Dodik se pred Vijećem UN-a obrušio na Inzka – kazao da “govori u ime Bošnjaka”, a on sam govorio i u ime Hrvatske i bh Hrvata; Čović je bio nešto blaži, ali na istom putu

Google+ Pinterest LinkedIn Tumblr +

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija je na poziv trenutne predsjedavajuće zemlje Rusije održalo posebnu neformalnu sjednicu u formatu ‘Arria-Formula’, na kojoj su se putem video linka obratili predsjednik HDZ BiH Dragan Čović (na službenoj stranici HDZ-a BiH naveden je u dužnosti predsjednika HNS-a) i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Dodikov govor osudili su predstavnici Francuske, Velike Britanije, Njemačke i SAD-a.

Ruski veleposlanik pri UN-u, Vasilij Nebenzja poziv na sastanak uputio je Draganu Čoviću, Miloradu Dodiku i Bakiru Izetbegoviću, obrazloživši to “potrebom da budu saslušani legitimni predstavnici tri konstitutivna naroda da bi se dobila sveobuhvatna slika događaja na terenu”.

Iako je pozvan, predsjednik SDA Bakir Izetbegović nije sudjelovao na video sastanku te je negodovao jer je smatrao da se pozivom na sastanaka stranačkih lidera derogira institucija predsjedništva BiH. On je poslao pismo koje je podijeljeno zemljama članicama UN-a. Pored političkih lidera sjednici Vijeća sigurnosti se obratio i visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko.

Sjednicu je obilježio nevjerojatan napad Dodika na visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka, a kojeg je kritizirao i Čović. Inače, Dodikovo obraćanje je i prvi put da se jedan dužnosnik iz Republike Srpske obrati Vijeću sigurnosti UN-a. Dodikovo izlaganje kritizirali su predstavnici Velike Britanije, Francuske i

Prvi je govorio Inzko, nakon njega Čović te potom Dodik.

“Ovo obraćanje nije dio mog redovnog obraćanja Ujedinjenim nacijama, ali je vrijedno da napomenem neke stvari. Glavni politički problemi su centrifugalne snage koje blokiraju procese na državnoj razini i samim tim blokiraju državu, u proteklim godinama se događalo neuvećavanje proračuna na državnoj razini, ni dvije godine naknon izbora nije formirana vlast na razini Federacije BiH, predsjednik Federacije blokira imenovanje novih sudaca u Vrhovni sud”, naveo je, između ostalog, Valentin Inzko.

Inzko je također nabrojao razloge za ostanak stranih sudaca u Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine te elemente ‘5+2’ koji su nužni kako bi se dogodilo zatvaranje njegovog ureda u Bosni i Hercegovini.

Čović o Daytonskom sporazumu

Sličan,a li ublažen govor imao je predsjednik Hrvatskog narodnog sabora i HDZ BiH dr. Dragana Čović na sastanku Vijeća sigurnosti UN-a.
Njegovo obraćanje prenosimo u cijelosti:

“Veliko mi je zadovoljstvo sudjelovati na sastanku u Arria formatu članica Vijeća sigurnosti UN-a. Skup je posvećen temi koja je od egzistencijalnog značaja za našu domovinu BiH, njene građane svih nacionalnosti, konstitutivne narode Hrvate, Bošnjake i Srbe kao ustavotvorne nositelje suvereniteta. Stoga posebne zahvale zemlji predsjedatelju koja je inicirala i organizirala našu današnju raspravu. Njene prednosti su veoma dobro sažete i formulirane u konceptu koji je sačinjen u povodu ovog sastanka, što komplementira vrlo dobru upućenost i informiranost inicijatora ovog susreta o svim specifičnostima i izazovima provedbe Daytonskog mirovnog sporazuma u BiH.

Između ostalog rečeno je kako je Daytonski mirovni sporazum postavio osnovne principe funkcioniranja BiH, koji obuhvaćaju poštivanje neovisnosti i teritorijalnog integriteta države, odredbe o nadležnostima dva entiteta – Republike Srpske i Federacije BiH – te jednakopravnosti tri konstitutivnih naroda; Bošnjaka, Hrvata i Srba. Dayton je definirao okvir za pronalazak rješenja povezanih s rješavanjem međuetničkih sukoba dijalogom, temeljenih na jednakosti i međusobnom poštivanju, kompromisu i konsenzusu.

