U Tomislavgradu je u petak otvoren proizvodni pogon kompanije Ergosana, namijenjen proizvodnji medicinske opreme za švicarsku grupaciju SCHILLER. Riječ je o uređajima za stresnu elektrokardiografiju, koji se koriste u dijagnostici i praćenju rada srca, izvijestila je Fena.

Otvaranje pogona predstavlja novu priliku za razvoj proizvodnje medicinske opreme u Bosni i Hercegovini, a moglo bi pridonijeti i stvaranju novih radnih mjesta u Hercegovini.

Osim proizvodnje, razvijat će se i stručni odjeli

U novom pogonu u Tomislavgradu neće se odvijati samo proizvodnja medicinskih uređaja. Planirano je i djelovanje odjela za razvoj, upravljanje kvalitetom, servis i marketing.

Iz kompanije Ergosana istaknuli su kako otvaranje pogona stvara mogućnosti za novo zapošljavanje, ali i za stjecanje stručnih znanja i iskustva u industriji medicinske tehnologije.

Točan broj novih radnih mjesta zasad nije objavljen.

Švicarska grupacija SCHILLER poznata je po medicinskoj tehnologiji

Proizvodi kompanije SCHILLER već su prisutni na tržištu Bosne i Hercegovine te se koriste u zdravstvenim ustanovama.

Riječ je o švicarskoj kompaniji s međunarodnom reputacijom u proizvodnji uređaja za dijagnostiku i praćenje rada srca. Grupacija zapošljava približno 1.400 radnika i posluje na međunarodnom tržištu medicinske tehnologije.

Proizvodnja u Tomislavgradu omogućuje povezivanje lokalnih proizvodnih kapaciteta s međunarodno etabliranim proizvođačem medicinske opreme.

Ergosana spaja njemačko iskustvo i proizvodnju u BiH

Kompaniju Ergosana osnovao je 2001. godine Dieter Beck, pionir industrije i osnivač brenda Ergoline.

Sjedište kompanije nalazi se u njemačkom gradu Bad Neustadtu, dok se razvoj, istraživanje i proizvodnja odvijaju u Tomislavgradu, u Bosni i Hercegovini.

Tvrtka djeluje u području ergometara i rehabilitacijskih sustava, a novi proizvodni pogon dodatno razvija njezine aktivnosti u sektoru medicinske opreme.

Nova prilika za gospodarstvo Hercegovine

Otvaranje pogona još je jedan primjer ulaganja u proizvodne djelatnosti u Hercegovini. Posebno je značajno što se projekt odnosi na medicinsku tehnologiju, sektor u kojem su stručnost, kvaliteta i tehnološki razvoj ključni za konkurentnost na međunarodnom tržištu.

Iako broj planiranih zaposlenika još nije poznat, novi pogon otvara mogućnosti za zapošljavanje i razvoj specijaliziranih znanja u lokalnoj zajednici.

Za Tomislavgrad i širu regiju to bi mogao biti važan korak prema razvoju proizvodnje veće dodane vrijednosti, stvaranju novih poslovnih prilika i jačanju domaće industrije.

Objava U Tomislavgradu otvoren pogon za proizvodnju medicinske opreme: Stvaraju se mogućnosti za nova radna mjesta pojavila se prvi puta na Republika.

Ukupni depoziti domaćih sektora u Bosni i Hercegovini krajem kolovoza 2026. godine dosegnuli su 40,9 milijardi konvertibilnih maraka (KM). U odnosu na mjesec ranije povećani su za 467,5 milijuna KM, odnosno 1,2 posto, pokazuju podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH).

Najveći mjesečni rast depozita zabilježen je kod privatnih poduzeća, čiji su depoziti porasli za 387,9 milijuna KM ili 4,4 posto. Depoziti stanovništva povećani su za 137,6 milijuna KM, odnosno 0,7 posto, dok su depoziti nefinancijskih javnih poduzeća porasli za 6,3 milijuna KM ili 0,3 posto.

U ostalim domaćim sektorima zabilježen je rast od 63,5 milijuna KM, odnosno 2,8 posto. Suprotan trend zabilježen je kod državnih institucija, gdje su depoziti smanjeni za 127,6 milijuna KM ili 2,1 posto.

Depoziti u BiH porasli za gotovo pet milijardi KM u godinu dana

Na godišnjoj razini depoziti u Bosni i Hercegovini povećani su za 4,86 milijardi KM, uz stopu rasta od 13,5 posto. Time je nastavljen rast ukupnih depozita u bankarskom sustavu zemlje.

Najveći doprinos tom rastu dalo je stanovništvo. Depoziti građana tijekom 12 mjeseci povećani su za 2,42 milijarde KM, odnosno 12,9 posto u odnosu na godinu ranije.

Kada je riječ o strukturi štednje, najveći udio imaju transakcijski računi, koji čine 51,3 posto ukupnih depozita stanovništva. Depoziti po viđenju čine 19,4 posto, a oročeni depoziti 29,3 posto.

Transakcijski računi građana na godišnjoj su razini porasli za 16,5 posto, znatno brže od depozita po viđenju, čiji je rast iznosio 7,5 posto, i oročenih depozita, koji su porasli za 10,6 posto.

Podaci pokazuju da je gotovo 30 posto depozita stanovništva oročeno, dok se 70,7 posto nalazi na računima s kojih je novac moguće relativno brzo povući ili upotrijebiti.

Rast depozita zabilježen je i u drugim sektorima. Depoziti privatnih poduzeća povećani su za 1,02 milijarde KM ili 12,3 posto, dok su depoziti državnih institucija porasli za 1,05 milijardi KM, odnosno 20,8 posto. Depoziti nefinancijskih javnih poduzeća povećani su za 100 milijuna KM ili 5,3 posto, a ostalih domaćih sektora za 275,4 milijuna KM, odnosno 13,4 posto.

Hrvatska ima najveći iznos depozita stanovništva

Među promatranim zemljama regije Hrvatska ima najveći ukupni iznos depozita građana.

Krajem srpnja 2026. depoziti hrvatskih kućanstava iznosili su gotovo 43,7 milijardi eura, što je činilo 65,1 posto ukupnih depozita.

Iako ukupni depoziti stanovništva rastu, oročena štednja bilježi pad. Oročeni depoziti građana iznosili su gotovo 10 milijardi eura, što je 4,1 posto manje nego u srpnju 2025. godine. Na mjesečnoj razini smanjeni su za 0,2 posto.

Udio oročenih depozita u ukupnim depozitima hrvatskih kućanstava iznosio je približno 23 posto, što je i dalje manje od vrhunca od 29,2 posto zabilježenog sredinom 2024. godine.

Prema podacima Narodne banke Srbije, građani Srbije 28. kolovoza imali su u bankama 26,06 milijardi eura. Taj iznos obuhvaća sredstva na tekućim računima i oročene depozite.

U Crnoj Gori ukupni bankovni depoziti krajem srpnja 2026. iznosili su 6,21 milijardu eura. Na godišnjoj razini porasli su za 5,44 posto, a u odnosu na prethodni mjesec za 2,56 posto.

