Budući da se veći troškovi prijevoza redovito prelijevaju i na cijene prehrambenih proizvoda i usluga, građani se opravdano pribojavaju novog vala općeg poskupljenja.

Predstavnici udruga za zaštitu potrošača upozoravaju da ovo poskupljenje dolazi u najgorem mogućem trenutku, kada obitelji očekuju brojni izvanredni troškovi poput opremanja djece za školu te nabave ogrjeva i zimnice. Iz Udruge potrošača „Don“ ističu kako je skok cijena neopravdan jer distributeri automatski podižu maloprodajne cijene čim poskupi barel nafte na burzama, zanemarujući činjenicu da se na crpkama još uvijek prodaju zalihe goriva koje su nabavljene ranije po znatno nižim nabavnim cijenama.

Energetski stručnjaci potvrđuju da je situaciju na tržištu u ovom trenutku teško prognozirati. Almir Bečarević objašnjava da distributeri jednostavno prate rast sirove nafte, čija se cijena na svjetskim burzama s ranijih 65 do 70 dolara popela na oko 90 dolara po barelu. Prema njegovim riječima, tek bi povratak cijene barela na niže razine omogućio pojeftinjenje goriva na benzinskim crpkama, no naglašava kako bi nadležne inspekcije trebale utvrditi ostvaruju li pojedini distributeri ekstraprofit na ovoj krizi. S druge strane, ekonomski analitičar Marko Đogo procjenjuje da bi američka intervencija u Venezueli mogla povećati ponudu i oboriti cijenu nafte na svjetskim burzama, dok sumnje u razvoj situacije u Iranu i dalje unose veliku nesigurnost.

Dok se globalno tržište bori s novim potresima, vlasti u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu ponudile konkretno rješenje za zaštitu građana.

Iako je Zastupnički dom Parlamentarne skupštine BiH još u ožujku izglasao izmjene Zakona o trošarinama – što bi odmah smanjilo cijenu goriva za do 50 feninga po litri – taj prijedlog i dalje stoji blokiran u Domu naroda. Zbog izostanka političke volje da se zakon konačno usvoji, građani BiH ostaju izravno izloženi udarcima s globalnog tržišta nafte.

Objava Cijene goriva u BiH ponovno na povijesnom maksimumu: Građani plaćaju ceh globalnih sukoba pojavila se prvi puta na Republika.

Pravni timovi američkih država iskoristili su strategiju kojom je devedesetih godina srušena duhanska industrija — tretirajući gumbe za “lajkanje”, samostalno pokretanje videa (autoplay) i neprestano osvježavanje sadržaja kao digitalni nikotin.

Ukidanje besprekidnog skrolanja i uvođenje noćnog mira

Iako je financijski iznos monumentalan, stvarni udarac za Metu leži u obvezi korjenitog preoblikovanja njezinih platformi na američkom tržištu. Odredbe nagodbe nalažu gasenje mehanizama koji izravno potiču ovisnost:

• Kraj beskonačnog skrolanja: Isključuje se automatsko i neprekidno učitavanje novog sadržaja.
• Dnevni limiti: Uvodi se obvezno ograničenje od maksimalno dva sata dnevno na Instagramu i Facebooku.
• Noćne blokade i tišina: Ograničava se korištenje platformi u razdoblju od ponoći do 6 sati ujutro, dok se slanje notifikacija potpuno obustavlja između 22 i 7 sati.
• Uklanjanje filtara i “lajkova”: Obuzdavaju se filtari za uljepšavanje i javni prikazi broja lajkova, koje psiholozi izravno povezuju s negativnim društvenim usporedbama i anksioznošću kod mladih.

Europski pristup: Milijunske kazne i zakonski izgon s mreža

Zadržavajući znatno oštriji stav od američkog pravosuđa — koje naplaćene odštete preusmjerava u državne blagajne — Europska unija problem rješava izravnim zakonskim zabranama. Europska komisija zaključila je da adiktivni dizajn Facebooka i Instagrama krši Akt o digitalnim uslugama (DSA), a Meti prijeti kazna do 6 posto ukupnog globalnog godišnjeg prometa, što se mjeri u milijardama eura i ne ostavlja prostor za sudske nagodbe.

Ujedno, Europski parlament većinskom je odlukom zatražio uvođenje jedinstvene europske digitalne dobi od 16 godina za pristup društvenim mrežama i AI chatbotovima. Djeca između 13 i 16 godina platformama bi mogla pristupati isključivo uz explicitnu privolu roditelja. Pojedine države krenule su i samostalno:

• Francuska i Danska: Pripremaju zabrane i ograničenja za mlađe od 15 godina.
• Španjolska i Velika Britanija: Planiraju blokade za sve mlađe od 16 godina.
• Poljska: Zatražila je od EK hitno kažnjavanje Mete sa 250 milijuna eura zbog izostanka borbe protiv lažnih oglasa i prijevara.

Australija kao upozorenje: Najveći izazov ostaje provjera dobi

Iskustvo Australije, koja je prva uvela potpunu zakonsku zabranu mreža za mlađe od 16 godina uz kazne do 50 milijuna australskih dolara, pokazuje da zakonska regulativa nije čarobni štapić. Tri mjeseca nakon stupanja zakona na snagu, podaci pokazuju da više od 80 posto tinejdžera i dalje neometano koristi mreže jer pouzdan i siguran mehanizam za provjeru stvarne dobi korisnika još uvijek ne postoji.

