U ne tako dalekoj budućnosti svi će koristiti takozvane AI agente. Povezani s oblakom, oni će živjeti unutar vašeg mobilnog telefona, spremni pomoći vam u obavljanju gotovo svakog zadatka – od odgovaranja na e-poruke i rezervacije letova do porezno učinkovitog upravljanja gubicima u vašem investicijskom portfelju.

Korisnici Robinhooda već koriste AI agente za analizu kretanja dionica i autonomno trgovanje na temelju prilagođenih uputa. SAP-ov Joule pomaže poslovnim korisnicima analizirati zalihe, pronaći najbolje dobavljače i nabaviti robu. Agenti za kupnju koji rade brzinom strojeva, poput Amazonove usluge Buy for Me, pretraživat će internet u potrazi za najboljim ponudama, pregovarati s agentima koji predstavljaju prodavače, dogovarati vrijeme isporuke i obavljati kupnje.

Poznate tvrtke iz područja umjetne inteligencije i kriptovaluta, od Anthropica i OpenAI-a do Coinbasea i Circlea, već se utrkuju kako bi ovu budućnost pokretanu botovima učinile stvarnošću za sve.

Kada umjetna inteligencija pogriješi – tko rješava spor?

Ali što se događa kada sofa koju je vaš agent naručio stigne u pogrešnoj boji? Ili je isporučena s dva tjedna zakašnjenja? Ili stigne oštećena, a prodavač tvrdi da je oštećenje nastalo nakon isporuke?

Ovo je potencijalno skup i vjerojatno neizbježan problem koji vreba u velikoj viziji agentske trgovine. Softver možda već može kupovati, pregovarati, zapošljavati i plaćati u ime ljudi i poduzeća, ali umjetna inteligencija je još uvijek u fazi halucinacija, a trgovina nikada nije bila samo razmjena novca. Pogreške su neizbježne.

„Trgovina agenata dostiže kritičnu točku, a mi nismo spremni za potencijalne posljedice“, kaže David Riudor, izvršni direktor i suosnivač Zaklade GenLayer sa sjedištem na Kajmanskim otocima. Zaklada pomaže u vođenju novog blockchaina GenLayera i njegove vodeće aplikacije, Internetskog suda (Internet Court), osmišljene za rješavanje sporova između AI agenata. Sud djeluje bez ljudske intervencije, a podržava ga 26 drugih kripto i AI tvrtki, uključujući velika imena poput kriptomjenjačnice OKX, pružatelja novčanika MetaMask i Binanceovog BNB Chaina.

Što je Internetski sud?

Koliko god ambiciozno i futuristički zvučalo, Internetski sud nije pokušaj potpune zamjene sudaca skupinom botova. Bolje ga je promatrati kao sustav koji pomaže agentima sastaviti ugovore s jasno definiranim uvjetima, a ako se ne mogu dogovoriti o ishodu, porota sastavljena od umjetne inteligencije ocjenjuje dokaze i donosi presudu u roku od nekoliko minuta.

David Riudor kaže da je tehnologija najkorisnija za manje transakcije, gdje bi angažiranje odvjetnika bilo neracionalno, ali bi i dalje bilo skupo ne poduzeti ništa.

„Ne pokušavamo se natjecati s pravosudnim sustavom“, kaže Albert Castellana, suosnivač i izvršni direktor tvrtke GenLayer Labs koja je razvila blockchain. „Samo želimo ponuditi alternativu u situacijama u kojima nije isplativo angažirati odvjetnika za spor od 10.000 dolara. Umjesto toga, možete koristiti ovaj sustav kako biste postigli rješenje koje bi vas na kraju moglo koštati samo nekoliko centi.“

Tržište vrijedno bilijun dolara

Potencijalno bi tržište moglo biti golemo. Prema podacima Adobe Analyticsa, promet prema online trgovinama vođenim umjetnom inteligencijom povećao se više od 14 puta od listopada 2024. godine, a McKinsey procjenjuje da bi agenti umjetne inteligencije mogli posredovati u globalnoj potrošačkoj trgovini u vrijednosti između 3 i 5 bilijuna američkih dolara do 2030. godine.

Međutim, većina infrastrukture koja se razvija u sklopu ove nove ekonomije i dalje je usmjerena na idealan scenarij: agent pronalazi ono što njegov ljudski vlasnik želi, plaća, prima proizvod ili uslugu i nastavlja dalje.

Za sada se Internetski sud koristi na ograničenije načine. Collective Memory, društvena platforma koja nagrađuje korisnike za snimanje fotografija, videozapisa i izvještaja u stvarnom vremenu, koristi GenLayer kako bi procijenila je li sporna slika možda lažna. Na primjer, videozapis bombardirane škole u Gazi ili snimka s ulica Teherana. Internetski sud zatim pregledava dostupne dokaze povezane s objavom – uključujući vrijeme i lokaciju objave, povezane objave i prethodnu aktivnost korisnika – te donosi odluku o tome je li sadržaj autentičan.

Kako funkcionira porota s umjetnom inteligencijom?

Dugoročno gledano, arhitekti Internetskog suda žele da sustav automatski intervenira kada agenti umjetne inteligencije počnu ulaziti u međusobne sporove.