U Crnoj Gori dominiraju depoziti po viđenju

Prema podacima za Crnu Goru, depoziti po viđenju činili su 84,96 posto ukupnih bankovnih depozita, dok su oročeni depoziti imali udio od 14,79 posto. Preostalih 0,25 posto odnosilo se na sredstva na escrow računima.

Među oročenim depozitima najveći udio imali su oni s rokom dospijeća od jedne do tri godine, s udjelom od 40,87 posto, te depoziti oročeni na razdoblje od tri mjeseca do jedne godine, koji su činili 39,32 posto.

Depoziti stanovništva u Crnoj Gori krajem srpnja iznosili su približno 2,58 milijardi eura, odnosno 13,88 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine. Na mjesečnoj razini porasli su za tri posto.

Oročena štednja građana činila je 16,61 posto njihovih ukupnih depozita, dok se čak 83,39 posto nalazilo u depozitima po viđenju.

Koliko depozita dolazi na jednog stanovnika?

Usporedba ukupnih depozita s brojem stanovnika pokazuje sljedeće približne iznose po stanovniku:

• Hrvatska: oko 11.300 eura
• Srbija: oko 4.000 eura
• Crna Gora: oko 4.100 eura
• Bosna i Hercegovina: oko 3.400 eura

Hrvatska tako ima uvjerljivo najveći iznos depozita po stanovniku među promatranim zemljama, dok su iznosi u Srbiji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini znatno niži i međusobno bliži.

Ipak, važno je naglasiti da su depoziti građana neravnomjerno raspoređeni. Prosjek po stanovniku ne znači da svaki građanin u određenoj zemlji na bankovnom računu ima navedeni iznos. Dio ukupne štednje pripada građanima s većim financijskim mogućnostima, dok drugi imaju znatno manje ušteđevine ili ih uopće nemaju.

Građani BiH više se oslanjaju na oročenu štednju nego građani Crne Gore

Usporedba Bosne i Hercegovine i Crne Gore, dviju zemalja s relativno malim brojem stanovnika, pokazuje razlike u načinu na koji građani drže svoj novac u bankama.

U Crnoj Gori je krajem srpnja 2026. samo 16,61 posto depozita stanovništva bilo oročeno, dok se 83,39 posto nalazilo u depozitima po viđenju.

U Bosni i Hercegovini udio oročenih depozita stanovništva iznosio je 29,3 posto.

To znači da građani BiH imaju veći udio oročene štednje u ukupnim depozitima nego građani Crne Gore. Istodobno, u obje zemlje velik dio novca ostaje na računima koji omogućuju brži pristup sredstvima.

Podaci pokazuju da bankovni depoziti u regiji nastavljaju rasti, ali i da među državama postoje značajne razlike u ukupnom iznosu štednje, depozitima po stanovniku i sklonosti građana oročavanju novca.

Objava Milijarde na računima građana BiH, Srbije, Hrvatske i Crne Gore: Tko najviše štedi? pojavila se prvi puta na Republika.

SpaceX, kompanija u vlasništvu Elona Muska, najavila je ambiciozan plan razvoja mobilne mreže koja bi mogla postati ozbiljan konkurent najvećim američkim telekomunikacijskim operaterima, uključujući AT&T, Verizon i T-Mobile.

Najava je izazvala snažnu reakciju na američkom tržištu dionica, gdje su telekomunikacijske kompanije zajedno izgubile milijarde dolara tržišne vrijednosti.

SpaceX je 8. listopada objavio da je postigao dogovor o kupnji licenci za korištenje do 14 megaherca uparenog radiofrekvencijskog spektra u pojasu od 800 megaherca, koji pokriva područje Sjedinjenih Američkih Država.

Riječ je o frekvencijama koje omogućuju širenje signala na veće udaljenosti i bolji prodor kroz zidove i druge prepreke. Upravo je kvaliteta signala unutar zgrada jedan od najvećih izazova za satelitske mobilne mreže.

Mobilni signal iz svemira, ali i sa Zemlje

SpaceX planira povezati satelitsku mrežu Starlink Mobile sa zemaljskom telekomunikacijskom infrastrukturom kako bi korisnicima omogućio stabilniju mobilnu vezu.

Postojeća satelitska tehnologija omogućuje povezivanje mobilnih uređaja izravno sa satelitima, no signal u zatvorenim prostorima može biti znatno slabiji.

Kupnjom novih frekvencija SpaceX želi riješiti upravo taj problem.

„Dok će globalni frekvencijski spektar Starlink Mobilea u pojasu od 2 GHz osiguravati velik kapacitet prijenosa podataka u Sjedinjenim Američkim Državama, novi niskofrekvencijski spektar omogućit će bolju pokrivenost i prodor signala kroz prepreke, poput zidova, te pružanje usluge korisnicima čak i kada se nalaze unutar zgrada”, priopćili su iz SpaceX-a.

Kompanija namjerava razviti jedinstvenu mrežu koja će korisnicima omogućiti povezivanje u zatvorenim prostorima, na otvorenom i u područjima koja trenutačno nemaju pouzdanu mobilnu pokrivenost.

Ipak, za realizaciju projekta bit će potrebna i zemaljska infrastruktura. SpaceX još nije objavio detaljan plan izgradnje baznih stanica ni rokove za uspostavu potpune pokrivenosti.

Telekomunikacijski divovi izgubili milijarde dolara

Najava SpaceX-a izazvala je zabrinutost ulagača zbog mogućnosti da Muskova kompanija uđe na tržište kojim godinama dominiraju veliki mobilni operateri.

Prema pisanju Financial Timesa, američke kompanije Verizon, AT&T i T-Mobile izgubile su zajedno približno 62 milijarde dolara tržišne vrijednosti nakon objave planova SpaceX-a.

Dionice tih kompanija snažno su pale, dok su ulagači počeli procjenjivati kako bi nova konkurencija mogla utjecati na njihove buduće prihode.

SpaceX je u međuvremenu dodatno učvrstio svoje ambicije na tržištu mobilnih komunikacija.

Odobreno raspoređivanje 15.000 novih satelita

Američka Savezna komisija za komunikacije (FCC) odobrila je SpaceX-u plan raspoređivanja 15.000 satelita nove generacije namijenjenih usluzi Starlink Mobile.

Prema najavama kompanije, nova generacija satelita trebala bi omogućiti više od 100 puta veći kapacitet prijenosa podataka u odnosu na postojeću generaciju.

SpaceX je ranije postigao i dogovor o kupnji frekvencijskog spektra od kompanije EchoStar, čime je dodatno proširio mogućnosti razvoja mobilnih usluga.

Novi sporazum o kupnji frekvencija od investicijske kompanije Grain Management još mora dobiti konačno odobrenje američkog regulatora.

Može li SpaceX ugroziti AT&T, Verizon i T-Mobile?

Unatoč snažnoj reakciji tržišta, analitičari upozoravaju da izgradnja mobilne mreže koja bi mogla konkurirati postojećim operaterima neće biti jednostavna.

SpaceX već raspolaže razvijenom satelitskom infrastrukturom, ali za pouzdanu mobilnu pokrivenost, posebno u gusto naseljenim gradovima i unutar zgrada, morat će razvijati ili koristiti i odgovarajuću zemaljsku mrežu.