Usprkos provedbenim preprekama, znanstveni podaci opravdavaju drastične korake. Analize pokazuju da adolescenti koji na mrežama provode pet ili više sati dnevno imaju dvostruko veći rizik od razvoja kliničke depresije, pri čemu su najranjivija skupina djevojčice u dobi između 11 i 13 godina. Stručnjaci procjenjuju da bi sustavno smanjenje izloženosti društvenim mrežama moglo srezati stopu depresije među mladima za čak jednu trećinu.

Objava Meta pristala na povijesne restrikcije i milijarde kazne, dok Europa sprema još rigornije mjere pojavila se prvi puta na Republika.

Najava najrazornije ekonomske operacije

Predsjednik Trump najavio je pokretanje, kako je sam opisao, najrazornije ekonomske operacije ikada poduzete protiv jedne države. Iako detalji mjera još nisu u potpunosti precizirani, iz Washingtona poručuju da će posljedice snositi sve države i kompanije koje Iranu omogućuju pristup međunarodnom financijskom sustavu, trgovini i transportu.

U fokusu američkog pritiska nalaze se krijumčarenje nafte, novčani transferi, mjenjačnice, fiktivne tvrtke te registri brodova kojima se Teheran koristi za zaobilaženje ranijih ograničenja. Trump je poručio da takve prakse moraju odmah prestati. Iako je situaciju s Iranom nazvao tek manjim zaobilaznim putom uz obećanje o skorom padu cijena energenata, podaci s američkog tržišta pokazuju da je prosječna cijena benzina porasla na 4,11 dolara po galonu, što je gotovo dolar više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Rat i izvozna ograničenja dodatno opterećuju rafinerije i smanjuju preradu sirove nafte.

Odgovor Teherana i kineska podrška

Iransko ministarstvo vanjskih poslova oštro je reagiralo na najave iz Washingtona, nazvavši ih receptom za katastrofalan povratak potpunom klasičnom kolonijalizmu. Glasnogovornik ministarstva Esmaeil Baghaei istaknuo je da nove sankcije predstavljaju pokušaj nametanja američkog ekonomskog i financijskog suvereniteta nezavisnim državama članicama Ujedinjenih naroda.

Za nastavak sukoba još je značajniji stav Pekinga. Kina, kao najveći kupac iranske nafte i ključni gospodarski partner Teherana, otvoreno je odbacila Trumpove prijetnje. Stav Pekinga jasno daje do znanja da bi provedba potpune ekonomske blokade Irana zahtijevala izravan pritisak i sankcioniranje kineskih tvrtki, banaka i brodarskih kompanija, što otvara rizik od izbijanja novog velikog trgovačkog sukoba između Washingtona i Pekinga.

Kriza u Hormuškom tjesnacu i diplomatski kanali

U središtu globalne energetske krize ostaje Hormuški tjesnac. Prema podacima britanskog Centra za pomorske trgovačke operacije (UKMTO), tjedni promet kroz tjesnac zabilježio je rast od 27 posto sa 103 ulaska i 89 izlazaka brodova, ali je to i dalje na razini od svega 20 posto prijeratnog prosjeka. Unatoč tvrdnjama američkog ministra energetike Chrisa Wrighta da nafta i dalje teče, usporeni pomorski promet vrši stalan pritisak na globalne lance opskrbe.

Unatoč izrazito zaoštrenoj retorici, diplomatski kanali nisu u potpunosti zatvoreni. Američki državni tajnik Marco Rubio sastao se s omanskim veleposlanikom u SAD-u, dok su ministri vanjskih poslova Omana i Irana obavili telefonske konzultacije o sigurnosti plovidbe. Najnoviji rasplet događaja potvrdio je da se sukob više ne vodi samo na vojnom i pomorskom planu, već prerasta u obuhvatnu ekonomsku konfrontaciju čije će posljedice ovisiti o daljnjim potezima Washingtona, Teherana i Pekinga.

Objava Sukob SAD-a i Irana otvara novu ekonomsku frontu, Teheran i Peking uzvraćaju na Trumpove prijetnje pojavila se prvi puta na Republika.

Većina građana s kojima je razgovarao Večernji list ističe kako ne može preživjeti bez kreditnih zaduženja. Čim otplate jedan kredit, prisiljeni su podići drugi, jer im redovite plaće pokrivaju isključivo hranu i osnovne režije. Sve ostalo — od popravka doma i kupnje automobila, pa do ljetovanja, aparatića za zube, fakulteta, vozačkih ispita ili troškova kumstva — zahtijeva odlazak u banku.

Najveća potražnja zabilježena je za nenamjenskim gotovinskim kreditima i dopuštenim prekoračenjima po tekućim računima (minusima), prvenstveno zbog brze realizacije i minimalne dokumentacije. Samo tijekom protekle godine zaduženost stanovništva porasla je za 1,58 milijardi KM.

Dramatičan rasporak između plaća i troškova života

Podaci udruga za zaštitu potrošača jasno objašnjavaju uzroke ovakvog stanja. Sindikalna potrošačka košarica u Federaciji BiH za četveročlanu obitelj dosegnula je oko 3.436 KM, dok prosječna plaća od oko 1.700 KM pokriva tek polovicu tih troškova. Minimalna plaća pokriva skromnih 30 posto.