Zamislite malu online trgovinu odjećom čiji je vlasnik prepustio veliki dio svojih svakodnevnih operacija AI agentima. Jedan upravlja zalihama, drugi kupuje oglase, a treći naručuje kreativne usluge. Vlasnica traži novi logo, a njezin agent pronalazi dizajnera kojeg također predstavlja AI agent. Dva agenta dogovaraju se o dizajnu, cijeni i datumu isporuke. Logo stiže i izgleda sjajno, sve dok obrnuto pretraživanje slika ne otkrije da je možda preuzet iz tuđeg portfelja.

Internetski sud osmišljen je upravo za ovakve situacije. Agenti unaprijed pregovaraju o uvjetima, sredstva se polažu na prijelazni (escrow) račun, a svaki se spor šalje poroti s umjetnom inteligencijom prije nego što se novac isplati.

Tu na scenu stupa blockchain tehnologija. Porota se sastoji od nasumično odabrane skupine od pet sudionika blockchain mreže, odnosno validatora, od kojih svaki koristi drugačiji AI model (kao što su Claude, GPT ili Gemini). Jedan od njih bira se za voditelja i predlaže odluku. Ostali glasaju, ne znajući kako su drugi glasovali, a zatim otkrivaju svoje glasove. Ako postoji konsenzus, otvara se razdoblje od 30 minuta tijekom kojeg agent ili čovjek može osporiti odluku uplatom depozita. Ako se odluka ospori, porota se proširuje na 11 validatora, a zatim i dalje ako je potrebno, sve dok se ne postigne konsenzus bez novih prigovora.

Zašto više modela umjetne inteligencije odlučuje zajedno?

Dizajn sustava temelji se na Condorcetovu teoremu o poroti, koji tvrdi da – pod određenim pretpostavkama – vjerojatnost donošenja ispravne odluke raste s brojem neovisnih ocjenjivača. Teorem je 1785. godine formulirao francuski filozof i matematičar Nicolas de Condorcet, koji je kasnije umro u zatvoru tijekom Francuske revolucije.

Iz GenLayera tvrde da korištenje više AI modela otežava manipulaciju procesom u usporedbi s oslanjanjem na samo jedan model ili jednog ljudskog arbitra.

Iako rasprave o sporovima između AI agenata zvuče pomalo preuranjeno i apstraktno, Internetski sud je već pokrenut i nalazi se u beta testiranju. Prema riječima Alberta Castellane, mreža obrađuje oko 350.000 transakcija dnevno, odnosno između 20.000 i 25.000 odluka. Javna verzija trebala bi biti pokrenuta kasnije ove godine, zajedno s tokenom koji bi trebao privući više validatora – ulogu koju svatko može preuzeti.

Primjena izvan online trgovine

David Riudor smatra da bi se ovaj sustav donošenja odluka mogao primijeniti mnogo šire od trgovanja agentima, na primjer na tržištima predviđanja. Primjerice, Polymarket trenutno koristi UMA protokol, koji sporne ishode upućuje vlasnicima UMA tokena na glasovanje, ali Riudor tvrdi da bi donošenje odluka uz pomoć umjetne inteligencije bilo znatno brže.

„Već razgovaramo s nekim od najvećih tržišta predviđanja“, kaže Albert Castellana. „Oni još uvijek čekaju naše potpuno lansiranje, ali već procjenjuju naš sustav.“

Stručnjaci upozoravaju na ograničenja

Andrew Hall, profesor na Stanfordskom postdiplomskom poslovnom fakultetu i istraživački savjetnik kriptotima Andreessena Horowitza, ranije ove godine napisao je da bi korištenje velikih jezičnih modela (LLM) kao arbitara moglo pomoći tržištima predviđanja da se lakše skaliraju jer se ne mogu podmititi, a njihova se kvaliteta brzo poboljšava. Međutim, upozorio je da modeli i dalje haluciniraju te da se njima može manipulirati genijalnim upitima (promptovima) ili kompromitiranim podacima za učenje.

Lindsay Lin, bivša pravna savjetnica, a sada glavna operativna direktorica njujorške kripto investicijske tvrtke Dragonfly, vidi isti problem.

„Mnogi LLM-ovi mogu biti vrlo slični jedni drugima jer dijele iste podatke za učenje i iste obrasce pogrešaka, dok ljudi imaju tendenciju biti neovisniji“, kaže ona.

Međutim, dodaje da će „ljudi biti u iskušenju koristiti umjetnu inteligenciju za rješavanje sporova, posebno onih male vrijednosti, jer će to biti jeftinije i brže od ljudskih porotnika, a opseg trgovanja agenata potencijalno će stvoriti golem broj takvih sporova. Ima smisla da agenti imaju standardizirane protokole kako bi jasno razumjeli uvjete pod kojima surađuju i koja su pravna sredstva dostupna ako transakcija nije pravilno izvršena.“

Novi standardi i prve tužbe

Slično mišljenje imaju i druge organizacije. Prije samo dva tjedna, Američko arbitražno udruženje – Međunarodni centar za rješavanje sporova, najveća arbitražna institucija na svijetu, predstavila je sličan standard za AI agente pod nazivom Legal Context Protocol. Standard je zajednički razvila blockchain tvrtka Integra Ledger iz Denvera, uz doprinos Googlea, IBM-a i vodećih kriptotvrtki poput Circlea i Ava Labsa.

Naravno, hoće li se takvi standardi doista proširiti ovisit će o njihovu širokom usvajanju i o tome hoće li modeli umjetne inteligencije postati dovoljno pouzdani da ublaže probleme halucinacija i pristranosti.