To podrazumijeva dodatna ulaganja, tehničke izazove i regulatorna odobrenja.

Prema procjenama analitičara koje prenosi Barron’s, značajniji utjecaj SpaceX-a na tržište tradicionalnih mobilnih operatera mogao bi se osjetiti tek oko 2029. godine.

Za sada nije poznato kada će Starlink Mobile ponuditi potpuno samostalnu mobilnu uslugu na području cijelih Sjedinjenih Američkih Država ni koliko bi takva usluga stajala.

Ipak, najava jasno pokazuje da Muskova kompanija ne namjerava ostati samo pružatelj satelitskog interneta. Njezin je cilj proširiti poslovanje na tržište mobilnih komunikacija i izravno se nadmetati s najvećim američkim operaterima.

Ako uspije ostvariti planove, SpaceX bi mogao promijeniti način na koji korisnici pristupaju mobilnim mrežama, osobito u područjima u kojima je tradicionalna infrastruktura slabo razvijena. No hoće li satelitska tehnologija uspjeti konkurirati postojećim mrežama i u velikim gradovima, tek treba vidjeti.

Objava Telekomunikacijski divovi izgubili milijarde dolara: SpaceX najavio mobilnu mrežu koja povezuje satelite i zemaljske stanice pojavila se prvi puta na Republika.

Pobjednički rad na prestižnom natječaju za znanstvenu fotografiju diskvalificiran je nakon što su drugi znanstvenici upozorili da bi prikazana snimka mogla biti lažirana.

Tvrtka Nikon objavila je da je korištenje generativne umjetne inteligencije u izradi videozapisa prekršilo pravila njezina natječaja Small World In Motion, koji je namijenjen fotografijama i videozapisima snimljenima snažnim mikroskopima.

Iz Nikona su priopćili da rad „nije bio u skladu s pravilima natječaja koja se odnose na generativnu umjetnu inteligenciju”. Pritom su naglasili da odluka ne predstavlja procjenu profesionalnog ugleda autora niti njegovih znanstvenih doprinosa.

Tvrtka je najavila i preispitivanje pravila te postupaka godišnjeg natječaja koji se održava već 15 godina i posvećen je mikroskopskim prikazima.

Odluka je donesena, kako navodi Nikon, nakon temeljite ponovne procjene videozapisa i pratećih materijala te konzultacija s članovima ocjenjivačkog povjerenstva.

Sumnje u autentičnost snimke

Pobjednički rad prijavio je dr. Ning Xu sa Sveučilišta Tsinghua u Kini. Njegov kratki video prikazivao je sitne strukture nalik dlačicama, poznate kao cilije, koje se kreću u dišnim putovima djeteta s primarnom cilijarnom diskinezijom (PCD), rijetkim poremećajem koji utječe na funkciju cilija.

BBC je kontaktirao Xua radi komentara.

Brojni znanstvenici, među kojima su bili i bivši članovi ocjenjivačkih povjerenstava natječaja, javno su izrazili sumnje u autentičnost snimke na Nikonovoj stranici na LinkedInu.

Xu je priznao korištenje umjetne inteligencije, ali je rekao da je vjerovao kako je postupio u skladu s pravilima natječaja. Također je surađivao u Nikonovoj istrazi.

Stručnjaci upozorili na nepravilnosti

Među prvim stručnjacima koji su izrazili zabrinutost bio je dr. Robert Hirst sa Sveučilišta u Leicesteru. Izjavio je da ga Nikonova odluka nije iznenadila jer je odmah prepoznao da je snimka umjetno izrađena.

„Već 20 godina dijagnosticiram primarnu cilijarnu diskineziju proučavajući obrasce kretanja cilija, njihovu duljinu te veličinu i oblik stanica”, objasnio je Hirst.

On je vodeći znanstvenik u centru britanskog Nacionalnog zdravstvenog sustava (NHS) za dijagnostiku PCD-a pri Sveučilištu u Leicesteru.

Prema njegovim riječima, stanice i cilije prikazane u pobjedničkom videu „nimalo ne nalikuju onima kod pacijenata s PCD-om”.

Hirst je upozorio da je cijela kontroverza utjecala na brojne pacijente, znanstvenike, liječnike i organizacije za podršku osobama s tim poremećajem diljem svijeta.

Slučaj je ponovno otvorio pitanje granica korištenja umjetne inteligencije u znanstvenoj fotografiji. Iako AI može biti koristan alat za obradu i analizu podataka, natječaji koji se temelje na stvarnim mikroskopskim snimkama zahtijevaju jasnu razliku između autentičnih prikaza i sadržaja generiranog umjetnom inteligencijom.

Nikonova odluka pokazuje koliko su transparentnost i provjerljivost važni u znanstvenom radu, osobito kada se vizualni materijali koriste za predstavljanje bioloških procesa i zdravstvenih stanja.

Objava Nikon diskvalificirao pobjednički rad na natječaju za znanstvenu fotografiju: Snimka je generirana umjetnom inteligencijom pojavila se prvi puta na Republika.

Austrijska kompanija STYX Naturcosmetic planira izgraditi novi proizvodni pogon u gospodarskoj zoni u Novoj Topoli, na području Nove Gradiške. Investicija je vrijedna oko milijun konvertibilnih maraka, a prema najavama, proizvodnja bi se trebala temeljiti na organskim i prirodnim sastojcima, uključujući lokalne sirovine.

Gradonačelnik Nove Gradiške Zoran Adžić potvrdio je da bi izgradnja pogona trebala početi tijekom iduće godine. Prema trenutačnim planovima investitora, u prvoj fazi proizvodnje, koja bi trajala dvije godine, trebalo bi biti zaposleno najmanje deset radnika.

Austrijski investitor već osnovao kompaniju u BiH

Ministar za europske integracije i međunarodnu suradnju Republike Srpske Zlatan Klokić izjavio je da je vlasnik austrijske kompanije Wolfgang Stix već pokrenuo inicijativu za realizaciju projekta te osnovao kompaniju u Republici Srpskoj.

Sljedeći korak je izbor građevinske kompanije koja će izvoditi radove na proizvodnom pogonu.

„Proizvodi ove kompanije su 100 posto organski i bazirani na prirodnim sastojcima. Stoga sam siguran da će i naši lokalni proizvođači moći uspješno surađivati s ovom kompanijom. Očekujem da će kompanija već sljedeće godine početi proizvodnju punim kapacitetom“, rekao je Klokić.

STYX već proizvodi premium čokoladu u Austriji

Austrijska kompanija već ima iskustvo u proizvodnji organske i premium čokolade. Proizvodnja čokolade započela je svojevrsnim eksperimentom u kojem su kombinirali visokokvalitetno eterično ulje ruže s gorkom čokoladom.

Od 2010. godine Wolfgang Stix vodi tvornicu čokolade u Ober-Grafendorfu, nedaleko od St. Pöltena u Donjoj Austriji. Kompanija je tijekom godina razvijala proizvode inspirirane regionalnim sirovinama, među kojima su Dirndl čokolada i čokoladne pločice s marelicama.