Tema je relevantna i u kontekstu regionalnih odnosa i stabilnosti, ali i šire. U BiH se već dugo testiraju različite tehnike i modeli post-konfliktne stabilizacije, izgradnje mira, funkcionalne liberalno-demokratske multinacionalne federacije. Uspjeh svih tih različitih tehnika i alata može imati dalekosežne posljedice na slične međunarodne angažmane u budućnosti diljem svijeta, a time i praktična opredjeljenja i djelovanje i ovog tijela kao najvišeg u hijerarhiji sustava Ujedinjenih naroda.

Stoga je razgovor o 25. godišnjici Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini više nego prikladan kako bi na ovoj visokoj razini zajednički razmotrili sva njegova ključna postignuća. To činimo uz prednost respektabilne vremenske distance, kada je možda uputno početi razmišljati i o zauzimanju kreativnijih i inovativnijih metoda kojima se može potaknuti unutarnju stabilizaciju odnosa i ukupni razvoj BiH.

“Inzkova izvješća manjkava”

Ključni modalitet Vašeg dosadašnjeg upoznavanja s prilikama u BiH i razvojima vezanim za implementaciju Daytonskog mirovnog sporazuma bio je posredstvom kvartalnih izvješća visokog predstavnika. Zadnje je predstavio gospodin Valentin Inzko prije nekoliko dana.

Nažalost, svi relevantni politički predstavnici u BiH smatraju da su u pravilu njegova izvješća, barem do sada, u nekim dijelovima bila značajno manjkava i površna, ali ono što najviše zabrinjava jeste da nisu prezentirala cjelovitu sliku stanja u BiH. Bez cjelovite slike nema pravog razumijevanja problema, a onda izostaje i adekvatan pristup koji Međunarodna zajednica i ovo respektabilno tijelo može zauzeti u pogledu onoga sto prepoznajemo kao zajednički interes: demokratsko sazrijevanje te samoodrživa europska perspektiva BiH.

Inzistiranje na ustavnom okviru BiH, koji se temelji na ravnopravnosti tri konstitutivna naroda, nije zagovaranje podjele BIH, što neki često neargumentirano i neutemeljeno imputiraju Hrvatima u BiH. Prečesto se legitimno inzistiranje na pravu i ustavu proglašava nacionalističkim djelovanjem i treba prestati s takvim etiketiranjem.

“Narušava se Daytonski sporazum”

Daytonski mirovni sporazum narušava se brojnim izazovima, navesti ću samo neke od problema koji iz nama nepoznatih razloga nisu navedeni u navedenome Izvješću gospodina Inzka, a uvjeren sam da zaslužuju vašu pozornost, uključujući:

1. nelegalne kvalifikacije hrvatskoga naroda kao manjine (što je protuustavno i protivno sporazumu koji jednako pozicionira tri konstitutivna naroda kao ravnopravna društveno-politička subjekta). BiH je simetrična multinacionalna federacija koja funkcionira na bazi priznanja i pune jednakopravnosti tri konstitutivna naroda bez obzira na demografska kretanja i varijacije u njihovoj brojnosti na cjelokupnom teritoriju BiH.

2. u Izvješću se nije očitovalo niti jednom riječju o pozivima bošnjačkih stranaka za nametanjem Hrvatima političkih predstavnika na nižim razinama vlasti;

3. najavama bošnjačkih stranaka o kršenju Daytonskog sporazuma na štetu Hrvata na Općim izborima 2022.;

4. nelegalnim i nelegitimnim sazivom Središnjeg izbornog povjerenstva BiH;

5. ignoriranjem nelegitimnosti člana Predsjedništva BiH;

6. prešućivanjem politike vodeće bošnjačke političke stranke SDA koja relativizira i priječi implementaciju sporazuma o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH te politikama mržnje prema Hrvatima i opstruiranjem ustavno-zagarantiranih prava konstitutivnih naroda itd….

Budući da se visokom predstavniku Člankom II Aneksa 10 Daytonskog mirovnog sporazuma u zadatak stavlja praćenje provođenja Mirovnog sporazuma te u svom mandatu treba djelovati nepristrano i uvažavati demokratski izražena stajališta svih konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, jasna je naša duboka zabrinutost navedenim. Nasuprot tomu, danas ovim obraćanjem, imamo jedinstvenu prigodu zauzeti konstruktivno kritičan stav u pogledu svih činjeničnih manjkavosti implementacije Daytonskog sporazuma. To je potrebno kako bi stekli uvid u sav njegov nerealiziran potencijal, koji je potrebno aktualizirati kako bi zemlja napredovala na svom putu demokratskog razvoja i sazrijevanja ka potpunoj samostalnosti, samoodrživosti i europskoj budućnosti.