Infrastruktura koja omogućuje agentima da pronađu, angažiraju i plaćaju jedni druge već se počinje pojavljivati. Posljednjih tjedana, GenLayerov partner OKX i tim koji stoji iza blockchaina NEAR (fokusiranog na umjetnu inteligenciju) pokrenuli su tržišta na kojima agenti umjetne inteligencije mogu angažirati druge agente za plaćene zadatke – od prikupljanja skupova podataka do pomoći u pregledu koda.

U međuvremenu, sudovi u stvarnom svijetu već odlučuju o tome što se događa kada agenti umjetne inteligencije prekrše pravila. U jednom od najpoznatijih slučajeva koji uključuju umjetnu inteligenciju, Amazon je tužio Perplexity u studenom 2025. godine, tvrdeći da se njihov AI preglednik Comet prijavljuje na korisničke račune, predstavljajući se kao standardni preglednik Google Chrome, te obavlja neovlaštene kupnje, kršeći Amazonove uvjete pružanja usluge. U ožujku je savezni sudac u Kaliforniji izdao privremenu zabranu kojom se blokira Comet u kupnji na Amazonu, ali je apelacijski sud kasnije privremeno obustavio tu odluku dok razmatra žalbu Perplexityja.

Ključno pitanje budućnosti

Bez obzira na konačnu sudsku odluku, ovaj slučaj ukazuje na mnogo širi izazov za trgovinu agentima: kako pratiti milijune AI agenata koji rade na različitim platformama u ime korisnika kada ne postoji zajednički mehanizam za provođenje pravila?

Objava Agenti umjetne inteligencije dobivaju vlastiti online sud pojavila se prvi puta na Republika.

Muse Image je jedan od mnogobrojnih javno dostupnih alata za pretvaranje teksta u sliku koji, kao što mu ime sugerira, može stvoriti vizuale na temelju nekoliko redaka jednostavnog pisanog teksta. Alat je trenutno dostupan korisnicima u SAD-u putem aplikacije Meta AI i internetskog preglednika, kao i na WhatsAppu te unutar Instagram Storiesa.

Iako iz Mete poručuju da korisnici s javnim računima imaju mogućnost isključivanja ove značajke, Donald Campbell, direktor zagovaranja u neprofitnoj udruzi za tehnološku pravdu Foxglove, izjavio je za BBC kako je ovo „očit recept za katastrofu”.

„Samo u protekloj godini svjedočili smo čitavom katalogu šteta uzrokovanih AI-izmijenjenim slikama na društvenim platformama bez pristanka korisnika”, istaknuo je Campbell. „Teško je razumjeti zašto Mark Zuckerberg smatra da je omogućavanje još veće količine ove jezive manipulacije slikama dobra ideja.”

Ova će se značajka vjerojatno naći pod povećanim nadzorom regulatora i aktivista koji izražavaju sve veću zabrinutost zbog AI-generiranog sadržaja. Primjerice, britanski regulator Ofcom trenutno provodi istragu nad platformom X zbog uloge njihovog alata Grok u stvaranju i dijeljenju AI-izmijenjenih slika stvarnih ljudi bez njihovog pristanka.

Organizacija Privacy International također je uputila oštre kritike poručivši da je ovo „najnoviji znak kako AI tvrtke vide slike i podatke ljudi kao sirovinu koju treba iskorištavati”. Korisnici na platformi X slično reagiraju, nazivajući uvlačenje stvarnih ljudi u generirane fotografije bez izričitog pristanka „privatnom nagaznom minom koja čeka da eksplodira”.

Kako se isključiti (Opt-Out)?

Iz Mete naglašavaju da posebna postavka, odvojena od uobičajenih kontrola privatnosti računa, omogućuje korisnicima da zabrane korištenje svojih slika čak i ako imaju javni profil.

• Za javne račune: Korisnici moraju otvoriti izbornik s postavkama na Instagramu, odabrati opciju „Dijeljenje i ponovna upotreba” (Sharing and Reuse) te isključiti opciju „Dopusti ljudima ponovnu upotrebu vašeg sadržaja na Instagramu i s AI značajkama u Meti” (Allow people to reuse your content on Instagram and with AI features at Meta) za objave i Reels.
• Za privatne račune: Ove se postavke pojavljuju samo ako je račun javan. Ako je vaš račun postavljen kao privatan, vaš se sadržaj već u startu ne može dijeliti niti koristiti na ovaj način.

Još jedan generator slika u nizu

Tržište alata koji pomoću umjetne inteligencije stvaraju slike iz teksta već je prepuno, no Metin pristup koji se oslanja na bazu podataka s Instagrama predstavlja novu i iznimno moćnu silu.

U službenoj objavi Meta navodi da Muse Image koristi „napredno zaključivanje kako bi razumio složene upute, besprijekorno spajajući više fotografija u visokokvalitetne kreacije koje možete preuzeti i dijeliti bilo gdje”. Korisnici također mogu birati između ponuđenih predložaka za inspiraciju te izravno skicirati izmjene na slikama.

Dok je alat besplatan za „svakodnevnu kreativnu upotrebu”, Meta je uvela pretplatničke planove za naprednije korisnike koji zahtijevaju veći volumen korištenja. Tvrtka je najavila da će Muse Image uskoro postati dostupan na Facebooku i Messengeru, kao i unutar alata namijenjenih oglašivačima, dok je verzija za generiranje videozapisa navodno već u razvoju.