STYX svoju proizvodnju temelji na regionalnim sastojcima i tradicionalnim recepturama. U čokoladama koriste vrhnje, orašaste plodove, mlijeko i maslac, dok se pojedini proizvodi dodatno obogaćuju odabranim rakijama.

Prema navodima kompanije, nadjevi sazrijevaju preko noći, nakon čega se oblažu punomasnom mliječnom ili tamnom čokoladom.

U planu i distributivni centar za cijelu regiju

Novi proizvodni pogon u BiH mogao bi biti tek prvi korak austrijske kompanije u regiji.

U kasnijoj fazi STYX planira u Novoj Topoli otvoriti i distributivni centar iz kojeg bi se proizvodi distribuirali na tržišta cijele regije.

Dolazak austrijskog investitora mogao bi tako imati širi gospodarski značaj, posebice za lokalne proizvođače koji bi mogli postati dobavljači sirovina za proizvodnju.

Čokoladno tržište u BiH vrijedno milijune

Prema podacima Euromonitora za 2026. godinu, tri najveća igrača u kategoriji čokoladnih konditorskih proizvoda u BiH su Mondelez, Ferrero i Kraš Trgovina. Zajedno drže oko 51 posto tržišta. Mondelez ima približno 19 posto, Ferrero 17 posto, a Kraš Trgovina oko 15 posto.

Domaća proizvodnja također ima značajan potencijal. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, domaća industrija je tijekom 2024. godine proizvela 3,33 milijuna kilograma čokoladnih namaza. Od toga je prodano oko 3,25 milijuna kilograma, u vrijednosti od približno 21,2 milijuna KM.

Ovi podaci, međutim, ne predstavljaju ukupnu proizvodnju čokolade u Bosni i Hercegovini.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u zemlji posluje više od 40 kompanija u konditorskoj industriji. U tu kategoriju, osim čokolade, ulaze i proizvođači keksa, kolača, pudinga, vafla, sladoleda i drugih konditorskih proizvoda.

BiH već ima domaće proizvođače čokolade

Iako će dolazak austrijskog investitora dodatno ojačati proizvodnju, BiH već ima nekoliko prepoznatljivih proizvođača i manufaktura čokolade.

Među njima je Mak Zara, prva domaća manufaktura čokolade i pralina, osnovana 2008. godine. Specijalizirana je za ručno izrađene praline, čokoladno voće i čokoladne table.

Na domaćem tržištu prisutni su i Vispak, AC Food, Voćar i Domestic, koji predstavljaju dio razvijene konditorske industrije u BiH.

Nova investicija austrijske kompanije STYX stoga bi mogla dodatno povećati proizvodne kapacitete BiH, otvoriti nova radna mjesta te povezati lokalne proizvođače sirovina s međunarodnim tržištem organske i premium čokolade.

Objava U BiH se gradi tvornica čokolade: Austrijanci ulažu milijun KM pojavila se prvi puta na Republika.

Na Wall Streetu je prošlog tjedna Dow Jones indeks oslabio 1,3 posto, na 51.176 bodova, dok je S&P 500 pao 0,3 posto, na 7.722 boda. Nasdaq je, međutim, ostvario rast od 0,45 posto i tjedan završio na 27.190 bodova.

Cijene nafte i dalje visoke

Početak prošlog tjedna obilježila je zabrinutost zbog izostanka napretka u pregovorima između SAD-a i Irana o okončanju rata i ponovnom otvaranju Hormuškog tjesnaca, jednog od najvažnijih svjetskih pomorskih pravaca za izvoz nafte s Bliskog istoka.

Neizvjesnost oko opskrbe energentima dovela je do snažnih oscilacija cijena nafte, koje su se zadržale na povišenim razinama. To je dodatno pojačalo strahovanja od ubrzavanja inflacije, ali i mogućnosti da središnje banke nastave podizati kamatne stope.

Prinosi na američke obveznice dosegnuli visoke razine

Rast očekivanja o dugotrajnijoj inflaciji potaknuo je i rast prinosa na dugoročne američke državne obveznice. Prinosi su dosegnuli najviše razine u posljednjih dvadesetak godina te su se popeli znatno iznad pet posto.

Takav razvoj događaja predstavlja dodatni pritisak na tržište dionica jer više kamatne stope povećavaju troškove financiranja i smanjuju privlačnost ulaganja u rizičniju imovinu.

Ipak, krajem tjedna tržišta su djelomično nadoknadila ranije gubitke. Potpredsjednik američke središnje banke Federal Reservea (Fed) Philip Jefferson poručio je da bi središnja banka trebala biti strpljiva prije donošenja odluke o novom povećanju kamatnih stopa.

Time su oslabjela očekivanja da će Fed već na sjednici krajem listopada ponovno povećati kamatne stope, nakon što ih je u rujnu podigao za 0,25 postotnih bodova.

Američko tržište rada šalje znakove usporavanja

Dodatni razlog za oprez među ulagačima bili su novi podaci s američkog tržišta rada. U rujnu je u SAD-u otvoreno samo 29.000 novih radnih mjesta, dok su analitičari očekivali njih oko 90.000.

Revidirani podaci pokazali su i da je tijekom prethodnih mjeseci otvoreno znatno manje radnih mjesta nego što je ranije bilo objavljeno.

Slabiji podaci o zapošljavanju povećali su očekivanja da Fed neće žuriti s novim povećanjem kamatnih stopa. Na tržištu se sada procjenjuje da je vjerojatnost povećanja kamatnih stopa na sjednici krajem listopada manja od 25 posto. Početkom prošlog tjedna ta je vjerojatnost iznosila gotovo 70 posto.

Tehnološki sektor među rijetkim dobitnicima

Unatoč pritiscima na tržišta, tehnološki sektor uspio je ostvariti rast. Posebno su dobro prošle dionice proizvođača čipova, potaknute nastavkom velikih ulaganja u infrastrukturu potrebnu za razvoj umjetne inteligencije.

Rast tehnološkog sektora pomogao je Nasdaqu da prošli tjedan završi u pozitivnom području, za razliku od većine drugih vodećih američkih burzovnih indeksa.

Europske burze također u minusu

Negativan trend proširio se i na europske burze.

Londonski FTSE indeks prošlog je tjedna oslabio 2,2 posto, na 10.461 bod. Frankfurtski DAX pao je 0,7 posto, na 25.231 bod, dok je pariški CAC 40 izgubio 2,2 posto i završio na 7.897 bodova.

Kombinacija visokih cijena energije, povišenih prinosa na obveznice, geopolitičkih napetosti i neizvjesnosti oko buduće politike središnjih banaka tako i dalje predstavlja ozbiljan izazov za svjetska financijska tržišta.

Ulagači će u idućim tjednima posebnu pozornost posvetiti kretanju cijena nafte, novim podacima o inflaciji i zaposlenosti te signalima iz američkog Feda, koji bi mogli odrediti smjer tržišta do kraja godine.

Objava Nafta i kamate pritisnule svjetska tržišta: Pale cijene dionica na Wall Streetu i europskim burzama pojavila se prvi puta na Republika.

„Vodimo ispred Kine u umjetnoj inteligenciji i, iskreno, želim da tako i ostane, jer onaj tko pobijedi u umjetnoj inteligenciji – pobjeđuje“, rekao je američki predsjednik Donald Trump ranije ovog mjeseca.

