Novosti oko pregovora stranaka koalicije na državnoj razini (HDZ, SNSD i Trojke) oko reformi koje su potrebne u okviru 14 uvjeta koje je EU stavila pred BiH, pali su sjenu zbog, za mnoge, gorućeg pitanja zbog prijepora oko plinovoda Južne interkonekcije, ali i kritika američke administracije na račun predsjednika HDZ-a BiH Dragana Čovića. Na ove teme on je govorio jučer u stanci 9. sjednice Predsjedništva HDZBiH u Mostaru te, kao nikada do sada, obrazložio svoj stav i stav svoje stranke – zašto žele formiranje novog poduzeća koje će biti zadužena projekt izgradnje plinovoda kroz Hercegovinu, a ne BH GAS, na čemu inzistira američka administracija. Istaknuo je kako će hrvatska strana ustrajati na svom prijedlogu, govorio je i o razlozima, a iznio je i detalje razgovora sa sastanka s američkim veleposlanikom u bIH Michaelom Murphyjem.
Što se tiče reformi, izrazio je nadu kako će do dolaska visokih dužnosnika iz Bruxellesa, predsjednice Europske komisije Ursula von der Leyen i hrvatskog premijera Andreja Plenkovića “imati što ponuditi” u smislu dogovora koalicijskih stranaka oko rješavanja 14 prioriteta, pri tom i navevši optimizam i za dogovor oko izmjena Izbornog zakona uz opasku kako vjeruje da visoki predstavnik u BiH neće imati razloga za intervencijom.
“Ne bih želio da netko iz Sarajeva zatvori plin u Posušju”
Čović je komentirao i slanje pisma američkog državnog tajnika Antonya Blinken 11. siječnja poslao ministru vanjskih poslova BiH Elmedinu Konakoviću i njegovom hrvatskom kolegi Gordanu Grlić Radmanu, a čija je glavna tema bio “ohrabrenje” da se prema predsjedniku HDZ BiH Draganu Čoviću izvrši pritisak da prekine opstrukciju u svezi izgradnje plinovoda Južna inetrkonekcija, ali i mogućnost uvođenja američkih sankcija.
Podsjetimo, Blinken je u svom pismu Konakoviću i Grlić Radmanu, između ostaloga, napisao: “S obzirom na to da je ovaj projekt u jasnom interesu vaše zemlje i regije, ohrabrujem vas i druge u vašoj vladi da izvršite pritisak na čelnika HDZ-a BiH Dragana Čovića da prekine svoju opstrukciju u vezi s ovom materijom. Čovićevi zahtjevi za formiranjem novog operatora prijenosnog sustava u Federaciji su dvostruki, ekonomski neodrživi i ugrožavaju cijeli projekt. Ovako očita korupcija i ‘samodilovanje’ mogli bi ugroziti put BiH u EU”.
Međutim, odgovarajući na pitanje novinara, Čović je dao i nekoliko zanimljivih tema za razmišljanje o ovoj problematici, a govorio e i o američkom veleposlaniku u BiH. Iako ga nije decidirano imenovao, lako je bilo za pretpostaviti da se radilo upravo o njemu.
“Ja mogu biti samo na nekoj bijeloj listi, anđeoskoj. Nikako na crnoj…Ja ne bi želio da tako sutra, zbog političke krize, netko iz Sarajeva, da tako budem brutalan, zatvori plinovod u Posušju. Uopće ne govorim ništa loše, već baš sve afirmativno. Koncept organizacije BiH, nadležnosti u BIH je takav da moramo uvažavati županijsku, entitetsku kao i državnu nadležnost”, kazao je, između ostaloga Čović, navodeći da je hrvatski prijedlog za Južnu interkonekciju strateški interes na kojem će nastaviti istrajavati.
Pojašnjavajući ovaj svoj stav, Čović je naveo kako postoje sva pitanja.