Objava Burne reakcije javnosti: Meta omogućila stvaranje AI slika pomoću javnih profilnih fotografija s Instagrama pojavila se prvi puta na Republika.

Ukupni prihodi Društva u 2025. godini premašili su 94 milijuna KM, što predstavlja stabilan rast od 12 posto u odnosu na prethodnu godinu. Financijsko izvješće istodobno otkriva snažan rast profitabilnosti, s obzirom na to da je ostvarena neto dobit od 24,28 milijuna KM, što je povećanje od 15 posto u usporedbi s 2024. godinom.

Operativni uzlet: Više od 2,2 milijuna putnika u jednoj godini

Pored financijskog uspjeha, poduzeće je ostvarilo i povijesne operativne rezultate. Tijekom 2025. godine kroz zračnu luku prošlo je rekordnih 2.226.692 putnika, što je skok od 22 posto u odnosu na dvanaest mjeseci ranije. Paralelno s rastom broja putnika, realizirana je i 19.671 zrakoplovna operacija, bilježeći povećanje od 17 posto u odnosu na 2024.

Transparentnost i točnost ovih rezultata potvrdile su i stručne institucije. Financijska izvješća sastavljena su u skladu s važećim zakonskim propisima, a neovisni vanjski revizor izdao je pozitivno mišljenje bez rezerve. Time je potvrđeno da izvješća istinito i fer prikazuju financijski položaj i rezultate poslovanja Društva. Pozitivan signal stigao je i od Odbora za reviziju, koji je naglasio da su dokumenti sastavljeni u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) te da realno i objektivno oslikavaju poslovanje poduzeća.

Upravljanje globalnim izazovima u 2026. godini

Uprava tvrtke ističe da ovi pokazatelji potvrđuju visoku otpornost poslovanja, unatoč kompleksnim makroekonomskim kretanjima na globalnoj razini.

„Ostvareni rezultati u 2025. godini potvrđuju kontinuiran rast poslovanja, financijsku stabilnost i uspješnu realizaciju razvojnih ciljeva Međunarodne zračne luke Sarajevo, koja nastavlja jačati svoju poziciju vodeće zračne luke u Bosni i Hercegovini“, priopćeno je iz menadžmenta poduzeća.

Ipak, pred upravom je izazovno razdoblje očuvanja ovih margina, s obzirom na pritiske u širem geopolitičkom i ekonomskom okruženju.

„Iako globalna kretanja u zrakoplovnoj industriji, uključujući geopolitičke okolnosti i volatilnost cijena goriva, predstavljaju izazove za sve zračne luke u Europi i svijetu, Međunarodna zračna luka Sarajevo ostaje opredijeljena očuvanju stabilnog poslovanja i daljnjem unaprjeđenju usluga i u 2026. godini“, navodi se u službenom priopćenju.

Objava Rekordna godina za sarajevsku zračnu luku, prihodi premašili 94 milijuna KM, a dobit skočila na više od 24 milijuna KM pojavila se prvi puta na Republika.

Prema izvješću Financial Timesa (FT) od četvrtka, koji se poziva na dva izvora upoznata s ovim „ranim razgovorima“, prijedlog uključuje i mogućnost da druge američke AI kompanije prepuste vladi slične vlasničke udjele.

Izvršni direktor OpenAI-ja, Sam Altman, tvrdio je da bi takav aranžman omogućio javnosti sudjelovanje u financijskom uspjehu umjetne inteligencije, navodi FT. OpenAI i Bijela kuća nisu odmah odgovorili na CNN-ov upit za komentar.

Udio od 5% u OpenAI-ju vrijedio bi oko 42,6 milijardi dolara, na temelju kruga financiranja iz ožujka koji je tvrtku procijenio na 852 milijarde dolara. Dijeljenje bogatstva koje generira umjetna inteligencija s javnošću moglo bi pomoći u ublažavanju otpora prema ovoj tehnologiji, koja ugrožava radna mjesta u mnogim industrijama i ima potencijalno dalekosežne posljedice za nacionalnu sigurnost.

Prošlog je mjeseca američki predsjednik Donald Trump izjavio novinarima kako se planira sastati s vodećim direktorima iz sektora umjetne inteligencije kako bi razgovarali o davanju udjela javnosti u njihovim tvrtkama. Istaknuo je da Bijela kuća razmatra različite opcije za partnerstva s AI tvrtkama koje bi vladi omogućile korist od rasta te industrije.

Lansiranje novih modela OpenAI-ja i suparničkog Anthropica (tvorca Claude AI-ja) trenutačno je usporeno zbog vladina nadzora. Anthropic je u utorak objavio da je američka vlada ukinula izvozne kontrole za njihove najnaprednije modele nakon pregovora između kompanije i dužnosnika.

U međuvremenu, Bijela kuća zatražila je od OpenAI-ja da ograniči izdavanje svog nadolazećeg modela GPT 5.6 na mali broj partnera koje je odobrila vlada, i to zbog njegovih naprednih mogućnosti, otkrio je prošlog mjeseca za CNN izvor upoznat sa situacijom.

Javni udjeli u vlasništvu

I OpenAI i Anthropic pripremaju se za izlazak na burzu, što bi javnosti omogućilo kupnju dionica, ali i skinulo veo tajne s njihova financijskog poslovanja.

