Vlast u BiH se ne bavi uopće niti iseljavanjem niti prirodnim nestankom niti demografskim negativnostima općenito, a s takvom se demografskom slikom i posebno s negativnim projekcijama i njihovim izravnim negativnim utjecajima na uređenost, na ukupni razvoj i na sve temeljne sustave u državi već trebalo ozbiljno pozabaviti i u parlamentu i u vladi.
Trebalo se, ali nije niti će uskoro u primjenjivanom modelu vladanja, u kojem je prevladala tzv. interesna ideologija, retorička politika uspješnosti i najavljivanja budućih djelovanja te politika ostavljanja dojma, rekao je Stjepan Šterc, sveučilišni profesor i demograf sa Fakulteta hrvatskih studija u Zagrebu, u intervjuu za Bljesak.info.
Šterc ističe kako će iseljavanje iz BiH u ovakvim političkim i razvojnim gospodarskim prilikama i s tom razinom društvene neuređenosti bit će jako teško zaustaviti, sve do brojčane limitiranosti iseljeničkog potencijala.
“Potreba europskih razvijenih zemalja za radnom će snagom različitog profila obzirom na njihove demografske parametre i razvojne mogućnosti biti konstanta, a uostalom dohvat radne snage bez naknade iz naših zemalja je bio i jedan od razloga europskog unionizma. Mjere naravno za zaustavljanje iseljavanja i depopulacije postoje, samo što se konačno mora shvatiti kako je demografska problematika strateškog značenja i mora biti u temelju planiranja ukupnog razvoja. Sukladno se njezinom značenju ona mora i pozicijski postaviti u sam vrh izvršne vlasti, predati na upravljanje po znanstvenim osnovama najboljima i posebno je važno prema njoj usmjeriti najvažniji poticajni sustav-porezni“, dodaje Šterc.
Svaka bi zemlja trebala, objašnjava Šterc, u takvim demografskim okolnostima odmah početi primjenjivati irski model selektivne imigracije, mađarski model poticanja bračnosti (uz ostale mjere klasične populacijske politike) i izraelski model državnog uključivanja u organizacijskoj i tehničkoj formi. Predviđanja za pet godina nisu nimalo optimistična, dodaje, u ovakvoj političkoj inerciji prema najvažnijoj problematici ili kako se to kaže prema pitanju svih pitanja.
“Prema pokazateljima i trendovima u slijedećih pet godina bez političke volje djelovanja i oslanjanja na znanost broj će Hrvata pasti ispod 300 000, a starost će ukupne hrvatske populacije ubrzati prirodni pad i ukupnu depopulaciju pa je put prema nestanku ravan bez skretanja“, rekao je Šterc i dodao kako su Srbi u BiH u vrlo sličnoj situaciji.
“Revitalizacijski potencijal Bošnjaka još uvijek postojan. Konkretne brojke, prema službenoj statistici prirodnog kretanja, potvrđuju izumiranje Hrvata i Srba u BiH već u dva među popisna razdoblja i upitnost revitalizacije samo domicilnom populacijom. Problem je kod obje populacije izražen u malom imigracijskom potencijalu identitetske populacije, dok je kod Bošnjaka obzirom na imigracijski potencijal prema religijskom identitetu mogućnost supstitucije i usmjeravanja stanovništva, pa čak i u funkciji kontrole prostora, postojana“, istaknuo je.
Smanjivanje broja katolika (uglavnom Hrvata) u BiH se ne zaustavlja, objašnjava Šterc, i to ne samo iseljavanjem, već i sve intenzivnijim prirodnom padom.
Više o ovoj temi pročitajte OVDJE.
/desk/