Međutim, nipošto ne smijemo izgubiti iz vida činjenicu koja je ključna za stabilnost BiH i regije, a to je da se BiH temelji na načelu jednakopravnosti tri konstitutivna naroda; Bošnjaka, Hrvata i Srba – koji zbirno predstavljaju preko 97% svih njezinih građana. Konstitutivnost je pri tom odrednica koju je naš Ustavni sud još 2000. godine izdvojio kao temeljno i natkrovljujuće ustavno načelo. To je načelo dakle temelj i strop konstrukcije koju nastojimo organizirati i urediti po mjeri sva tri autohtona naroda koja su njen prostor kroz stoljeća zajednički gradili. Vjerujem kako su krajnje pogrešne političke iluzije kako će postojeća i stvarna nacionalna pitanja i odnosi pasti u drugi plan sama od sebe ukoliko ih se bude ignoriralo ili agresivno djelovalo na njihovoj neutralizaciji iz javnog diskursa. Umjesto toga, kao rezultat imamo strukturalne poremećaje i nesposobnost da provedemo nužne ustavne i političke reforme.

Jedan od najakutnijih odnosi se na izmjene Izbornog zakona kojim je narušena jednakopravnost i ravnoteža u sustavu razdiobe vlasti između tri naroda. Uz to, neka od rješenja nametnuta od strane međunarodnih Visokih predstavnika su stvorili nove probleme kojima se naknadno morao baviti Europski sud za ljudska prava, koji je tako naredio korekciju diskriminirajućih odredbi vezanih za izbore u Mostaru, gradu iz kojeg i sam dolazim, a koje je, vjerovali ili ne, nametnuo Ured Visokog predstavnika (OHR)!

“Izborni zakon najveći problem”

Najviše problema, osobito za hrvatski narod, izazvale su nepromišljeno nametnute izmjene Izbornog zakona koje su dovele do toga da je u dva navrata vlast u entitetu Federacija BiH (hrvatsko – bošnjačkom entitetu) konstituirana bez predstavnika Hrvata kao konstitutivnog i ustavno jednakopravnog naroda. Time je izravno ugroženo njegovo suvereno ustavno-političko pravo na izbor političkih predstavnika i zajamčeno sudjelovanje u konstituiranju vlasti na razini entiteta i Države BiH u instituciji Predsjedništva u koju je u tri navrata izbornim inženjeringom realizirana neustavna i nedemokratska impozicija na poziciji hrvatskoga člana Predsjedništva BiH.

Razumijem pozitivnu intenciju međunarodne zajednice kojom se nastojalo pojednostaviti donošenje odluka u parlamentarnoj i izvršnoj vlasti i na taj način ubrzati institucionalni razvoj i kretanje BiH. Međutim, iskustvo je svjedok da bez unutarnjeg legitimiteta, konsenzusa i poštivanja prava svakog od naroda na legitiman politički izbor i predstavljanje, naši zajednički ciljevi nisu ostvarivi.

Federalni sustav razdiobe vlasti ne smije biti shvaćen kao prepreka izgradnji države, jer to međunarodnu zajednicu stavlja u pristranu poziciju kojom se podržava jednostrana unitaristička koncepcija koju afirmiraju bošnjački politički subjekti sa sjedištem u Sarajevu. Zanemarivanje kolektivne jednakopravnosti tri naroda i njihove konstitutivnosti samo ohrabruje majorizacijska nastojanja koja su nelegitimna u odnosu na Ustav i mirovni sporazum. To dovodi do toga da u BiH imamo rascjepkani politički krajolik, ozračje nepovjerenja između političkih predstavnika tri konstitutivna naroda koje često uzrokuje funkcionalan zastoj u institucijama i nazadovanje u provedbi ključnih reformi. Tek kada se sva tri konstitutivna naroda i svi građani u Bosni i Hercegovini budu osjećali sigurno, samouvjereno i bez brige da njihov identitet i politička prava nisu priznati, fokus će se s nacionalnih političkih platformi prebaciti na društvenu-ekonomska pitanja.