Prema najnovijim prijedlozima o kojima se razgovaralo s dužnosnicima, Altman i drugi direktori OpenAI-ja sugerirali su da vodeće američke AI kompanije dodijele 5% svog kapitala fondu sličnom Alaska Permanent Fundu. Riječ je o državnom fondu koji ulaže prihode od nafte u dionice i isplaćuje dividende državnoj vladi, navodi FT.

Svaki eventualni dogovor mogao bi zahtijevati izglasavanje zakona u Kongresu kako bi se proveo u djelo, izvijestio je FT pozivajući se na izvore bliske razgovorima. Za sada nije jasno podržavaju li druge AI kompanije ove prijedloge.

U travnju je OpenAI zagovarao ideju „fonda javnog bogatstva“ koji „svakom građaninu – uključujući i one koji ne ulažu na financijskim tržištima – osigurava udio u gospodarskom rastu potaknutom umjetnom inteligencijom“.

Trump je postavio američko vodstvo u području umjetne inteligencije i drugih naprednih tehnologija kao prioritet svoje administracije. U kolovozu prošle godine američka je vlada preuzela 10% udjela u proizvođaču čipova Intel, što je bila investicija vrijedna 8,9 milijardi dolara.

Objava OpenAI pregovara o prepuštanju 5% udjela Trumpovoj administraciji pojavila se prvi puta na Republika.

Planirana smanjenja radnih mjesta obuhvatit će više sektora, uključujući odjele prodaje, konzultantske pozicije te dio zaposlenika u diviziji za Xbox, tvrde osobe koje su govorile pod uvjetom anonimnosti zbog osjetljivosti informacija.

Očekuje se da će ovaj krug otpuštanja ipak biti manji nego prethodni valovi smanjenja broja zaposlenih. Prema izvorima, ukupan broj pogođenih radnih mjesta trebao bi biti manji od 2,5 posto Microsoftove globalne radne snage, koja broji oko 220.000 zaposlenika. Kompanija planira službenu objavu sljedećeg tjedna, iako se termin još može promijeniti, a dio zaposlenika čije se pozicije ukidaju mogao bi odmah dobiti ponude za druga radna mjesta unutar tvrtke.

Ulaganja u umjetnu inteligenciju povećavaju pritisak na troškove

Najnoviji potez dolazi u trenutku kada Microsoft ubrzava investicije u umjetnu inteligenciju, istodobno pokušavajući smanjiti operativne troškove. Kompanija je pod sve većim pritiskom ulagača na Wall Streetu zbog zabrinutosti da bi brzi razvoj AI tehnologija mogao kanibalizirati dio softverskih usluga, uključujući određene tradicionalne proizvode iz Microsoftova portfelja.

Dionice Microsofta pale su za oko 19 posto tijekom proteklog mjeseca, što predstavlja najlošiji mjesečni rezultat tvrtke još od razdoblja dot-com krize.

Microsoft je i ranije provodio velika restrukturiranja. Prošle godine tvrtka je ukinula oko 6.000 radnih mjesta u svibnju, a zatim dodatnih 9.000 pozicija u srpnju, što je tada činilo približno četiri posto ukupne radne snage. Tvrtka je i ranijih godina provodila smanjenja broja zaposlenika početkom nove fiskalne godine, koja počinje 1. srpnja, što objašnjava tajming ove najnovije odluke.

Xbox i prodajni timovi pod povećalom

Microsoft je početkom ove godine pokrenuo i program dobrovoljnog odlaska u mirovinu za zaposlenike u Sjedinjenim Američkim Državama na određenim razinama – za one starije od 70 godina ili one koji imaju kombinaciju godina života i radnog staža od najmanje 70.

Ovaj program obuhvatio je značajan dio radne snage:

• Programom je obuhvaćeno oko 7 posto američke radne snage (približno 9.000 od 125.000 zaposlenih u SAD-u).
• Oko jedne trećine kvalificiranih radnika prihvatilo je ponudu, što je bilo u skladu s očekivanjima uprave.

Zahvaljujući uspjehu tog programa, Microsoft će ove godine moći otpustiti manji postotak zaposlenika nego lani, navodi izvor.

Zaposlenici u prodaji koji primaju provizije bili su izuzeti iz programa dobrovoljnog odlaska, prema internom dokumentu koji je pregledao Business Insider, što sugerira da će sada biti izravnije pogođeni rezovima. S druge strane, smanjenje broja zaposlenih u Xbox diviziji očekuje se već neko vrijeme, nakon što je nova izvršna direktorica gaming poslovanja, Asha Sharma, uputila zaposlenicima internu poruku u kojoj je pozvala na potpuno “resetiranje” poslovanja.

Objava Microsoft sprema novi val otkaza: Ugrožene tisuće radnih mjesta zbog AI ulaganja pojavila se prvi puta na Republika.

Međutim, blagoslov je postao golem rizik. Pad dobiti i smanjenje broja zaposlenih u Audiju i njegovoj matičnoj tvrtki Volkswagen prepolovili su prihode od poreza na poslovanje u samo nekoliko godina, gurnuvši grad u duboku financijsku krizu.

Zabranjena ulaganja i propadanje infrastrukture

Situacija u Ingolstadtu toliko je ozbiljna da je vlada Gornje Bavarske ranije ove godine odbila gradski proračun i zabranila nova ulaganja.

• Projekti na čekanju: Obnova poznatog brutalističkog kazališta i gradski festivali pretrpjeli su drastične rezove, dok lokalne knjižnice preživljavaju zahvaljujući donacijama.
• Ugroženo školstvo: Učenici su morali biti premješteni iz jedne od dotrajalih škola jer grad jednostavno nema novca za njezinu sanaciju.