Njegova izjava pokazuje koliko se natjecanje SAD-a i Kine u području umjetne inteligencije sve više promatra kao pitanje od strateške važnosti. Sjedinjene Države trenutačno imaju značajne prednosti zahvaljujući vodećim AI laboratorijima, naprednim čipovima i snažnim ulaganjima.

Washington tu tehnološku prednost koristi i kako bi zemlje diljem svijeta potaknuo da se priklone jednoj od dviju strana.

Međutim, Kina nudi drugačiji pristup koji bi nekim državama mogao biti privlačniji. Iako još zaostaje za SAD-om u najnaprednijim AI modelima, Kina brzo smanjuje tehnološki jaz i istodobno promiče otvoreniji ekosustav temeljen na dostupnosti i nižim troškovima.

Kina gradi alternativu američkom tehnološkom modelu

Kineski predsjednik Xi Jinping u srpnju je pokrenuo Svjetsku organizaciju za suradnju u području umjetne inteligencije, alternativu savezu Pax Silica koji je Trump osnovao godinu ranije s ciljem smanjenja ovisnosti o Kini u lancima opskrbe povezanima s umjetnom inteligencijom.

Više od dvije desetine država i Europska unija priključili su se Pax Silici, dok je Xi okupio 29 država, među kojima su Rusija, Indonezija i Pakistan, oko alternativne vizije otvorenih AI modela.

Takvi modeli korisnicima omogućuju slobodno preuzimanje, prilagodbu i pokretanje sustava bez plaćanja visokih naknada američkim kompanijama poput Anthropic i OpenAI.

Za programere u zemljama Globalnog juga jeftiniji kineski modeli, poput DeepSeeka ili Moonshota, mogu biti praktičniji od nešto sposobnijih američkih sustava koji zahtijevaju skupe pretplate i pristup stranim pružateljima računalne infrastrukture, smatra Eric Olander, glavni urednik China-Global South Projecta.

Otvoreni modeli sve popularniji

Prema podacima AI platforme OpenRouter, globalno korištenje kineskih AI modela u samo godinu dana poraslo je s manje od 15 posto na više od 54 posto.

Razvoj otvorenih modela nije nužno bio rezultat isključivo kineske državne strategije. Američka ograničenja izvoza najnaprednijih čipova, zajedno s manjim kineskim tržištima kapitala, potaknula su kineske developere da se više oslanjaju na otvorene modele kako bi konkurirali američkim vlasničkim sustavima.

Prednosti takvog pristupa počele su privlačiti i američke kompanije. Tvrtke poput Airbnba, DoorDasha i Shopifija koriste kineske modele zbog nižih troškova i mogućnosti veće prilagodbe.

Umjesto odabira jedne strane, kompanije općenito žele diversificirati svoje dobavljače tehnoloških rješenja, navodi Olander.

Kineska umjetna inteligencija mogla bi se širiti i kroz postojeće telekomunikacijske, cloud i hardverske mreže, posebno na tržištima u razvoju gdje kineske kompanije već imaju razvijenu distribuciju.

Što zapravo znači „pobijediti“ u AI utrci?

Jedno od ključnih pitanja jest što uopće znači pobjeda u utrci za umjetnu inteligenciju.

Različiti kriteriji – od profitabilnosti do tržišnog udjela – mogu dovesti do potpuno različitih zaključaka.

Eric Olander usporedio je situaciju s tržištem pametnih telefona, ističući da Apple možda nema najveći broj korisnika, ali ostvaruje najveći dio profita.

Sličan scenarij mogao bi se dogoditi i u umjetnoj inteligenciji: SAD bi mogao zadržati veći dio profita, dok bi Kina mogla dosegnuti veći broj korisnika.

Stručnjaci također upozoravaju da bi se razlika između najnaprednijih modela i nešto slabijih sustava mogla s vremenom sve manje primjećivati prosječnim korisnicima i kompanijama.

Neke tvrtke trebat će najnaprednije američke modele, dok će drugima kineski sustavi biti dovoljno učinkoviti za njihove potrebe.

Za mnoge korisnike pitanje bi se zato moglo svesti na odnos cijene i performansi: žele li sustav koji je višestruko skuplji, ali tehnološki nešto napredniji, ili jeftiniju alternativu koja zaostaje, ali zadovoljava njihove potrebe.

Otvorenost kineskih modela ima svoje granice

Privlačnost kineskih AI modela mogla bi, međutim, ovisiti o tome koliko će dugo ostati dostupni bez značajnih ograničenja.

Xi Jinping je na velikoj kineskoj konferenciji o umjetnoj inteligenciji u srpnju pozvao na veću otvorenost i suradnju u razvoju AI-ja, ali je istodobno naglasio potrebu za regulacijom i ljudskim nadzorom.

Alex Colville, analitičar australskog Instituta za stratešku politiku, smatra da bi Kina mogla biti manje sklona ostaviti najnaprednije modele potpuno otvorenima kako njihove sposobnosti budu rasle.

Prema njegovu tumačenju, Peking želi izvozom kineske tehnologije povećati međunarodni utjecaj, ali nacionalna sigurnost ostaje prioritet.

Umjesto potpune zabrane ili potpune otvorenosti, Kina bi mogla primjenjivati kombinaciju otvorenih i zatvorenih AI modela, ovisno o tome što smatra korisnim za vlastite nacionalne interese.

Moguće je i uvođenje licenciranja kojim bi se ograničilo gdje se pojedini modeli smiju koristiti.

Programeri i neke vlade već koriste kineske otvorene modele kako bi razvijali vlastite, suverene AI sustave i izbjegli svrstavanje između Washingtona i Pekinga. No pritom se postavlja pitanje koliko će dugo ti modeli ostati dostupni za slobodno korištenje.

Nepovjerenje između Washingtona i Pekinga sve je dublje

Istodobno s napretkom kineske umjetne inteligencije raste i međusobno nepovjerenje dviju najvećih tehnoloških sila.

Kako kineske kompanije predstavljaju sve sposobnije modele koji se približavaju performansama najnaprednijih sustava kompanija Anthropic i OpenAI, Washington je pojačao optužbe da Kina provodi ono što američka administracija naziva „industrijskom krađom“ američkih poslovnih tajni.

Anthropic i OpenAI objavili su izvješća u kojima tvrde da su vodeći kineski AI laboratoriji koristili rezultate američkih modela za treniranje vlastitih sustava. Taj se postupak naziva distilacija.

Anthropic je u izvješću ranije ovog mjeseca naveo da su DeepSeek i Moonshot određene korisničke upite prosljeđivali Claudeu kako bi trenirali i poboljšavali vlastite modele, pri čemu su u nekim slučajevima mogli biti izloženi osjetljivi podaci.

Peking je više puta odbacio optužbe o takvom korištenju američke tehnologije, dok DeepSeek i Moonshot nisu odgovorili na upite CNN-a.

Trump i Xi bez većeg napretka

Tema umjetne inteligencije bila je jedna od ključnih tema ovog tjedna na sastanku Donalda Trumpa i Xi Jinpinga.