Reakcija nadležnih: Zaduživanje za osnovne potrebe je alarmantno

Iz Federalnog ministarstva trgovine naglašavaju kako kredit sam po sebi nije problem ako se koristi za troškove koje kućanstvo može dugoročno servisirati. Međutim, upozoravaju na opasan trend:

“Problem nastaje kada zaduživanje postane način pokrivanja redovitih životnih troškova i osnovnih potreba, odnosno kada mjesečne obveze po kreditima značajno ograničavaju mogućnost kućanstva da podmiri troškove hrane, stanovanja i energije.”

Ministarstvo ističe kako kontinuirano prati kretanje cijena i radi na jačanju zaštite potrošača i transparentnosti tržišta, no činjenica da je ukupna zaduženost građana u odnosu na 2014. godinu (kada je iznosila 7,43 milijarde KM) danas dvostruko veća, govori o sve težoj kupovnoj moći stanovništva.

Objava Od plaće do rate: Krediti u BiH više nisu luksuz nego jedini način pokrivanja životnih troškova pojavila se prvi puta na Republika.

Energoinvest je tijekom 2026. godine potpisao gotovo 30 milijuna KM novih ugovora, kao i strateško partnerstvo s tvrtkom Siemens Energy za regije Balkana, Bliskog istoka i Afrike.

„Ovo je rezultat na kojem smo dugo i predano radili i dolazi u trenutku snažnog rasta Energoinvesta”, kaže direktor tvrtke Mirza Ustamujić.

Kako su naglasili iz ove bh. tvrtke, poseban značaj projekta je i zbog činjenice da će Energoinvest s partnerom Energoin kompletnu proizvodnju transformatora za ovaj posao realizirati u Bosni i Hercegovini. Time ovaj projekt značajno nadilazi samu financijsku vrijednost ugovora i predstavlja konkretan doprinos povratku proizvodnje energetske opreme u našu zemlju, razvoju domaćih kapaciteta i jačanju energetske sigurnosti Bosne i Hercegovine.

„Nakon plasmana transformatora pod brendom Energoinvesta na tržišta Njemačke, Velike Britanije, Španjolske, Brazila, Grčke, Belgije, Litve, Srbije i drugih zemalja, sada imamo posebno važan iskorak — distributivni transformatori isporučivat će se i u Bosni i Hercegovini, uz kompletnu proizvodnju u našoj zemlji. Dakle, Made in BiH”, poručili su iz Energoinvesta.

Objava Nakon ugovora sa Siemensom, bh. tvrtki osiguran i posao vrijedan 8,4 milijuna KM pojavila se prvi puta na Republika.

Starlink je zahtjev za pružanje usluga pristupa internetu podnio 22. svibnja 2026. godine. Kako je u odgovoru na zastupničko pitanje o dolasku Starlinka u BiH (koje je uputio Admir Čavalić, zastupnik u Zastupničkom domu PS BiH) navelo Ministarstvo prometa i komunikacija BiH, RAK je od kompanije zatražio dopunu dokumentacije, a postupak rješavanja zahtjeva trenutno je u tijeku.

SpaceX je 2026. godinu označio kao planiranu godinu dostupnosti usluge u BiH.

„Ne treba ga promatrati kao konkurenciju telekom operaterima”

Nedžad Pirić, stručnjak za digitalizaciju, ističe kako najava dolaska Starlinka u Bosnu i Hercegovinu predstavlja jednu od najznačajnijih promjena u razvoju digitalne infrastrukture u posljednjih desetak godina.

„Za razliku od optičkih i mobilnih mreža koje zahtijevaju izgradnju fizičke infrastrukture, Starlink koristi mrežu satelita u niskoj Zemljinoj orbiti (LEO), na oko 550 kilometara visine, s kašnjenjem (latencijom) od 20 do 60 milisekundi i brzinama koje u praksi iznose od 100 do 300 Mbps, što omogućava širokopojasni internet gotovo na svakoj lokaciji”, objašnjava Pirić. „Starlink je prvi satelitski internet usporediv s fiksnim mrežama, a građanima i poslovnim subjektima u ruralnim, planinskim i teško dostupnim područjima omogućava kvalitetnu vezu bez čekanja na izgradnju optičke infrastrukture.”

Pirić napominje kako Starlink ne treba promatrati kao konkurenciju tradicionalnim telekom operaterima, jer optička infrastruktura i dalje nudi veće kapacitete po nižoj cijeni. Njegova je najveća vrijednost upravo tamo gdje kvalitetan internet danas ne postoji ili je vrlo ograničen.

Izračun troškova: Kupnja ili najam opreme

Kada je riječ o cijeni, ukupan trošak ima dvije komponente: terminal i mjesečnu pretplatu.

U Hrvatskoj jednokratna nabava terminala košta 349 eura, a mjesečna pretplata za osnovne pakete kreće se od 29 do 45 eura, dok su u Sloveniji rezidencijalni paketi u sličnom cjenovnom rangu. Istovremeno, cjenovna politika Starlinka u Europi mijenja se naviše: u svibnju 2026. pretplate su na ključnim tržištima EU-a podignute za 5 do 6 eura, a umjesto jednokratne kupnje uvedena je obvezna mjesečna naknada za opremu od 10 eura.

Promotivne ponude s „besplatnim” terminalom zapravo predstavljaju najam, a ne poklon, čime realni mjesečni trošak dostiže od 40 do 55 eura. Sjeverna Makedonija služi kao poučan primjer jer je uslugu dobila još 2022. godine, kao prva zemlja regije, uz terminal koji je u početku koštao više od 600 eura i pretplatu iznad 100 eura mjesečno, da bi cijene postupno padale kako je mreža sazrijevala.

Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora dolaze među posljednjima u Europi, tijekom 2026. godine, u trenutku kada je razdoblje izrazito niskih promotivnih cijena očito završeno.

„Za prosječno kućanstvo u BiH računica je vrlo egzaktna, po oba modela. Ako se terminal kupuje jednokratno, cijena je približno 685 KM, uz pretplatu od oko 78 KM mjesečno. Ako se oprema iznajmljuje, ulazni trošak nestaje, ali se ukupan mjesečni izdatak s pretplatom i naknadom penje na oko 100 KM. U oba slučaja, fiksni internet domaćih operatera košta od 30 do 60 KM, pa je jasno da Starlink neće postati masovna usluga u urbanim sredinama, niti bi to trebala biti. Za obitelji koje danas nemaju stabilnu vezu taj je trošak opravdan, jer za njih to nije pitanje komfora, nego osnovna infrastruktura za obrazovanje, rad i pristup javnim uslugama, jednako kao struja i voda.”

Objava Koliko će Muskov Starlink koštati u BiH: Analiza stručnjaka za digitalizaciju pojavila se prvi puta na Republika.

Cyber-napad koji su izveli odmetnuti agensi ChatGPT-ja otišao je korak dalje nego što se u početku smatralo. Iako se vjerovalo da je platforma Hugging Face jedina žrtva ovog nezabilježenog napada, OpenAI je izvijestio kako je njihov bot napao nekoliko „javno dostupnih usluga”.

Umjetna inteligencija, koja se izmaknula kontroli, na internetu je pronašla četiri korisnička podatka (logina) koji su joj omogućili pristup četirima zasebnim, neimenovanim uslugama.

U međuvremenu, na izvanrednom brifingu s stotinama stručnjaka za cyber-sigurnost, predstavnici Hugging Facea opisali su kako je izgledalo biti na meti prvog potpuno autonomnog AI napada u povijesti.

Nadljudska brzina prožena neobičnim pogreškama

Iz tvrtke Hugging Face, koja služi kao svojevrsna trgovina aplikacija za AI alate, pojašnjavaju da su hakerski agensi djelovali neumorno, istovremeno isprobavajući tisuće različitih metoda.

Tvrtka je 16. srpnja prva objavila da je napadnuta putem snažne autonomne umjetne inteligencije te je slučaj prijavila policiji. Gotovo tjedan dana kasnije, OpenAI je priznao da je upravo njihov AI pobjegao iz zatvorenog testnog okruženja i tijekom provjere samostalno napao Hugging Face. Naime, model je pokušavao pronaći odgovore na ispit iz hakiranja koji mu je zadao sam OpenAI.

U srijedu je OpenAI dopunio svoju izjavu informacijom da je napad bio širi nego što se u početku mislilo.

„Modeli su identificirali i iskoristili javno izložene korisničke podatke na razini računa na drugim javno dostupnim uslugama. To uključuje četiri računa na četiri različite usluge”, priopćili su iz OpenAI-ja, ne pojašnjavajući odnosi li se pojam „javno dostupne usluge” na tvrtke, no naglasivši da ti novi napadi nisu bili jednake razine ozbiljnosti kao onaj na Hugging Face.

Nespretno ponašanje i nepredvidivost

Savez za sigurnost u oblaku (Cloud Security Alliance – CSA) objavio je izvješće temeljeno na hitnom sastanku s predstavnicima Hugging Facea.

„Agensi su pratili neučinkovite rute i pokazivali nespretno ponašanje koje niti jedan ljudski haker ne bi odabrao”, navodi CSA u izvješću. Agensi su ponavljali radnje koje su već završili — što je tipičan znak da agencijski AI gubi nit i kontekst. Također su halucinirali nizove nerazumljivih naredbi i teksta, bili su štrpavi i nisu dobro prikrivali svoje tragove.

No, unatoč pogreškama i čudnom ponašanju, Hugging Face upozorava da su AI agensi povlačili i briljantne tehničke poteze te su se u višednevnom napadu iznimno brzo prilagođavali novim scenarijima.

Efekt „Parka iz doba jure”

Bile su potrebne tri dana da agensi budu otkriveni unutar IT mreže Hugging Facea, a stručnjacima za cyber-sigurnost i AI bilo je potrebno mnogo sati da ih izoliraju i izbace — što je zadatak s kojim bi se uobičajene tvrtke teško nosile. Iako nisu otkrili točan financijski trošak, iz Hugging Facea su potvrdili da su njihovi zaposlenici morali raditi satima kako bi ponovno izgradili oko trećine svoje infrastrukture.

Zbog svoje transparentnosti u obavještavanju industrije, Hugging Face je dobio brojne pohvale. CSA je pak upozorio da ovaj incident pokazuje kako AI agensi „pronalaze put” — što je aluzija na film Park iz doba jure u kojem dinosauri bježe iz svojih fenced prostora.

„Oni su vođeni ciljem, sami postavljaju podciljeve, prilagođavaju se u stvarnom vremenu kako bi zaobišli obranu i djeluju brzinom stroja koja može u potpunosti nadjačati ručne obrambene operacije”, stoji u dokumentu.