„Audi je blagoslov za naš grad, ali jednako tako i rizik”, otvoreno priznaje gradonačelnik Michael Kern.

Dok su u dobrim vremenima njemački gradovi plivali u novcu – do mjere da je jedan gradić s Daimlerovom tvornicom pokraj Stuttgarta pješačke prijelaze popločao mramorom iz Carrare – danas, kada industrija „kihne”, cijele regije obolijevaju. Problemi više nisu izolirani na starom industrijskom Ruhru; pogođeni su bogati Baden-Württemberg, kao i Ludwigshafen, čija je sudbina vezana uz kemijskog diva BASF.

Najgora proračunska kriza u povijesti Savezne Republike

Prema novom izvješću Zaklade Bertelsmann, ukupni proračunski manjak njemačkih općina i gradova dosegnuo je rekordne 32 milijarde eura, što je porast od gotovo 30 posto u odnosu na godinu prije.

„Ovo je najgora kriza u povijesti Savezne Republike Njemačke”, tvrdi René Geissler, profesor javne uprave na Visokoj tehničkoj školi u Wildauu.

Geissler detektira tri ključna uzroka sloma:

1. Snažan rast inflacije, s posebnim naglaskom na građevinski sektor.
2. Povećanje troškova zaposlenika u javnom sektoru.
3. Novi savezni zakoni (poput naknada za mlade i osobe s invaliditetom) koje je donio Bundestag, a čije financiranje u potpunosti pada na teret lokalnih zajednica. U Ingolstadtu takvi obvezni izdaci danas odnose čak 80 posto proračuna.

Infrastrukturni minus od 231 milijarde eura i politički rizik

Posljedice su vidljive diljem zemlje. Bayreuth je otkazao proslavu 150. obljetnice festivala Richarda Wagnera, siromašne berlinske četvrti nemaju sredstava za bazičnu komunalnu higijenu, a mnogi gradovi podižu kratkoročne zajmove (Kassenkredite) samo kako bi podmirili tekuće račune. Ukupni zaostatak u ulaganjima u njemačku lokalnu infrastrukturu (škole, ceste, dvorane) narastao je na astronomsku 231 milijardu eura.

Očajni gradonačelnici održali su masovne prosvjede upozoravajući da su stjerani uz zid. Lokalne vlasti sada ultimativno traže od Berlina poštovanje načela „tko propisuje, taj plaća” te hitnu financijsku injekciju od 30 milijardi eura.

Iako se savezna vlada i sama bori s proračunskim restrikcijama, stručnjaci procjenjuju da će intervencija do kraja godine biti neizbježna. U protivnom, upozorava Henrik Scheller iz Njemačkog instituta za urbana pitanja, „mogli bismo svjedočiti svojevrsnoj revoluciji”.

Ono što političare u Berlinu najviše plaši jest činjenica da nefunkcionalnost države izravno hrani politički ekstremizam. Kako zaključuje Marc Grandmontagne, pročelnik za obrazovanje i kulturu u Ingolstadtu: „Svaki školski krov koji prokišnjava i ostane nepopravljen tri godine, dodatno jača desne populiste iz AfD-a.”

Objava Gospodarska agonija Njemačke: Kako je kriza autoindustrije gurnula Bavarsku pred provaliju pojavila se prvi puta na Republika.

Besplatna sjedala, ali na stražnjem dijelu zrakoplova

Prema novim pravilima koja stupaju na snagu od četvrtka, roditeljima koji ne odaberu i ne plate unaprijed rezervaciju sjedala, mjesta pored djece bit će dodijeljena potpuno besplatno prilikom same prijave na let (check-ina).

Međutim, iz kompanije upozoravaju obitelji koje se odluče za ovu opciju da će najvjerojatnije sjediti u stražnjem dijelu zrakoplova, s obzirom na to da su mjesta u prednjem dijelu obično rezervirana i unaprijed rasprodana. Putnici koji i dalje žele sami birati točne pozicije u zrakoplovu prije prijave na let, to će moći učiniti uz standardnu nadoplatu.

O’Leary oštro kritizirao regulatore

Izvršni direktor Ryanaira, Michael O’Leary, oštro je i s negodovanjem reagirao na pritisak britanskog regulatornog tijela.

„Nevoljko ćemo se prilagoditi ovom industrijskom standardu jer ne želimo gubiti vrijeme objašnjavajući pogrešno usmjerenim regulatorima koliko loše razumiju što je u najboljem interesu potrošača u Ujedinjenom Kraljevstvu i Europi. Prema našoj revidiranoj politici sjedenja, obitelji će možda morati čekati do završetka prijave na let kako bi saznale raspored sjedenja i vjerojatnije je da će sjediti u stražnjem dijelu kabine. Ali barem će CMA moći tvrditi da je učinio nešto za potrošače, iako većina njih to, nažalost, neće ni primijetiti“, izjavio je O’Leary novinarima.

Pozadina istrage

CMA je prije dva tjedna pokrenuo istragu protiv irskog avioprijevoznika zbog naknade od osam funti (oko 10 američkih dolara) po letu, ispitujući krši li takva praksa zakone o zaštiti potrošača i predstavlja li nepoštenu ugovornu odredbu.

S druge strane, iz Ryanaira odbacuju optužbe i tvrde da nikada nisu izravno naplaćivali naknadu kako bi djeca sjedila pored roditelja.