Xi je tijekom razgovora poručio da bi dvije zemlje trebale „iskoristiti međusobne prednosti, a ne se međusobno ograničavati“, pozivajući na dijalog o rizicima i koristima umjetne inteligencije te zajedničko sprječavanje njezine zlouporabe.

Ipak, sastanak nije rezultirao konkretnim napretkom u području umjetne inteligencije, osim formalnog dogovora o dijalogu i uspostavljanju komunikacijskog kanala.

Stručnjaci to povezuju s dubokim nepovjerenjem između dviju država. Washington i Peking i dalje imaju vrlo različite poglede na budućnost umjetne inteligencije i njezinu ulogu u globalnoj tehnologiji.

Za mnoge zemlje koje se ne žele jasno prikloniti ni SAD-u ni Kini, upravo će cijena, dostupnost, mogućnost prilagodbe i razina tehnoloških sposobnosti biti ključni čimbenici pri izboru AI tehnologije.

Utrka za umjetnu inteligenciju tako se ne vodi samo između američkih i kineskih kompanija. Sve više postaje i borba za korisnike, programere, infrastrukturu i tehnološke saveznike diljem svijeta.

Objava SAD želi da svijet odabere stranu u utrci za umjetnu inteligenciju, no kineski model mnogima je privlačniji pojavila se prvi puta na Republika.

Prema novim pravilima Europske komisije, podatkovni centri u EU-u s više od 500 kW instaliranog kapaciteta, koji podliježu obvezama izvještavanja prema pravilima Unije o energetskoj učinkovitosti, od 21. rujna dobivaju elektroničku oznaku održivosti.

Europska komisija navodi da je cilj sustava povećati transparentnost o potrošnji energije u podatkovnim centrima te omogućiti kvalitetnije oblikovanje politika i održiviju nabavu digitalne infrastrukture i usluga diljem Europe.

EU želi utrostručiti kapacitete podatkovnih centara

Nove mjere dolaze u trenutku kada Bruxelles planira do 2035. godine utrostručiti kapacitete podatkovnih centara u Europskoj uniji.

Jedan od ciljeva je smanjiti ovisnost o velikim tehnološkim kompanijama izvan Europe i istodobno razvijati vlastite kapacitete u području umjetne inteligencije.

Međutim, ubrzano širenje podatkovnih centara otvara i niz pitanja povezanih s potrošnjom električne energije, korištenjem vode i opterećenjem lokalne infrastrukture.

Podatkovni centri ključni su za računalstvo u oblaku, umjetnu inteligenciju i brojne digitalne usluge, ali njihova sve veća potrošnja predstavlja dodatni pritisak na elektroenergetske mreže i vodne resurse.

Potrošnja električne energije značajno raste

Podatkovni centri u Europi tijekom 2024. godine potrošili su oko 68 teravatsati (TWh) električne energije.

Europska unija očekuje da bi ta potrošnja do 2030. godine mogla dosegnuti 114 TWh. To bi predstavljalo oko 3,2 posto ukupne potrošnje električne energije u EU-u, u odnosu na približno 2,5 posto koliko iznosi danas.

Nova oznaka održivosti trebala bi omogućiti usporedbu podatkovnih centara prema njihovoj energetskoj i vodnoj učinkovitosti, kao i prema izvorima električne energije koju koriste.

Ipak, provedba postojećih pravila izvještavanja još nije potpuna. Obveza izvještavanja za podatkovne centre s više od 500 kW kapaciteta uvedena je 2023. godine, ali dio objekata još uvijek ne dostavlja potrebne podatke.

Jedan dužnosnik Europske komisije, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, rekao je da je tijekom prve godine izvještavala približno trećina podatkovnih centara, dok se udio u sljedećim godinama povećavao. Prema njegovim riječima, trenutačno se približava razini od 50 posto.

Istaknuo je i kako provedba u velikoj mjeri ovisi o državama članicama EU-a, dok se snažniji regulatorni pritisak očekuje početkom sljedeće godine.

Konkretna ograničenja tek od 2027. godine

Europska komisija zasad ne uvodi čvrsta ograničenja ukupne potrošnje električne energije ili vode za podatkovne centre.

Ključni regulatorni instrument trebali bi biti minimalni standardi učinkovitosti, čije je predstavljanje planirano za 2027. godinu.

Tim bi se standardima trebao definirati minimalni prag učinkovitosti, čime bi se ograničila mogućnost izgradnje novih podatkovnih centara koji ne zadovoljavaju propisane kriterije.

Prijelazno razdoblje ujedno ostavlja prostor tehnološkoj industriji da sudjeluje u oblikovanju budućih pravila.

Microsoft je u podnesku njemačkoj saveznoj vladi iz srpnja 2026. godine naveo da podržava korištenje čiste energije te energetsku i vodnu učinkovitost kao pokazatelje održivosti.

Istodobno je zatražio konkretne izmjene predloženih kategorija vodne učinkovitosti u sustavu označavanja, prema podacima iz njemačkog registra lobiranja.

Kritike zbog utjecaja velikih tehnoloških kompanija

Uključivanje velikih tehnoloških kompanija u oblikovanje novih pravila izazvalo je i kritike.

Bram Vranken, istraživač i aktivist organizacije Corporate Europe Observatory, upozorio je na mogućnost nedovoljne transparentnosti podataka koje tehnološke kompanije dostavljaju regulatorima.

Prema njegovim riječima, odredbe o povjerljivosti mogle bi otežati neovisnu provjeru dijela informacija koje će se pojavljivati na oznakama održivosti.

Vranken također tvrdi da bi postojeća pravila mogla ostaviti prostor za situacije u kojima bi podatkovni centar dobio visoku ocjenu energetske učinkovitosti, dok bi istodobno dio njegove stvarne potrošnje energije mogao ostati nedovoljno prikazan.

Takve tvrdnje dio su šire rasprave o tome koliko podaci tehnoloških kompanija trebaju biti transparentni i neovisno provjerljivi.

Umjetna inteligencija povećava potrebu za infrastrukturom

Europska unija želi ubrzati razvoj vlastite infrastrukture za umjetnu inteligenciju, ali u tom procesu i dalje u velikoj mjeri surađuje s najvećim svjetskim tehnološkim kompanijama.

Nova pravila Europske komisije dio su šire ambicije da Europa postane vodeće globalno središte za umjetnu inteligenciju.

Istodobno se sve više postavlja pitanje kako pomiriti ubrzani razvoj infrastrukture potrebne za AI s ciljem smanjenja njezina utjecaja na okoliš i elektroenergetske sustave.

Komisija navodi da bi nova oznaka održivosti mogla uzimati u obzir izvore energije s niskim emisijama, uključujući nuklearnu energiju. Budući minimalni standardi učinkovitosti mogli bi s vremenom postati obvezni za podatkovne centre.

Bruxelles također razmatra mogućnost da podatkovni centri postanu aktivniji sudionici elektroenergetskog sustava. To bi uključivalo pružanje fleksibilnosti elektroenergetskoj mreži, ali i korištenje topline koja nastaje tijekom rada podatkovnih centara.