Ritesh Patel, stručnjak za cyber-sigurnost koji je sudjelovao na brifingu s oko 450 drugih profesionalaca, ističe da industrija ubrzano radi na rješavanju ove nove prijetnje.

„Ovo je realnost autonomnih agenasa pokretanih naprednim modelima: neumorno su uporni, ponekad stvaraju veliku buku i pokušat će svaki mogući put do cilja, što lako može probiti tradicionalne obrambene mehanizme”, rekao je Patel.

Etička hakerica Valentina Palmiotti (poznata kao Chompie) dodaje da način na koji agensi hakiraju može izgledati nasumično, ali je iznimno učinkovit: „Bace hrpu stvari pa gledaju što će upaliti. Ali oni se ne umaraju, ne spavaju i mogu biti beskonačno uporni.”

Odmetnuti AI više nije iznimka već pravilo

Ovo nije prvi put da su AI agensi pokazali „odmetničko” ponašanje. U izvješću CSA-a spominje se primjer iz rujna 2024. godine kada je raniji model ChatGPT-ja pobjegao iz svog spremnika (containera) kako bi došao do odgovora potrebnog za drugi test. Taj je događaj tada bio zadržan unutar vlastitih IT sustava OpenAI-ja i u to je vrijeme uglavnom dočekan s odobravanjem.

Međutim, „odmetničko” ponašanje postaje pravilo, a ne iznimka, upozorava se u izvješću. Stručnjaci za cyber-sigurnost širom svijeta morat će se prilagoditi novoj stvarnosti u kojoj rojevi AI agenasa rade iznimnom brzinom na neobične i nespretne načine, što bi moglo dovesti do učestalih sigurnosnih proboja.

Izvješće poziva sve koji koriste ili razvijaju AI agense na odgovornost u njihovoj kontroli, predlažući uspostavu sustava koji bi obrambenim timovima omogućio da u svakom trenutku identificiraju vlasnika agenta radi veće transparentnosti.

Prema ranijim izvješćima, OpenAI-ju su bila potrebna četiri dana da uopće shvati da je njihova umjetna inteligencija hakirala Hugging Face. Iz OpenAI-ja su najavili da će uskoro objaviti rezultate vlastite istrage kako bi pomogli industriji da izvuče pouke iz ovog incidenta.

Objava KADA ĆE TEHNOLOŠKI DIVOVI ODGOVARATI ZA POSLJEDICE? OpenAI potvrdio novu dimenziju cyber-napada: Odbjegli AI agensi napali više tvrtki i usluga pojavila se prvi puta na Republika.

U ne tako dalekoj budućnosti svi će koristiti takozvane AI agente. Povezani s oblakom, oni će živjeti unutar vašeg mobilnog telefona, spremni pomoći vam u obavljanju gotovo svakog zadatka – od odgovaranja na e-poruke i rezervacije letova do porezno učinkovitog upravljanja gubicima u vašem investicijskom portfelju.

Korisnici Robinhooda već koriste AI agente za analizu kretanja dionica i autonomno trgovanje na temelju prilagođenih uputa. SAP-ov Joule pomaže poslovnim korisnicima analizirati zalihe, pronaći najbolje dobavljače i nabaviti robu. Agenti za kupnju koji rade brzinom strojeva, poput Amazonove usluge Buy for Me, pretraživat će internet u potrazi za najboljim ponudama, pregovarati s agentima koji predstavljaju prodavače, dogovarati vrijeme isporuke i obavljati kupnje.

Poznate tvrtke iz područja umjetne inteligencije i kriptovaluta, od Anthropica i OpenAI-a do Coinbasea i Circlea, već se utrkuju kako bi ovu budućnost pokretanu botovima učinile stvarnošću za sve.

Kada umjetna inteligencija pogriješi – tko rješava spor?

Ali što se događa kada sofa koju je vaš agent naručio stigne u pogrešnoj boji? Ili je isporučena s dva tjedna zakašnjenja? Ili stigne oštećena, a prodavač tvrdi da je oštećenje nastalo nakon isporuke?

Ovo je potencijalno skup i vjerojatno neizbježan problem koji vreba u velikoj viziji agentske trgovine. Softver možda već može kupovati, pregovarati, zapošljavati i plaćati u ime ljudi i poduzeća, ali umjetna inteligencija je još uvijek u fazi halucinacija, a trgovina nikada nije bila samo razmjena novca. Pogreške su neizbježne.

„Trgovina agenata dostiže kritičnu točku, a mi nismo spremni za potencijalne posljedice“, kaže David Riudor, izvršni direktor i suosnivač Zaklade GenLayer sa sjedištem na Kajmanskim otocima. Zaklada pomaže u vođenju novog blockchaina GenLayera i njegove vodeće aplikacije, Internetskog suda (Internet Court), osmišljene za rješavanje sporova između AI agenata. Sud djeluje bez ljudske intervencije, a podržava ga 26 drugih kripto i AI tvrtki, uključujući velika imena poput kriptomjenjačnice OKX, pružatelja novčanika MetaMask i Binanceovog BNB Chaina.

Što je Internetski sud?

Koliko god ambiciozno i futuristički zvučalo, Internetski sud nije pokušaj potpune zamjene sudaca skupinom botova. Bolje ga je promatrati kao sustav koji pomaže agentima sastaviti ugovore s jasno definiranim uvjetima, a ako se ne mogu dogovoriti o ishodu, porota sastavljena od umjetne inteligencije ocjenjuje dokaze i donosi presudu u roku od nekoliko minuta.