“Jedan je opravdanost toga svega. Strateška opravdanost je apsolutna da se izbjegne ovisnost o bilo kome, da imate vezu i s jedne, i druge i treće strane i to do kraja poštujemo i želimo, ali ne želimo biti naivni. Primjera radi, kada ste prošle godine u Europi imali krizu energenata, sjećate li se da je EP HZ ušla u minus od nekih 70 milijuna KM? Za to vrijeme druga elektroprivreda u FBiH je imala ogroman plus jer je dozvoljeno da se radi u termocentralama, bila je energetska ugroženost. Kada se pokušalo dogovoriti s elektroprivredama da jedna drugoj daju, ne da se kupuje na tržištu, nije se željelo oko toga razgovarati. Danas imamo drugi primjer – EP HZ HB je u plusu, a EP BiH je u debelom minusu. I opet nema između njih dogovora, a isti im je vlasnik, što znači to su interesi kompanija gdje se štite interesi i za to odgovara neki menadžment. Ne bi želio da tako sutra, zbog političke krize, netko iz Sarajeva, da tako budem brutalan, zatvori plinovod u Posušju. Ne govorim ništa loše, već afirmativno. Koncept organizacije BiH, nadležnosti u BiH je takav da moramo uvažavati županijsku, entitetsku kao i državnu nadležnost”, rekao je predsjednik HDZ-a.
Naime, podsjetimo da su hrvatski predstavnici Vladi FBiH dostavili Prijedlog Zakona o plinovodu ‘Južna plinska interkonekcija Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske’, prema kojem je jasno da hrvatska strana inzistira na novom poduzeću sa sjedištem u Mostaru, a koje bi bilo zaduženo za izgradnju ovog plinovoda te njime upravljala.
U Prijedlogu Zakona kojeg su poslali hrvatski predstavnici, u članku 5., točki 1., tako stoji: “Za nositelja investicije projekta plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ određuje se Gospodarsko društvo za proizvodnju i transport plina “Južna plinska interkonekcija” d.o.o. Mostar (u daljnjem tekstu: Investitor)”, dok u točki 4. stoji: “Projekt plinovoda „Južna interkonekcija BiH i Republika Hrvatska“ će se realizirati u potpunosti od strane Investitora, i/ili u suradnji s operatorima distribucijskog sustava, i/ili u skladu sa zakonskim propisima o javno-privatnom partnerstvu i drugim važećim zakonskim propisima.”.
Američka administracija smatra da je formiranje još jednog poduzeća za transport plina preskupo i nepotrebno te ističu kako je riječ o korumpiranosti te inzistiraju da nositelj ovog projekta bude BH GAS.
“Rečeno je ‘Ako to ne uradiš, ja ću sutra izaći i prozvati ću te za korupciju, antidaytonsko djelovanje, rušenje vlasti..”
Govoreći o američkom veleposlaniku u BiH Michaelu Murphyju, a kojeg Čović nije imenovao, iz interpretiranja razgovora s njihovih sastanaka, moglo se naslutiti kako tog američkog diplomatu “u rukavicama”, predsjednik HDZ-a optužuje za ucjenu.
“Kazati ću samo jednu temu jer je jedna tema komunicirana u javnosti, drugu neću iznositi, a ako se ona iskomunicira, izvući ću je vrlo otvoreno. U razgovoru s velikim dijelom međunarodnih predstavnika razgovarao sam kao predstavnik HDZ-aHNS-a, ponekad kao parlamentarac. U lipnju, nakon jedne posjete predstavnika administracije, veleposlanika u Domu naroda, kada smo imali prijateljski razgovor, a na kraju kada smo se razilazili, rečeno je ‘Ako to ne uradiš, ja ću sutra izaći i prozvati ću te za korupciju, antidaytonsko djelovanje, rušenje vlasti..”. I stvarno je sutradan izašao i znate da je to odjeknulo u javnosti, da bi me za 10-15 dana ta ista osoba pitala kako ja nisam na to reagirao”, iznio je Čović delikatne informacije o sastanku s američkim veleposlanikom.
Kako je naveo, njegov odgovor je bio: “Rekao sam da mi nije zanimljivo i zašto bi se ja time bavio. Vi imate svoj posao, ja svoj. Ja odgovaram samo za ono za što sam formalno preuzeo odgovornost prema svom narodu i domovini BiH. Za moje veliko iznenađenje, mi redovito imamo sastanke, mogli ste pratiti sastanak s veleposlanikom SAD-a u HDZ-u, radni ručak u Mostaru prije dva mjeseca s istim veleposlanikom i sve to i dalje ide prijateljski. Rekao sam da dva imena ne mogu biti zapreka, dvije administracije se moraju razumjeti jer mi nemamo drugog partnera izuzev zapadnih partnera, to je Zagreb, Bruxelles i Washington. I to je tako”, zaključio je.