Prema procjenama koje razmatra EU, otpadna toplina iz podatkovnih centara potencijalno bi se mogla koristiti za grijanje čak četiri milijuna europskih kućanstava.

Za Europsku uniju pitanje podatkovnih centara tako više nije isključivo tehnološko pitanje. Ono sve više postaje pitanje energije, vode, infrastrukture i industrijske politike – u trenutku kada Bruxelles želi ubrzati razvoj vlastitih kapaciteta za umjetnu inteligenciju, ali istodobno ograničiti njihov utjecaj na okoliš i europske energetske sustave.

Objava EU uvodi stroža pravila za data centre: Pod povećalom potrošnja energije i vode pojavila se prvi puta na Republika.

Valentin i Gabriela Alexe sa svoje dvije kćeri već godinu dana žive u vlastitom domu u Berceniju, na sjeveru Bukurešta. Prije toga, zbog Valentinovih niskih prihoda, obitelj je živjela s njegovim roditeljima, u uvjetima koji su postajali sve teži.

„Kada su nas izbacili, dok nisam pronašao stan za najam, tri dana sam spavao u automobilu – ja, supruga i kći“, ispričao je Valentin.

Nakon što su pronašli stan, velik dio prihoda odlazio je na najamninu, pa im je ostajalo vrlo malo novca za odjeću i druge osnovne potrebe.

Situacija se dodatno pogoršala zbog plijesni i loših uvjeta stanovanja. Gabriela navodi da je njezino dijete završilo u bolnici, a da je i sama boravila u bolnici jer je kuća bila previše prljava.

Uz pomoć nevladine organizacije Habitat for Humanity, obitelj je dobila priliku ostvariti dugogodišnji san o vlastitom domu. Organizacija pomaže obiteljima s niskim prihodima gradnjom kuća uz pomoć volontera, dok korisnici sudjeluju kroz volonterski rad i pristupačnu najamninu tijekom 20 godina.

„Još uvijek ne možemo vjerovati da je kuća naša. To nam je promijenilo život nabolje“, rekla je Gabriela.

Projekt koji potiče solidarnost u zajednici

Projekt u Berceniju podržao je grad, koji je osigurao zemljište i priključke na komunalnu infrastrukturu, uz privatna i europska sredstva.

Do sada su izgrađene tri zgrade s prostorom za 12 obitelji.

Gradonačelnica Bercenija Cosmina Pandele istaknula je da cilj projekta nije samo osigurati stanovanje, već i stvoriti zajednicu u kojoj će obitelji moći graditi stabilniju budućnost.

„To je prilika ne samo za one koji danas žive u tim domovima, nego i za sve koji će se roditi u tim obiteljima“, poručila je.

Prema podacima navedenima u izvješću, oko 20 milijuna djece u Europskoj uniji izloženo je riziku od siromaštva. EU je postavio cilj smanjiti taj broj za četvrtinu do 2030. godine.

Jedna od inicijativa je Europsko jamstvo za djecu, koje nastoji osigurati pristup obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, zdravoj prehrani i odgovarajućem stanovanju za svu djecu.

Socijalno pravedna Europa kao europski cilj

Gotovo devet od deset Europljana, odnosno 88 posto ispitanika prema istraživanju Eurobarometra iz 2024. godine, smatra da je važna snažna socijalna Europa s pravednim uvjetima rada, uključivanjem i jednakim mogućnostima.

Europski stup socijalnih prava temelji se na 20 načela koja služe kao smjernice za ostvarivanje tih ciljeva.

Akcijski plan EU-a do 2030. godine uključuje:

• najmanje 78 posto zaposlenih osoba u dobi od 20 do 64 godine;
• najmanje 60 posto odraslih osoba koje sudjeluju u obrazovanju ili osposobljavanju svake godine;
• smanjenje broja ljudi u riziku od siromaštva za najmanje 15 milijuna, uključujući najmanje pet milijuna djece.

Europska unija također radi na zakonodavstvu za zaštitu radnika na digitalnim platformama i osiguravanje odgovarajućih minimalnih plaća.

Obrazovanje odraslih za nove vještine

U Bukureštu se 49-godišnja učiteljica engleskog jezika Rodica Ionas odlučila dodatno obrazovati u području računalne tehnologije.

Sudjeluje u dvogodišnjem programu na Politehničkom sveučilištu u Bukureštu, koji se provodi u partnerstvu sa Svjetskom bankom. Cilj programa je unaprijediti digitalne vještine nastavnika i pridonijeti smanjenju napuštanja školovanja.

„Puno smo naučili o metodama poučavanja računalstva. Izradili smo igru za učenike i bili su vrlo sretni kada su je igrali“, kazala je Rodica.

Prema njezinim riječima, stečeno znanje pomoglo joj je da nastavu učini zanimljivijom i motivira učenike na redovit dolazak u školu.

Europska unija potiče takve programe kroz inicijative poput Europske godine vještina, u okviru koje je 2023. podržano gotovo 200 programa.

Francuski model borbe protiv dugotrajne nezaposlenosti

U Francuskoj se kroz projekt „Područja bez dugotrajne nezaposlenosti“ nastoji stvoriti radna mjesta u ruralnim sredinama.

Program je pokrenut 2016. godine, a među područjima u kojima se provodi nalazi se i Pipriac. Tamo tvrtka Tezea zapošljava više od 60 ljudi i provodi različite aktivnosti, uključujući recikliranje, rad u trgovini i obradu drva za ogrjev.

Marie-Fabienne Lavoisier, koja će uskoro napuniti 58 godina, u tvrtki radi gotovo tri godine.

Nakon što je prije osam godina preboljela rak, a prije tri godine izgubila supruga koji je također preminuo od raka, pronalazak posla u 55. godini za nju nije bio jednostavan.

„Projekt mi nije pružio samo posao. Omogućio mi je da ponovno izgradim društveni život i dao smisao mom životu i svakodnevnoj rutini“, rekla je.

Smanjenje nezaposlenosti i ulaganje u ljude

Direktor Tezee Serge Marhic istaknuo je da se projekt temelji na financiranju dijela plaće, čime se stvaraju trajna radna mjesta, potiče proizvodnja i generira gospodarska vrijednost.

Prema njegovim riječima, stopa nezaposlenosti u području Pipriaca smanjena je s 13 posto na manje od 5 posto.

Model se danas provodi na približno 60 područja, a nadahnuo je i druge europske zemlje.

Projekt je podržan sredstvima Europskog socijalnog fonda plus, koji raspolaže ukupnim proračunom od 142,7 milijardi eura za poticanje socijalnih prava i zapošljavanja u Europi.

Budućnost socijalne Europe

Primjeri iz Rumunjske i Francuske pokazuju kako programi stanovanja, obrazovanja i zapošljavanja mogu pridonijeti poboljšanju životnih uvjeta i uključivanju ljudi u društvo.

Za ostvarivanje dugoročnih socijalnih ciljeva Europske unije bit će potrebni odgovarajuće financiranje, suradnja institucija i trajna predanost smanjenju siromaštva, jačanju obrazovanja i stvaranju mogućnosti zapošljavanja.

Objava Socijalna Europa: Stanovanje, obrazovanje i zapošljavanje u središtu europskih politika pojavila se prvi puta na Republika.

