BiH međunarodnim sporazumima i konvencijama obvezala na smanjenje emisija štetnih plinova kao i na klimatsku neutralnost do 2050. godine, značajnijeg ispunjavanja obveza nema jer ništa sustavno ne čini kako bi se smanjio proces dobivanja električne energije iz uglja tzv. ‘prljavu energiju’. Čak što više – vlasti i dalje investiraju upravo u takav način dobivanja energije.
U EU već 13 država više ne koristi ugalj kao energentski resurs, a još 11 ih je usvojilo odluke o ukidanju uglja do 2030. u skladu sa Pariškim klimatskim sporazumom iz 2015. godine. U cilju klimatski neutralne planete i očuvanja okoliša do 2050. godine, u zemljama diljem EU-a zatvorena je polovica europskih elektrana na ugalj, a jedino Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Kosovo od svih zemalja zapadnog Balkana, planiraju ukidanje dobivanja energije iz uglja do 2030. godine., odnosno, izgradnju novih termoelektrana.
(Desk/Republika)