David Riudor kaže da je tehnologija najkorisnija za manje transakcije, gdje bi angažiranje odvjetnika bilo neracionalno, ali bi i dalje bilo skupo ne poduzeti ništa.

„Ne pokušavamo se natjecati s pravosudnim sustavom“, kaže Albert Castellana, suosnivač i izvršni direktor tvrtke GenLayer Labs koja je razvila blockchain. „Samo želimo ponuditi alternativu u situacijama u kojima nije isplativo angažirati odvjetnika za spor od 10.000 dolara. Umjesto toga, možete koristiti ovaj sustav kako biste postigli rješenje koje bi vas na kraju moglo koštati samo nekoliko centi.“

Tržište vrijedno bilijun dolara

Potencijalno bi tržište moglo biti golemo. Prema podacima Adobe Analyticsa, promet prema online trgovinama vođenim umjetnom inteligencijom povećao se više od 14 puta od listopada 2024. godine, a McKinsey procjenjuje da bi agenti umjetne inteligencije mogli posredovati u globalnoj potrošačkoj trgovini u vrijednosti između 3 i 5 bilijuna američkih dolara do 2030. godine.

Međutim, većina infrastrukture koja se razvija u sklopu ove nove ekonomije i dalje je usmjerena na idealan scenarij: agent pronalazi ono što njegov ljudski vlasnik želi, plaća, prima proizvod ili uslugu i nastavlja dalje.

Za sada se Internetski sud koristi na ograničenije načine. Collective Memory, društvena platforma koja nagrađuje korisnike za snimanje fotografija, videozapisa i izvještaja u stvarnom vremenu, koristi GenLayer kako bi procijenila je li sporna slika možda lažna. Na primjer, videozapis bombardirane škole u Gazi ili snimka s ulica Teherana. Internetski sud zatim pregledava dostupne dokaze povezane s objavom – uključujući vrijeme i lokaciju objave, povezane objave i prethodnu aktivnost korisnika – te donosi odluku o tome je li sadržaj autentičan.

Kako funkcionira porota s umjetnom inteligencijom?

Dugoročno gledano, arhitekti Internetskog suda žele da sustav automatski intervenira kada agenti umjetne inteligencije počnu ulaziti u međusobne sporove.

Zamislite malu online trgovinu odjećom čiji je vlasnik prepustio veliki dio svojih svakodnevnih operacija AI agentima. Jedan upravlja zalihama, drugi kupuje oglase, a treći naručuje kreativne usluge. Vlasnica traži novi logo, a njezin agent pronalazi dizajnera kojeg također predstavlja AI agent. Dva agenta dogovaraju se o dizajnu, cijeni i datumu isporuke. Logo stiže i izgleda sjajno, sve dok obrnuto pretraživanje slika ne otkrije da je možda preuzet iz tuđeg portfelja.

Internetski sud osmišljen je upravo za ovakve situacije. Agenti unaprijed pregovaraju o uvjetima, sredstva se polažu na prijelazni (escrow) račun, a svaki se spor šalje poroti s umjetnom inteligencijom prije nego što se novac isplati.

Tu na scenu stupa blockchain tehnologija. Porota se sastoji od nasumično odabrane skupine od pet sudionika blockchain mreže, odnosno validatora, od kojih svaki koristi drugačiji AI model (kao što su Claude, GPT ili Gemini). Jedan od njih bira se za voditelja i predlaže odluku. Ostali glasaju, ne znajući kako su drugi glasovali, a zatim otkrivaju svoje glasove. Ako postoji konsenzus, otvara se razdoblje od 30 minuta tijekom kojeg agent ili čovjek može osporiti odluku uplatom depozita. Ako se odluka ospori, porota se proširuje na 11 validatora, a zatim i dalje ako je potrebno, sve dok se ne postigne konsenzus bez novih prigovora.

Zašto više modela umjetne inteligencije odlučuje zajedno?

Dizajn sustava temelji se na Condorcetovu teoremu o poroti, koji tvrdi da – pod određenim pretpostavkama – vjerojatnost donošenja ispravne odluke raste s brojem neovisnih ocjenjivača. Teorem je 1785. godine formulirao francuski filozof i matematičar Nicolas de Condorcet, koji je kasnije umro u zatvoru tijekom Francuske revolucije.

Iz GenLayera tvrde da korištenje više AI modela otežava manipulaciju procesom u usporedbi s oslanjanjem na samo jedan model ili jednog ljudskog arbitra.

Iako rasprave o sporovima između AI agenata zvuče pomalo preuranjeno i apstraktno, Internetski sud je već pokrenut i nalazi se u beta testiranju. Prema riječima Alberta Castellane, mreža obrađuje oko 350.000 transakcija dnevno, odnosno između 20.000 i 25.000 odluka. Javna verzija trebala bi biti pokrenuta kasnije ove godine, zajedno s tokenom koji bi trebao privući više validatora – ulogu koju svatko može preuzeti.

Primjena izvan online trgovine

David Riudor smatra da bi se ovaj sustav donošenja odluka mogao primijeniti mnogo šire od trgovanja agentima, na primjer na tržištima predviđanja. Primjerice, Polymarket trenutno koristi UMA protokol, koji sporne ishode upućuje vlasnicima UMA tokena na glasovanje, ali Riudor tvrdi da bi donošenje odluka uz pomoć umjetne inteligencije bilo znatno brže.