Izvršni direktor OpenAI-ja Sam Altman pozvao je javnost na veće povjerenje u kompanije koje razvijaju umjetnu inteligenciju, istodobno priznajući da je zabrinutost zbog mogućih rizika AI-ja potpuno opravdana.

„Svijet bi trebao vjerovati da ćemo učiniti pravu stvar jer je to ispravna stvar i jer osjećamo koliko je sve ovo važno“, rekao je Altman u utorak na konferenciji u San Franciscu.

No šef OpenAI-ja pritom nije umanjio strahove javnosti. Naprotiv, priznao je da se sposobnosti umjetne inteligencije razvijaju toliko brzo da je danas lakše zamisliti scenarije u kojima bi tehnologija mogla krenuti u neželjenom smjeru.

„Mislim da se svijet s pravom treba bojati ovoga“, rekao je Altman.

Sve glasniji pozivi na regulaciju

Altmanove izjave dolaze u trenutku kada se ponovno intenzivirala rasprava o tome tko bi trebao nadzirati razvoj umjetne inteligencije.

Dok dio tehnološkog sektora smatra da bi same kompanije trebale postaviti sigurnosne standarde, pojedini političari pozivaju na snažniju ulogu države.

Američki senator Bernie Sanders i bivši Trumpov savjetnik Steve Bannon među onima su koji su izrazili sumnju u sposobnost tehnološke industrije da sama sebe učinkovito regulira.

Sanders je upozorio da se odluke o budućnosti umjetne inteligencije trenutačno u velikoj mjeri nalaze u rukama nekolicine najbogatijih ljudi na svijetu.

„Građani ove zemlje moraju donositi odluke o umjetnoj inteligenciji, a ne samo nekolicina oligarha“, rekao je Sanders na konferenciji u Washingtonu.

Bannon je također izrazio nepovjerenje prema ideji samoregulacije tehnološkog sektora, tvrdeći da se velikim poduzetnicima i vlasnicima tehnoloških kompanija ne može jednostavno vjerovati da će uvijek djelovati u javnom interesu.

Upozorenja o mogućem katastrofalnom scenariju

Rasprava o sigurnosti umjetne inteligencije dodatno se zahuktala nakon što je prošlog tjedna veliku pozornost privukla objava istraživača koji je napustio AI kompaniju Anthropic.

On je tvrdio da bi umjetna inteligencija, ako ostane bez odgovarajućeg nadzora, do kraja desetljeća mogla dovesti do uništenja čovječanstva.

Nekoliko drugih stručnjaka i čelnika iz industrije javno je reklo da dijeli tu procjenu, iako nisu detaljno objasnili na čemu temelje takve zaključke niti na koji bi način AI mogao ostvariti takav scenarij.

Zbog toga su se posljednjih dana pojačali pritisci na tehnološke kompanije i njihovo upravljanje razvojem naprednih AI sustava.

Dario Amodei, izvršni direktor Anthropica, pozvao je na usporavanje razvoja najnaprednijih AI sustava te zatražio veću regulatornu ulogu vlada.

Njegov prijedlog podržali su i Altman, suosnivač Googleova DeepMinda Demis Hassabis te Elon Musk.

Altman: Ako ne možemo osigurati sigurnost, usporit ćemo ili stati

Altman je poručio da vjeruje kako su kompanije poput OpenAI-ja sposobne odgovorno upravljati razvojem umjetne inteligencije.

„Vrlo sam uvjeren u sposobnost naše kompanije i industrije da ovo učine na siguran način“, rekao je.

Dodao je da bi sigurnost i usklađenost AI sustava s ljudskim vrijednostima trebale ostati ispred samih tehnoloških sposobnosti.

Ako kompanije ne budu mogle osigurati takvu razinu sigurnosti, rekao je Altman, trebale bi „usporiti ili stati“.

Sličan stav iznio je i Jensen Huang, izvršni direktor Nvidije, najvećeg svjetskog proizvođača čipova koji se koriste za razvoj umjetne inteligencije.

Huang smatra da bi odluke o tome treba li novu verziju AI tehnologije pustiti u javnost trebale ostati u rukama kompanija koje je razvijaju, a ne vanjskih institucija.

„Ne trebamo nove zakone ni regulaciju“, rekao je Huang, dodajući da ne treba stvarati lažnu dilemu između brzine tehnološkog razvoja i sigurnosti AI proizvoda.

Prema njegovim riječima, sigurnost je prije svega inženjerski problem.

Istaknuo je i da bi, ako čelnici kompanije u bilo kojem trenutku izgube povjerenje u sigurnost vlastitog proizvoda, trebali jednostavno odgoditi njegovo puštanje.

Dio industrije protivi se potpunoj samoregulaciji

Ideja da bi AI industrija trebala gotovo u potpunosti sama sebe nadzirati nije prihvaćena ni unutar samog sektora.

Jack Clark, suosnivač Anthropica i jedan od njegovih rukovoditelja, rekao je za BBC da bi ostavljanje umjetne inteligencije kao „potpuno neregulirane industrije“ bilo izlaganje društva golemim rizicima.

Sličnu skepsu izrazio je i Patrick Hillman, glavni operativni direktor kompanije Logical Intelligence.

On je upozorio da javnost već ima vrlo malo povjerenja u tehnološke kompanije kada je riječ o djelovanju u širem javnom interesu.

„Ako vjerujete da je ono što gradite opasno, pokažite nam čega ste spremni odustati“, poručio je Hillman.

OpenAI i Anthropic razgovaraju o zajedničkim sigurnosnim standardima

Unatoč neslaganjima oko uloge države, čelnici OpenAI-ja i Anthropica posljednjih mjeseci rade na mogućem zajedničkom pristupu sigurnosti umjetne inteligencije.

Amodei je rekao da je Anthropic već u razgovorima s drugim kompanijama iz industrije o uspostavljanju boljih sigurnosnih standarda i provjera AI alata i njihovog razvoja.

Istaknuo je kako ga je tijekom AI revolucije iznenadila ne samo brzina tehnološkog napretka nego i brzina kojom su AI kompanije postale velike i važne za šire gospodarstvo i društvo.

OpenAI-jev izvršni direktor Chris Lehane ranije je rekao da kompanija također surađuje s drugim AI laboratorijima, uključujući Anthropic i Google DeepMind, na razvoju standarda za najnaprednije sustave umjetne inteligencije.

Riječ je zasad o dobrovoljnoj inicijativi, sa ili bez potpore vlada.

Rasprava tako ostaje otvorena: trebaju li kompanije koje razvijaju umjetnu inteligenciju same postavljati granice njezina razvoja ili bi ključne odluke ipak trebale biti pod nadzorom države?

Dok tehnološki čelnici upozoravaju da sigurnost mora pratiti razvoj sposobnosti AI-ja, političari i dio stručnjaka strahuju da samoregulacija možda neće biti dovoljna kada su posljedice mogućih pogrešaka toliko velike.

Objava Šef OpenAI-ja: Svijet se s pravom treba bojati umjetne inteligencije, ali treba vjerovati tehnološkim tvrtkama pojavila se prvi puta na Republika.