“Kao što imamo BH GAS, imat ćemo i Južnu plinsku interkonekciju”
Istaknuo je kako “odgovara Bosni i Hercegovini”, te da je Južna plinska interkonekcija je strateški interes BiH, pa i hrvatskog naroda u BiH, te da prolazi kroz HNŽ, ŽZH, HB županiju i Središnju Bosnu, naglašavajući kako su to razlozi da mu “nitko ne može kazati da je to nečiji drugi strateški interes”.
“Naravno da je naš prijedlog bio vrlo jasan. Zakon o Južnoj plinskoj interkonekciji je već u proceduri od prije nekoliko godina na kojeg se osporilo jako puno stvari u Zastupničkom, odnosno, Domu naroda i toliko je bilo prigovora i amandmana da smo zaključili da taj zakon nema smisla. Osnovna dvojba oko tog zakona vam je BH GAS. Sada da se nitko jezično ne naljuti – ja sam rekao, kao što imamo BH GAS, imat ćemo i Južnu plinsku interkonekciju. I na to se nitko ne može naljutiti, a koje će također biti u vlasništvu Vlade FBiH 100 posto”, poručio je, naglašavajući kako on “apsolutno nema nikakvih privatnih interesa”.
On je, pri tom izrazio i nadu da i “partneri s druge strane nemaju privatnih interesa”.
“Volio bih da je tako, i mi ćemo i dalje gurati taj projekt. Apsolutno. Kao što imamo dvije elektroprivrede čiji je vlasnik Vlada FBiH, dva telekoma čiji je vlasnik Vlada FBiH, dvije pošte. Dopustiti da jedan bitan, strateški energent, kao što je u ovom trenutku plin, upravlja netko drugi s različitim, mogućim strategijama, a ako hoćete i politički, je naivno. Ja nisam voljan takvo nešto uraditi, iako, moramo biti iskreni, kada mi ovo sve danas dogovorili, da bi se taj projekt realizirao, treba 7 do 8 godina da se stave cijevi u zemlju, trebate nekih 80 kilometara od Dugopolja do Imotskog, pa od Posušja, Tomislavgrada, Kupresa, Bugojna, Novog Travnika, odnosno, Posušja, Širokog Brijega, Mostara. I treba nam ogroman novac za takvo nešto”, kazao je predsjednik HDZ-a.
Strateško opredjeljenje
Čović je naveo kako će ustrajati na ovom zakonu te da se čini sve da on dobije mjesto u parlamentarnoj proceduri.
“To je naše strateško opredjeljenje, ali oko toga kako organizirati operatore, naravno da mi preuzimamo odgovornost. Ne bih želio da nakon 7-8 godina kada ovo zaživi, netko da se sjeti Dragana Čovića koji je ‘prodao nečije interese’. Ja ne želim prodati interese nijednog građanina BiH, bilo kome. Što iza toga može slijediti, to me uopće ne interesuje. Ja mogu biti samo na nekoj bijeloj listi, anđeoskoj. Nikako na crnoj”, poručio je on, komentirajući i mogućnost uvođenja sankcija od strane američke administracije.
Komentirajući pismo američkog državnog tajnika koje je poslao ministrima Konakoviću i Grlić Radmanu, čović je kazao kako je o tome razgovarao s obojicom.
“Komentirao sam s Konakovićem koji je začuđen zašto je njemu netko pisao da utječe na nekoga. Znate što u BiH može netko na nekoga utjecati. Rekao sam mu ‘daj ti to izravno provedi ako možeš, ne trebam ti ja’, jer sam ja na zastupničkoj razini BiH, a ovo je na razini Federacije. Isti razgovor sam imao i s gospodinom Grlilć Radmanom koji je također iznenađen da bi netko nekoga iz Hrvatske nekoga komunicira oko BiH. Pogotovo što je mojima stavljeno. Svi oni znaju da utjecaj te vrste kod mene neće ići kao takav”, kazao je Čović.
/Desk/