„Kao i svi odrasli putnici koji žele rezervirati određeno mjesto, odrasli koji putuju s djecom plaćaju naknadu za jedno rezervirano sjedalo, ali potom mogu potpuno besplatno rezervirati mjesta pored sebe za do četvero djece obuhvaćene istom rezervacijom“, priopćili su iz ove aviokompanije kako bi pojasnili svoj dosadašnji model poslovanja.

Objava Ryanair mijenja politiku: Roditelji i pratnja djece više neće morati plaćati rezervaciju sjedala pojavila se prvi puta na Republika.

Američka Savezna komisija za komunikacije (FCC) službeno je potvrdila da će nova runda restrikcija obuhvatiti pet ključnih kineskih tehnoloških divova: Huawei, ZTE, Hytera, Hikvision i Dahua.

Logičan nastavak restrikcija iz 2022. godine

Nova odluka predstavlja značajnu eskalaciju ranijih regulatornih mjera. FCC je još 2022. godine uvrstio ove kompanije na popis subjekata koji predstavljaju neprihvatljiv rizik za nacionalnu sigurnost SAD-a.

Tadašnja mjera zaustavila je odobravanje i certificiranje novih modela uređaja za američko tržište, dok nova srpanjska uredba ide korak dalje – u potpunosti blokira sam uvoz opreme navedenih proizvođača na teritorij Sjedinjenih Država.

Pod udarom su se našli:

• Telekomunikacijski divovi: Huawei i ZTE (mrežna oprema, pametni telefoni i infrastrukturna rješenja).
• Lideri u segmentu videonadzora i sigurnosti: Hikvision i Dahua.
• Proizvođači radijske komunikacije: Hytera.

Sigurnosni rizik nasuprot tržišnom natjecanju

Američka administracija već godinama sustavno ograničava pristup kineskih tehnoloških kompanija domaćem tržištu. Službeni Washington ustraje u tvrdnjama da bi se oprema ovih tvrtki, zbog bliskih veza s vlastima u Pekingu, mogla iskoristiti za špijunažu, cyber napade ili neovlašteno prikupljanje podataka američkih građana i institucija.

S druge strane, službeni Peking i prozvane kompanije oštro i u kontinuitetu odbacuju ovakve optužbe. Kineska strana tvrdi kako Sjedinjene Države “zloupotrebljavaju koncept nacionalne sigurnosti” te koriste političke i regulatorne poluge kako bi umjetno suzbile uspjeh kineskih tvrtki i narušile slobodno tržišno natjecanje.

Širi kontekst sukoba Najnoviji potez FCC-a dolazi u trenutku duboke ekonomske i geopolitičke polarizacije između dviju najvećih svjetskih ekonomija. Tehnološki sukob SAD-a i Kine već odavno nadilazi samu mrežnu opremu te se intenzivno vodi na poljima naprednih poluvodiča (čipova), razvoja umjetne inteligencije i kvantnog računalstva.

Nova zabrana uvoza vjerojatno će izazvati dodatne poremećaje u globalnim opskrbnim lancima, ali i potaknuti nove oblike odmazde ili protumjera s kineske strane, čime se tehnološki hladni rat nastavlja nesmanjenim intenzitetom.

Objava Tehnološki rat Washingtona i Pekinga: SAD od srpnja potpuno zabranjuje uvoz opreme Huaweija, ZTE-a i Hikvisiona pojavila se prvi puta na Republika.

Time bi se udvostručio prethodni cilj o smanjenju broja radnika. Prije samo nekoliko mjeseci, VW je najavio planove za ukidanje oko 50.000 pozicija do 2030. godine – što se već tada smatralo potezom od povijesnog značaja.

Blume je navodno već predstavio plan restrukturiranja upravnom odboru. Prema drugom izvoru, ključni dokument namjerno ne sadrži konkretnu brojku kako bi se ostavio prostor za način na koji će se restrukturiranje u konačnici provesti.

Volkswagen je odbio komentirati ove navode: “Relevantne činjenice o ovom pitanju raspravit će i odobriti nadležna tijela. Nećemo prejudicirati taj proces”, stoji u pisanoj izjavi glasnogovornika poslanoj Euronewsu.

Glasnogovornik je dodao: “Uprava je više puta naglasila da naš trenutni poslovni model više ne funkcionira u svim brendovima: razvijati automobile u Njemačkoj, proizvoditi ih u Europi i izvoziti u svijet.” Istaknuli su da prolaze kroz duboku transformaciju, što vrijedi i za cijelu automobilsku industriju i za Volkswagen grupaciju.

Četiri tvornice pred zatvaranjem

Osim ukidanja radnih mjesta, u izvješću Manager Magazina stoji da bi u srednjoročnom razdoblju mogla biti zatvorena i četiri proizvodna pogona. Navodno bi bili pogođeni pogoni VW-a u Hannoveru, Zwickauu i Emdenu, kao i Audijeva tvornica u Neckarsulmu u pokrajini Baden-Württemberg. Prema tim planovima, proizvodnja na navedenim lokacijama postupno bi se gasila kako modeli koji se tamo trenutno proizvode stignu do kraja svog životnog ciklusa.

Još uvijek nije jasno kako bi se tako opsežno smanjenje broja zaposlenih moglo provesti prema radnom pravu i kolektivnim ugovorima. Volkswagen trenutno ima na snazi sporazum o sigurnosti radnih mjesta koji vrijedi do kraja 2030. godine, dok Audijev sporazum traje do kraja 2033. godine.