Da bi se to ostvarilo, kao ključni preduvjet, bez daljnjeg odgađanja jeste izmjena Izbornog zakona, znatno prije Općih izbora 2022. godine. Pri tom, promjena Izbornog zakona ne smije biti cilj sam po sebi, već prvi bitan korak na putu zemlje ka političkoj stabilizaciji.

Na kraju, želim skrenuti pozornost kako u ovom trenutku moja zemlja prolazi kroz jedno razdoblje značajnih iskušenja. Duboko sam uvjeren kako jedan konstitutivan narod u Bosni i Hercegovini ne može biti ni sretan ni prosperitetan ako to nisu i ostala dva konstitutivna naroda i svi naši žitelji. U tom smislu smatram da mi, unutar Bosne i Hercegovine, moramo uraditi nužan iskorak te u narednih šest mjeseci usvojiti izmjene izbornog zakonodavstva sukladno Odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Kao i do sada, očekujemo razumijevanje i potporu međunarodne zajednice u rješavanju ovog pitanja od vitalnog značaja za daljnju demokratizaciju i ostvarenje naše pune integracije u Europsku uniju”.

Dodik sve kritike prema Inzku

Predsjedavajući i srpski član Predsjedništva BiH i predsjendik SNSD-a Milorad Dodik, u završnoj riječi u obraćanju Vijeću sigurnosti UN-a povodom 25. godišnjice potpisivanja Daytonskog sporazuma rekao je da će se “boriti za prava svog naroda”.

“Zahvaljujemo se Ujedinjenim nacijama što njeguju praksu da male zemlje mogu iznositi svoje stavove. Čuli smo stare govore, koji se protežu više od 20 godina. Ipak, stvarnost se promijenila, ima uspjeha, ali i manipulacija koje treba istaknuti. Večeras su se čuli i oni koji se lažno brinu o narodu Srpske. Kada je u pitanju Ustavni sud, samo radite ono što radite i u svojim zemljama u Ustavnim sudovima”, rekao je Dodik.

Kazao je i da “poštuje i žali za svakom žrtvom rata, bez obzira kojoj naciji pripada”.

“Završen je rad Haškog tribunala u kome su Srbi osuđeni na tisuću i sto godina robije, a Bošnjaci 40 i nešto godina. To nije srazmjerno ratu koji je ovdje bio. Imate čovjeka koji je u Srebrenici ubijao Srbe o čemu postoje video zapisi, a njega Inzko i njegovi šefovi iz SDA smatraju “majkom Terezom”, dok je svaki Srbin monstrum koji treba biti kažnjen tako što će biti uvučen u zemlju u kojoj neće imati prava. Na to ne pristajem kao predstavnik svog naroda”, kazao je Dodik.

On je napomenuo da je Republika Srpska za europski put BiH te da sva “buduća rješenja moraju biti u skladu sa Daytonskim sporazumom”.

“Kada je riječ o formiranju novih organa na razini BiH, onda Inzko neće da navede da to mogu samo uraditi strane koje su potpisale Daytonski mirovni sporazum. Dakle, to su Republika Srpska i Federacija BiH, a nikako Inzko. Zašto je Inzko kršio međunarodno pravo? Bit će pronađen način da u pravičnoj pravosudnoj proceduri zatražimo i obranimo svoja prava. Sada znamo da veliki svijet podržava veliku imaginaciju koja se zove visoki predstavnik”, Dodik je kritizirao visokog predstavnika u BiH pred Vijećem sigurnosti UN-a, prenose agencije.

On ja naveo da “podržava suštinsku reformu Izbornog zakona BiH, a ne onu koju zagovara Inzko”.

“Ova reforma mora poći od jedne suštinske stvari, a to je da ljudi moraju biti vidljivi u zajedničkim institucijama BiH. Ako to nemate, mislim da smo dobro trasirali put ka nestanku BiH. Neću prihvatiti sotonizaciju Srba u Srbiji i Republici Srpskoj i ono što nije u i njegovom interesu, jer je srpski narod slobodarski i želi graditi dobru BiH bez visokog predstavnika”, nastavio je Dodik.

On je napomenuo da su izbori u BiH, nakon građanskog rata, bili slobodni i fer, što je ocijenio i OEBS te je ponovno upitao “tko je Inzko da tumači izbore i kako se bira Središnje izborno povjerenstvo”.

