Ministar vanjskih poslova Ruske Federacije Sergej Lavrov, na konferenciji za novinare nakon 30. Ministarskog vijeća Organizacije za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) u Skopju, rekao da “Zapad okreće zemlje Balkana jedne protiv drugi”, kazavši kako je za “sve probleme na Balkanu kriv Zapad i politika Zapada”.
“Pogledajte samo BiH. Oni je žele potpuno uništiti, sravniti”, rekao je Lavrov. Dodao je kako neke zemlje Balkana uvode sankcije Rusiji, a neke ne.
Govoreći o Kosovu i Srbiji, Lavrov je rekao da Zapad ucjenjuje Srbiju kako bi uvela sankcije Rusiji.
“EU sada traži od Srbije da uvede sankcije Rusiji. Čak i ne mora priznati neovisnost samoproglašenog Kosova, već priznati članstvo Prištine u međunarodnim organizacijama”, rekao je Lavrov.
Srbija će plin kupovati od Azerbajdžana – smanjena ovisnost o ruskom plinu
Podsjetimo da su sredinom prošlog mjeseca ministarstva energetike Srbije i Azerbajdžana potpisali memorandum koji otvara mogućnosti dotoka ne samo azerbajdžanskog prirodnog plina, već i tečnog plina preko LNG terminala u Turskoj i Grčkoj, kao i izgradnju plinskih elektrana i skladišta plina. Nacionalne tvrtke “Srbijagas” i “Socar” sklopile su i prvi komercijalni ugovor koji garantira isporuke do 400 milijuna kubnih metara plina već od sljedeće godine. Ovime Srbija značajno umanjuje ovisnost opskrbe ruskim plinom.
Kako je prenio Reuters, on se osvrnuo i na američkog državnog tajnika Antonya Blinkena, kazavši kako je “kao kukavica pobjegao sa sastanka”. Tvrdi kako je rani odlazak Blinkena i šefa europske diplomacije Josepa Borrella iz makedonske prijestolnice, pokazuje njihov strah od dijaloga.
”Zašto se to događa? Pa, vjerojatno misle da time izoliraju Rusiju. Ali ja mislim da su jednostavno kukavice, da se plaše bilo kakvog iskrenog razgovora sa činjenicama u rukama”, rekao je Lavrov pred medijima u Skopju, očito nezadovoljan jer su ga ignorirali Blinken i Borrell.
Naime, američki državni tajnik boravio je u Skopju pred spomenuti sastanak, a potom je otputovao prije dolaska Lavrova iste večeri. Neformalnoj večeri prisustvovali su, osim Blinkena, koji je nakon Skopja doputovao u Izrael, šefovi diplomacija EU i Velike Britanije, Borell i David Cameron, nakon čega su sva trojica napustili Skopje prije nego što je stigao Lavrov.
Ne žele čuti Lavrova
Tijekom obraćanja Lavrova na sjednici ministara OSCE-a u Skopju mnogi dužnosnici napustili su dvoranu. Ali, ruski ministar nije propustio kazati kako je “OSCE na ivici propasti” i da “Zapad ubija šanse za njegovo oživljavanje”, što je naljutilo mnoge prisutne dužnosnike.“Nažalost, zapadne političke elite, koje su sebi prisvojile pravo odlučivati o sudbini čovječanstva, napravile su kratkovid izbor ne u korist OSCE-a, već u korist NATO-a. U korist filozofije obuzdavanja, geopolitičkih igara s nultom sumom i logikom ‘gospodar – rob’. Jedna od ključnih komponenti ove politike bila je nepromišljena ekspanzija NATO-a na istok, koja je započela nakon raspada Organizacije Varšavskog ugovora”, rekao je tada Lavrov.
BiH živi od EU-a
Dok se, posebice nakon ruske agresije na Ukrajinu, često govori kako zemlja pod vodstvom Vladimira Putina ima značajan politički utjecaj u BiH, a posebno u entitetu Republika Srpska, analize ekonomskog utjecaja Rusije u BiH pokazuju suprotno – da se radi o više nego ograničenoj ekonomskoj suradnji. Majda Ruge, viša suradnica za politiku proširenja u Europskom vijeću za vanjske odnose (ECFR – European council on foreign relations) u svojoj analizi pod naslovom ‘Kako ruski revizionizam prijeti Bosni i Hercegovini’, posebno se osvrće na ovaj zanimljiv segment kada je riječ o ruskom utjecaju u BiH.
Ona se osvrće na podatke koji pokazuju da je za sedam mjeseci 2022. godine, Rusija je činila tek oko 2,4% uvoza BiH i 0,3% njenog izvoza. Ono što će mnoge začuditi je da su ove brojke u Republici Srpskoj još niže: Rusija čini 0,28% od ukupnog izvoza tog entiteta i 1,56% uvoza. Usporedbe radi, u istom vremenskom razdoblju EU je činila oko 74% izvoza BiH, a 69,9% izvoza Republike Srpske u EU.
Sličan omjer je i kada je riječ o izravnim, stranim ulaganjima. Rusija osigurava samo 1,5% izravnih stranih ulaganja u Republiku Srpsku, u usporedbi s 55% zemalja članica EU-a. Za Bosnu i Hercegovinu u cjelini, izravna strana ulaganja iz Rusije čine 4% ukupnih izravnih, stranih ulaganja.
Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, Ruska Federacija nije među prvih deset zemalja-partnera robne razmjene. Kada je u pitanju izvoz (uzima se u obzir 2021. godina kada na snazi nisu bile sankcije za Rusiju zbog agresije na Ukrajinu), to su Njemačka, Hrvatska, Srbija, Italija, Austrija, Slovenija, Crna Gora, Turska, Nizozemska i Švicarska. Kada se govori o uvozu prednjače dvije zemlje susjede Hrvatska na prvom mjestu, potom Srbija. Slijede Njemačka, Italija, Slovenija, Austrija, Turska, Mađarska, Nizozemska i Švicarska.
/Republika/