Za podsjetiti je da je ovaj skup, donio mnoga zanimljiva mišljenja o uzrocima, posljedicama kao i mogućim rješenjima za težak politički položaj Hrvata u BiH, a u javnosti, poglavito u “hrvatskim medijima”, prošao je skoro nezapaženo, što je i za očekivati zbog dugogodišnjeg, čudnog ‘političkog prijateljevanja’ predsjednika SNSD-a i predsjednika najjačke stranke u Hrvata u BiH – HDZ-a BiH.
Znanstveni skup je organizirao tadašnji potpredsjednik RS-a iz “reda hrvatskog naroda” Emil Vlajki”, a posebno znakovito izlaganje imao je predsjednik RS-a, Milorad Dodik.
Čitatelje podsjećamo na taj događaj o kojem je svojedobno pisala Republika.
Dodik je u uvodnom izlaganju ocijenio da je “jedna od dramatičnih odluka Hrvata u novijoj povijesti, njihov izlazak 1992. na referendum i glasovanje za neovisnost BiH”. Još jedna od dramatičnih odluka Hrvata u BiH, prema njegovoj ocjeni, je i “odustajanje od nekadašnje Herceg-Bosne”, za što je izravno optužio tadašnju hrvatsku vlast, ocjenjujući da su “bh. Hrvati uradili kako je željela Republika Hrvatska”.
Dodikova ocjena kako je jedna od “dramatičnih odluka Hrvata” bio i izlazak na referendum je posve očekivana, a odluka je prvenstveno “dramatična” bila za Srbe koji nisu željeli izlazak iz tadašnje Jugoslavije. Da se Hvrati, kojm slučajem, nisu izjasnili za neovisnu BiH, sada bi Jugoslavija graničila s Hrvatskom, a Bošnjaci i Hrvati u BiH bili s pravima nacionalnih manjina, uz rat koji bi ih, također, teško mimoišao. To se najviše ogleda u Dodikovoj kada je susjednu Republiku Hrvatsku nazvao ‘matičnom zemljom’ Hrvata iz BiH.
Što su, prema Dodiku, pogreške Hrvata?
„Važno je zamijetiti da je položaj Hrvata, u prošlosti determiniran nizom odluka koje su donesene. Jedna od dramatičnih odluka, koja je predodredila položaj Hrvata u BiH je učešće na zajedničkom referendumu o samostalnosti BiH, čime je dana politička podrška konceptu osamostaljenja i raspada Jugoslavije i da to učešće na referendumu uskoro bilo dovedeno u pitanje upravo sukobom Bošnjaka i Hrvata u proteklom ratu, koji je iza sebe ostavio i značajne ratne zločine i s jedne i s druge strane, govori da ta odluka o učešću Hrvata na referendumu o samostalnosti BiH nije inspirirana njihovim povijesnim i političkim zahtjevima”, ocijenio je tada Dodik.
“Drugo važno mjesto je odustajanje hrvatskog političkog vrha toga vremena od koncepta Herceg-Bosne, koja je već bila konstituirana kao teritorijalno-politička organizacija s svim izvršnima funkcijama vlasti i predstavništvom koje je moglo osigurati njegovu dugotrajnost. Politička odluka da se ukine Herceg-Bosna i da se ona utopi u Federaciju, vjerojatno je motivirana nekim regionalnim procesima tog vremena, jer znamo da je Hrvatska, kao matična zemlja Hrvata, tada već bila u sukobu i da je trenutak vjerojatno bio važan zbog same Hrvatske da se to učini i već poznatog pritiska međunarodne zajednice“, kazao je Dodik u uvodnoj riječi na Znanstvenom skupu o položaju Hrvata u BiH, organiziranom u Banja Luci u ožujku 2011. godine.
BiH: ‘Najrobusnija operacija međunarodne zajednice na svijetu’
Veliku ulogu u daljnjem srozavanju položaja bh Hrvata, prema njegovim riječima, odigrala je i međunarodna zajednica, koja je ukinula sustav zaštite prilikom odlučivanja u F BiH za same Hrvate, data Daytonskim sporazumom, te tako Hrvate odvela u daljnji politički sunovrat.
„Ono što mi vidimo iz RS-a je nedostatak političkog stava hrvatskih predstavnika dugo vremena. Sad ga ponešto i prepoznajemo“, kazao je Dodik ističući da hrvatski predstavnici nakon potpisivanja Daytona nisu Hrvatima osigurali „najviše prava, koja im pripadaju“.
On, između ostalog, iznosi da BiH jedino može opstati organizirana u zajednicu suverenih država na njenom prostoru, s izvršnim kompetencijama, a jamčenim međunarodnim subjektivitetom i teritorijalnim integritetom.
„Narodi u BiH nisu nikada dali jedinstvenu suglasnost za BiH. Imamo tek samo jedan referendum koji je održan 1992., na koji su izišli zajedno Bošnjaci i Hrvati, od kojih je većina glasovala za samostalnu BiH. Ja nisam bio pripadnik partije koja je tada bila na vlasti SDS-a, bio sam član partije koju je vodio Ante Marković, ali jednako sam bio protiv tog referenduma, jer je taj referendum bio mjesto preglasavanja. I mi smatramo da upravo događaji koji su se događali poslije, demantirali volju Hrvata“, ocijenio je Dodik koji je iznio nadasve zanimljive podatke.
Naime, on je težnju međunarodne zajednice da od BiH napravi državu nazvao „najrobusnijom operacijom na svijetu“ u koju je, takoreći, uzalud utrošeno 5 milijardi dolara međunarodne financijske pomoći podržavanih s oko 60 000 vojnika i OHR-om kao protektorom.
Predsjednik Srpske je današnji politički bošnjački vrh usporedio s „arogancijom Slobodana Miloševića“. Međutim, Dodikov odmak od međunarodne zajednice nije uvijek bio ovako dalek. On sam je potvrdio da je u početku imao nepodijeljenu podršku međunarodne zajednice, uvjeren u njenu objektivnost. To je povjerenje, kako kaže, brzo izgubio. Na kraju, Dodik sugerira i mogući odgovor na pitanje o današnjoj poziciji bh Hrvata.
„Odgovarajući na pitanje zašto su Hrvati ušli u referendum o samostalnosti BiH, odgovorit ćemo zašto su danas u ovakvoj poziciji“, kazao je predsjednik RS-a na kraju svog izlaganja u Banja Luci 2011.
(Republikainfo.com/V.S.)