“Karadžićeva tabla postavljena dok još nije bio osuđen – Pozivam Inzka da je zajedno skinemo”

“BiH saslužuje mir i slobodu kao slobodna zemlja sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Sve izvan toga je zgrožavanje slobode i mira. Republika Srpska nema ratni plan i plan secesije, ali nam Inzko neće zabraniti našu imovinu. Nažalost, Inzko je shvatio da ima podršku, a ne Daytonski sporazum. Tu je problem, jer on urušava Daytonski sporazum, ali kada budem imao priliku borit ću se za svoj narod jer je častan i slobodarski. BiH može opstati sa dva entiteta i tri naroda, dok Hrvati ne zatraže svoj entitet što bi bio pošteno i fer”, rekao je Dodik.

Kada je riječ o tabli koja je na Palama postavljena na studentskom domu prvom predsjedniku RS, Radovanu Karadžiću, Dodik je rekao da je postavljena kada Karadžić nije presuđen za ratne zloče te je pozvao Inzka da je, “kada bude spreman, zajednički skinu”.

Za EU i Dayton, protiv NATO-a

On je ponovio da podržava Daytonski mirovni sporazum, europski put BiH, ali ne i članstvo u NATO savez. “Zajednički moramo očuvati mir na ovim prostorima za što se svesrdno zalažem”, zaključio je Dodik.

Protiv Inzka govorio i u ime Hrvatske i Hrvata u BiH

Nadalje, Dodik je rekao da “Srbija, Hrvatska i Republika Srpska žele da visoki predstavnik ode iz BiH”, kao i “50 posto Federacije BiH” te je dodao da “visoki predstavnik Valentin Inzko mrzi Srbe i govori u ime bošnjačkog naroda, a ne Daytonskog sporazuma”.

“Daytonski sporazum je jedan od najvažnijih dokumenata međunarodnog prava nakon Drugog svjetskog rata. BiH po Ustavu pripada samo ono što joj je izričito dano, a sve ostalo pripada entitetima i to bi trebao znati i Inzko koji nije zadužen za tumačenje Ustava, ali da se neovlašteno petlja u tumačenja puno toga u BiH. Daytonski sporazum se ne tumači, on se primjenjuje”, rekao je Dodik.

Naglasio je da je BiH složena zajednica koja se “kroz Dayton oslanjala na ono što se primjenjivalo i u SAD”.

“Visoki predstavnici su promijenili Daytonski sporazum, mijenjajući duh Daytona. Paddy Ashdown je kršio sve moguće sporazume, a to je priznao i u svojoj knjizi. I svi su promovirali takvu politiku, sve do Inzka. Ustav BiH kaže da se BiH sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Nigdje ne piše da BiH ima imovinu, tako da Incko ne može da sprječava investicije”, rekao je Dodik, nazvavši Ashdowna neobjektivnim i kriminalnim.

Rekao je da Srbija želi da visoki predstavnik ode iz BiH.

“Hrvatska isto, Republika Srpska želi da nestane, pola Federacije BiH želi da on ode. A, on i dalje manipulra i iznosi neistine. Zloupotrebljava govornicu i kad govori, predstavlja samo jedan, bošnjački narod”, poručio je Dodik.

Dodik je naglasio da želi BiH sastavljenu iz dva entiteta i tri naroda. “Ukoliko to nije moguće, nitko nam neće zabraniti sanjati svoju slobodu”, naglasio je Dodik opet istaknuvši da “Inzko pokazuje da mrzi Srbe i da “ili je plaćen za to ili je zaista uvjeren da tako treba biti”.

“Govorio je i danas o tome i želim se osvrnuti na to, jer sam mislio sam da je ovo mjesto za dostojanstven razgovor. Inzko, koji zloupotrebljava govornicu, govori u ime bošnjačkog naroda, ne govori u ime ljudi ovdje, niti u ime Daytonskog sporazuma. Zna li Inzko da sam ja predsjedavajući Predsjedništva BiH. Јa, kao predsjedavajući Predsjedništva nisam zaprimio nijedan zahtjev o tome da se Predsjedništvo izjasni u ovoj situaciji i zato samo mogu kazati da o tome nema stav Predsjedništva i vi niste čovjek koji tumači Predsjedništvo, ja vam to nikad neću dozvoliti”, poručio je Dodik visokom predstavniku u BiH.

Dodik je poručio da je “on taj koji kao predsjedavajući tumači stvavove Predsjedništva, a ne Inzko svojim lažima pred ovako visokim tijelom”.

/Republikainfo.com/

 

Share.

Comments are closed.