Terminski ugovori na naftu snažno su porasli u ponedjeljak nakon što su Sjedinjene Američke Države i Izrael tijekom vikenda izveli napade na Iran, pri čemu se sukob proširio na širu regiju Bliskog istoka.
Američka sirova nafta skočila je za 7,5 %. Brent nafta, međunarodna referentna cijena, porasla je za 6,2 % te se njome trgovalo oko 77 dolara po barelu, nakon što je ranije tijekom dana nakratko premašila 82 dolara. Cijene nafte rasle su i prije samih napada jer je tržište iščekivalo eskalaciju.
Istodobno su pali burzovni fjučersi (terminski ugovori). Terminski ugovori za indekse S&P 500, Nasdaq i Dow pali su za više od 1 %. Ipak, dionice kompanija ExxonMobil i Chevron porasle su u trgovanju prije otvaranja burze, budući da više cijene nafte obično povećavaju profit naftnih kompanija. Značajan rast zabilježile su i dionice obrambenih tvrtki poput Northrop Grummana i Lockheed Martina.
Trgovci procjenjuju da će trenutni poremećaj na tržištu nafte uzrokovan napadima biti relativno kratkotrajan. Međutim, i dalje postoji velika neizvjesnost oko opsega i trajanja rata, za koji je američki predsjednik Donald Trump nagovijestio da bi mogao potrajati tjednima.
Analitičari iz energetske industrije upozoravaju da bi masovni nemiri, kaotičan vakuum vlasti, napadi koji bi zaustavili proizvodnju nafte ili dugotrajno zatvaranje ključnog pomorskog pravca mogli potisnuti cijenu nafte na 100 dolara po barelu ili čak i više.
U tom slučaju, iako tržište trenutačno ne računa na takav scenarij, cijene goriva mogle bi naglo porasti. To bi moglo prisiliti Amerikance da plate visoku cijenu promjene režima u Iranu, dodatno pogoršavajući zabrinutost zbog rasta troškova života.
Iran posjeduje goleme rezerve nafte
Iran ima ključnu ulogu na globalnom tržištu nafte. Riječ je o velikom proizvođaču koji kontrolira vitalni pomorski prolaz za transport sirove nafte i izvozi energente u zemlje s velikom potražnjom, poput Kine. Prema podacima OPEC-a, Iran posjeduje treće najveće dokazane rezerve nafte na svijetu.
Organizacija zemalja izvoznica nafte i njezini saveznici, poznati kao OPEC+, priopćili su u nedjelju da će povećati dnevnu proizvodnju za 206.000 barela, nakon što su ranije ove godine pauzirali postupna povećanja proizvodnje. Povećanje ponude donekle je ublažilo rast cijena, ali energetski analitičari ne očekuju da će to značajno ograničiti poskupljenja dođe li do ozbiljnog prekida u protoku nafte.
Hormuški tjesnac
Hormuški tjesnac, uski morski prolaz uz južnu obalu Irana, glavna je ruta za transport sirove nafte iz zemalja bogatih naftom, poput Saudijske Arabije i Kuvajta, prema ostatku svijeta. Iran kontrolira sjevernu stranu tog prolaza. Prema podacima Američke uprave za energetske informacije (EIA), kroz tjesnac svakodnevno prolazi oko 20 milijuna barela nafte, što čini približno petinu svjetske dnevne proizvodnje, zbog čega se taj prolaz smatra kritičnom točkom globalne trgovine.
Iran je u prethodnim sukobima sa SAD-om i drugim zapadnim zemljama prijetio zatvaranjem ovog vitalnog plovnog puta. Tijekom dvanaestodnevnog sukoba Irana i Izraela prošle godine, Goldman Sachs je procijenio da bi cijene nafte mogle premašiti 100 dolara po barelu u slučaju produženog poremećaja u tjesnacu.
Iako Iran nije službeno zatvorio tjesnac, brodovi ga trenutačno izbjegavaju zbog sigurnosnih rizika, nakon što je tijekom vikenda nekoliko tankera napadnuto u toj regiji. Prema riječima Jorgea Leona iz tvrtke Rystad Energy, došlo je do efektivnog zastoja prometa kroz ovaj ključni plovni put. On navodi kako se očekuje zadržavanje povišenih globalnih cijena nafte sve dok prolaz ne postane siguran za plovidbu.
Kina ovisi o iranskoj nafti
Azijska gospodarstva, uključujući Kinu i Indiju, bila bi posebno izložena riziku u slučaju zatvaranja Hormuškog tjesnaca. Njihova potraga za alternativnim izvorima opskrbe mogla bi dodatno podići globalne cijene. Čak i blaži scenarij, u kojem bi bile pogođene samo isporuke iranske nafte, imao bi globalne posljedice.
Kako ističe Clayton Seigle iz Centra za strateške i međunarodne studije (CSIS) u Washingtonu, budući da je nafta globalna roba kojom se trguje širom svijeta, poremećaj na jednom mjestu utječe na cijene svuda. Gubitak iranskih količina natjerao bi Kinu da traži zamjenske isporuke na drugim tržištima.
Još veći razlog za zabrinutost bilo bi dugotrajnije onesposobljavanje naftnih postrojenja u Saudijskoj Arabiji. Bob McNally iz tvrtke Rapidan Energy Group podsjeća da je postrojenje u Abkaiku, napadnuto 2019. godine, imalo specijaliziranu opremu koju nije moguće jednostavno i brzo zamijeniti. U ponedjeljak je Saudijska Arabija privremeno zatvorila pojedine jedinice u svojoj najvećoj domaćoj rafineriji Ras Tanura nakon napada dronom. Zatvaranje je bilo preventivne prirode i ne očekuje se utjecaj na proizvodnju.
Očekuje se rast cijena goriva
Iran je šesti najveći proizvođač nafte na svijetu. Dugotrajan vojni sukob koji bi zahvatio širi Bliski istok doveo bi do snažnog rasta cijena nafte, što bi povećalo cijene benzina i ukupnu inflaciju.
Veleprodajne cijene benzinskih fjučersa mogle bi odmah porasti za 25 centi zbog rata s Iranom, a to bi se moglo preliti na svakodnevna poskupljenja od 5 do 10 centi tijekom određenog razdoblja, smatra analitičar Tom Kloza.
Prosječna cijena benzina u SAD-u trenutačno iznosi oko 3 dolara po galonu, nakon što je u prosincu pala na najniže razine od 2021. godine. Administracija Donalda Trumpa često je isticala pad cijena goriva kao uspjeh, ali sukob s Iranom prijeti poništenjem tog trenda.
Kada je Izrael napao Iran prošlog lipnja, Brent nafta zabilježila je najveći jednodnevni rast od ožujka 2022. godine. Cijena je dodatno porasla nakon uključivanja SAD-a u kratkotrajni sukob, a potom naglo pala nakon proglašenja primirja.