„Već razgovaramo s nekim od najvećih tržišta predviđanja“, kaže Albert Castellana. „Oni još uvijek čekaju naše potpuno lansiranje, ali već procjenjuju naš sustav.“

Stručnjaci upozoravaju na ograničenja

Andrew Hall, profesor na Stanfordskom postdiplomskom poslovnom fakultetu i istraživački savjetnik kriptotima Andreessena Horowitza, ranije ove godine napisao je da bi korištenje velikih jezičnih modela (LLM) kao arbitara moglo pomoći tržištima predviđanja da se lakše skaliraju jer se ne mogu podmititi, a njihova se kvaliteta brzo poboljšava. Međutim, upozorio je da modeli i dalje haluciniraju te da se njima može manipulirati genijalnim upitima (promptovima) ili kompromitiranim podacima za učenje.

Lindsay Lin, bivša pravna savjetnica, a sada glavna operativna direktorica njujorške kripto investicijske tvrtke Dragonfly, vidi isti problem.

„Mnogi LLM-ovi mogu biti vrlo slični jedni drugima jer dijele iste podatke za učenje i iste obrasce pogrešaka, dok ljudi imaju tendenciju biti neovisniji“, kaže ona.

Međutim, dodaje da će „ljudi biti u iskušenju koristiti umjetnu inteligenciju za rješavanje sporova, posebno onih male vrijednosti, jer će to biti jeftinije i brže od ljudskih porotnika, a opseg trgovanja agenata potencijalno će stvoriti golem broj takvih sporova. Ima smisla da agenti imaju standardizirane protokole kako bi jasno razumjeli uvjete pod kojima surađuju i koja su pravna sredstva dostupna ako transakcija nije pravilno izvršena.“

Novi standardi i prve tužbe

Slično mišljenje imaju i druge organizacije. Prije samo dva tjedna, Američko arbitražno udruženje – Međunarodni centar za rješavanje sporova, najveća arbitražna institucija na svijetu, predstavila je sličan standard za AI agente pod nazivom Legal Context Protocol. Standard je zajednički razvila blockchain tvrtka Integra Ledger iz Denvera, uz doprinos Googlea, IBM-a i vodećih kriptotvrtki poput Circlea i Ava Labsa.

Naravno, hoće li se takvi standardi doista proširiti ovisit će o njihovu širokom usvajanju i o tome hoće li modeli umjetne inteligencije postati dovoljno pouzdani da ublaže probleme halucinacija i pristranosti.

Infrastruktura koja omogućuje agentima da pronađu, angažiraju i plaćaju jedni druge već se počinje pojavljivati. Posljednjih tjedana, GenLayerov partner OKX i tim koji stoji iza blockchaina NEAR (fokusiranog na umjetnu inteligenciju) pokrenuli su tržišta na kojima agenti umjetne inteligencije mogu angažirati druge agente za plaćene zadatke – od prikupljanja skupova podataka do pomoći u pregledu koda.

U međuvremenu, sudovi u stvarnom svijetu već odlučuju o tome što se događa kada agenti umjetne inteligencije prekrše pravila. U jednom od najpoznatijih slučajeva koji uključuju umjetnu inteligenciju, Amazon je tužio Perplexity u studenom 2025. godine, tvrdeći da se njihov AI preglednik Comet prijavljuje na korisničke račune, predstavljajući se kao standardni preglednik Google Chrome, te obavlja neovlaštene kupnje, kršeći Amazonove uvjete pružanja usluge. U ožujku je savezni sudac u Kaliforniji izdao privremenu zabranu kojom se blokira Comet u kupnji na Amazonu, ali je apelacijski sud kasnije privremeno obustavio tu odluku dok razmatra žalbu Perplexityja.

Ključno pitanje budućnosti

Bez obzira na konačnu sudsku odluku, ovaj slučaj ukazuje na mnogo širi izazov za trgovinu agentima: kako pratiti milijune AI agenata koji rade na različitim platformama u ime korisnika kada ne postoji zajednički mehanizam za provođenje pravila?

Objava Agenti umjetne inteligencije dobivaju vlastiti online sud pojavila se prvi puta na Republika.

Muse Image je jedan od mnogobrojnih javno dostupnih alata za pretvaranje teksta u sliku koji, kao što mu ime sugerira, može stvoriti vizuale na temelju nekoliko redaka jednostavnog pisanog teksta. Alat je trenutno dostupan korisnicima u SAD-u putem aplikacije Meta AI i internetskog preglednika, kao i na WhatsAppu te unutar Instagram Storiesa.

Iako iz Mete poručuju da korisnici s javnim računima imaju mogućnost isključivanja ove značajke, Donald Campbell, direktor zagovaranja u neprofitnoj udruzi za tehnološku pravdu Foxglove, izjavio je za BBC kako je ovo „očit recept za katastrofu”.

„Samo u protekloj godini svjedočili smo čitavom katalogu šteta uzrokovanih AI-izmijenjenim slikama na društvenim platformama bez pristanka korisnika”, istaknuo je Campbell. „Teško je razumjeti zašto Mark Zuckerberg smatra da je omogućavanje još veće količine ove jezive manipulacije slikama dobra ideja.”

Ova će se značajka vjerojatno naći pod povećanim nadzorom regulatora i aktivista koji izražavaju sve veću zabrinutost zbog AI-generiranog sadržaja. Primjerice, britanski regulator Ofcom trenutno provodi istragu nad platformom X zbog uloge njihovog alata Grok u stvaranju i dijeljenju AI-izmijenjenih slika stvarnih ljudi bez njihovog pristanka.