Osim smanjenja broja radnika, grupacija prema izvješću planira i temeljitu reorganizaciju svoje strukture. Matični brend Volkswagen, kao i odjel za proizvodnju komponenti, bili bi izdvojeni iz grupacije i pretvoreni u neovisne tvrtke. To bi Volkswagenu u budućnosti moglo olakšati izlazak pojedinih dijelova poslovanja na tržišta kapitala.

Kriza koja se godinama stvarala

Trenutni planovi nisu grom iz vedra neba, već privremeni vrhunac duboko ukorijenjene strukturne krize. U prvom tromjesečju 2026. godine, neto dobit grupacije pala je za 28 % na 1,56 milijardi eura, dok je prihod pao za 2 % na 75,7 milijardi eura.

Glavni financijski direktor Arno Antlitz tada je uputio neobično otvoreno upozorenje: “Dosad planirane uštede troškova nisu dovoljne. Ako u tome ne uspijemo, ugrožavamo svoju budućnost.”

Pritisak dodatno povećavaju i američke carine, koje grupaciju – prema Antlitzovim riječima – koštaju oko 4 milijarde eura dodatnih troškova godišnje. Istodobno, VW je u prvom tromjesečju zabilježio pad prodaje od 20 % na svom najvažnijem pojedinačnom tržištu, u Kini, gdje domaći proizvođači automobila poput BYD-a zaoštravaju konkurenciju kod kuće, ali sve više i diljem Europe.

Objava Do 100.000 radnih mjesta i zatvaranje četiriju tvornica: Volkswagen navodno planira radikalno restrukturiranje pojavila se prvi puta na Republika.

Andrew Bosworth, glavni tehnološki direktor Mete, koji je do prije godinu dana poručivao nezadovoljnim zaposlenicima da “mogu slobodno otići”, sada govori potpuno drugačijim tonom. U nedavnim internim komunikacijama, Bosworth je priznao da je stanje u kompaniji “vjerojatno jedno od najgorih ikada”, dodajući da je menadžment odradio “užasno loš posao” tijekom nedavnog restrukturiranja.

“Potkopali smo povjerenje da će vaša stručnost i doprinos biti cijenjeni”, priznao je Bosworth, signalizirajući dramatičan zaokret u komunikaciji prema zaposlenicima.

Kultura pritiska i usporedbe s gulagom

Meta se od 2022. godine transformirala u organizaciju koja ne tolerira unutarnje rasprave, forsirajući kulturu “brzine i pritiska”. Kroz seriju masovnih otpuštanja, koja su započela s 11.000 radnika, a nastavila se kroz različite faze reorganizacije, rukovodstvo je postalo imuno na rastuće nezadovoljstvo.

Danas su zaposlenici na rubu snaga; u Velikoj Britaniji pokreću inicijativu za formiranje sindikata, dok se na internim sastancima čuju psovke i usporedbe radnog mjesta s gulagom.

“To je klasičan primjer kada vam se sve obija o glavu. Sustavno su uništili povjerenje i sada pokušavaju izaći iz rupe koju su sami iskopali”, komentirala je Sandra Sucher, profesorica na Harvard Business School.

Cijena promašene strategije i “godine učinkovitosti”

Paradoksalno, cilj ovakvog stila upravljanja bio je brže inoviranje i sustizanje konkurenata poput OpenAI-a i Googlea u utrci za dominaciju u umjetnoj inteligenciji. Umjesto toga, Meta je počela zaostajati. Razvoj vodećih AI modela kasnio je ili je u potpunosti obustavljen zbog internih problema. Chris Cox, glavni direktor za proizvode, opisao je radnu atmosferu kao “trčanje maratona usred oluje”, dodajući da se i sam pita “što se, dovraga, događa”.

Takav pritisak doveo je do apsurdnih situacija u kojima su zaposlenici, nakon što su prebačeni na zadatke treniranja AI-a, molili za otkaz kako bi dobili makar minimalnu otpremninu.

Analitičari za Business Insider ističu kako još uvijek nije jasno hoće li rukovodstvo Mete uistinu promijeniti smjer ili je ovo samo privremena pauza prije povratka na stare, oštre metode. Iako je kompanija nedavno napravila male ustupke, poput obećanja da će smanjiti opseg timova kojima menadžeri upravljaju i ograničiti nadzor nad radom zaposlenika, povjerenje ostaje ključni problem.

Prema mišljenju profesorice Sucher, prvi korak prema stvarnoj promjeni mora biti iskrena isprika samog Marka Zuckerberga, koja uključuje i preuzimanje odgovornosti za tretiranje zaposlenika kao resursa, a ne kao ljudskih bića.

“Veoma je teško okrenuti brod ovakvih razmjera. Nezamislivo je da bi Mark Zuckerberg mogao biti vjerodostojan zagovornik promjena nakon svega što se dogodilo”, zaključuje Sucher.

Dok 70.000 zaposlenika u Meti čeka na stabilnost, ostatak tehnološke industrije pažljivo promatra hoće li ovaj tehnološki gigant uspjeti izbjeći potpunu moralnu i poslovnu eroziju.

Objava Sindikati, psovke i pad produktivnosti kao cijena Metinog sustavnog zanemarivanja ljudskog faktora pojavila se prvi puta na Republika.