Organizacija Privacy International također je uputila oštre kritike poručivši da je ovo „najnoviji znak kako AI tvrtke vide slike i podatke ljudi kao sirovinu koju treba iskorištavati”. Korisnici na platformi X slično reagiraju, nazivajući uvlačenje stvarnih ljudi u generirane fotografije bez izričitog pristanka „privatnom nagaznom minom koja čeka da eksplodira”.

Kako se isključiti (Opt-Out)?

Iz Mete naglašavaju da posebna postavka, odvojena od uobičajenih kontrola privatnosti računa, omogućuje korisnicima da zabrane korištenje svojih slika čak i ako imaju javni profil.

• Za javne račune: Korisnici moraju otvoriti izbornik s postavkama na Instagramu, odabrati opciju „Dijeljenje i ponovna upotreba” (Sharing and Reuse) te isključiti opciju „Dopusti ljudima ponovnu upotrebu vašeg sadržaja na Instagramu i s AI značajkama u Meti” (Allow people to reuse your content on Instagram and with AI features at Meta) za objave i Reels.
• Za privatne račune: Ove se postavke pojavljuju samo ako je račun javan. Ako je vaš račun postavljen kao privatan, vaš se sadržaj već u startu ne može dijeliti niti koristiti na ovaj način.

Još jedan generator slika u nizu

Tržište alata koji pomoću umjetne inteligencije stvaraju slike iz teksta već je prepuno, no Metin pristup koji se oslanja na bazu podataka s Instagrama predstavlja novu i iznimno moćnu silu.

U službenoj objavi Meta navodi da Muse Image koristi „napredno zaključivanje kako bi razumio složene upute, besprijekorno spajajući više fotografija u visokokvalitetne kreacije koje možete preuzeti i dijeliti bilo gdje”. Korisnici također mogu birati između ponuđenih predložaka za inspiraciju te izravno skicirati izmjene na slikama.

Dok je alat besplatan za „svakodnevnu kreativnu upotrebu”, Meta je uvela pretplatničke planove za naprednije korisnike koji zahtijevaju veći volumen korištenja. Tvrtka je najavila da će Muse Image uskoro postati dostupan na Facebooku i Messengeru, kao i unutar alata namijenjenih oglašivačima, dok je verzija za generiranje videozapisa navodno već u razvoju.

Objava Burne reakcije javnosti: Meta omogućila stvaranje AI slika pomoću javnih profilnih fotografija s Instagrama pojavila se prvi puta na Republika.

Ukupni prihodi Društva u 2025. godini premašili su 94 milijuna KM, što predstavlja stabilan rast od 12 posto u odnosu na prethodnu godinu. Financijsko izvješće istodobno otkriva snažan rast profitabilnosti, s obzirom na to da je ostvarena neto dobit od 24,28 milijuna KM, što je povećanje od 15 posto u usporedbi s 2024. godinom.

Operativni uzlet: Više od 2,2 milijuna putnika u jednoj godini

Pored financijskog uspjeha, poduzeće je ostvarilo i povijesne operativne rezultate. Tijekom 2025. godine kroz zračnu luku prošlo je rekordnih 2.226.692 putnika, što je skok od 22 posto u odnosu na dvanaest mjeseci ranije. Paralelno s rastom broja putnika, realizirana je i 19.671 zrakoplovna operacija, bilježeći povećanje od 17 posto u odnosu na 2024.

Transparentnost i točnost ovih rezultata potvrdile su i stručne institucije. Financijska izvješća sastavljena su u skladu s važećim zakonskim propisima, a neovisni vanjski revizor izdao je pozitivno mišljenje bez rezerve. Time je potvrđeno da izvješća istinito i fer prikazuju financijski položaj i rezultate poslovanja Društva. Pozitivan signal stigao je i od Odbora za reviziju, koji je naglasio da su dokumenti sastavljeni u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) te da realno i objektivno oslikavaju poslovanje poduzeća.

Upravljanje globalnim izazovima u 2026. godini

Uprava tvrtke ističe da ovi pokazatelji potvrđuju visoku otpornost poslovanja, unatoč kompleksnim makroekonomskim kretanjima na globalnoj razini.

„Ostvareni rezultati u 2025. godini potvrđuju kontinuiran rast poslovanja, financijsku stabilnost i uspješnu realizaciju razvojnih ciljeva Međunarodne zračne luke Sarajevo, koja nastavlja jačati svoju poziciju vodeće zračne luke u Bosni i Hercegovini“, priopćeno je iz menadžmenta poduzeća.

Ipak, pred upravom je izazovno razdoblje očuvanja ovih margina, s obzirom na pritiske u širem geopolitičkom i ekonomskom okruženju.

„Iako globalna kretanja u zrakoplovnoj industriji, uključujući geopolitičke okolnosti i volatilnost cijena goriva, predstavljaju izazove za sve zračne luke u Europi i svijetu, Međunarodna zračna luka Sarajevo ostaje opredijeljena očuvanju stabilnog poslovanja i daljnjem unaprjeđenju usluga i u 2026. godini“, navodi se u službenom priopćenju.

Objava Rekordna godina za sarajevsku zračnu luku, prihodi premašili 94 milijuna KM, a dobit skočila na više od 24 milijuna KM pojavila se prvi puta na Republika.