Trgovci u Hrvatskoj najviše zarađuju na kruhu i pekarskim proizvodima, gdje marža doseže gotovo 40 posto. Naime, Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja nedavno je izašla s podacima da su marže na pekarske proizvode bile među najvišima u trgovačkim lancima, iznoseći više od 37%. Unatoč padu cijena sirovina, maloprodajne cijene ostale su visoke, što je omogućilo pekarima da značajno povećaju svoju dobit, ovo je goruća tema o kojoj pišu hrvatski mediji.
Nije to sve. Pekarska industrija u Hrvatskoj u 2022. godini ostvarila rekordnu dobit, unatoč padu prodaje. Prema analizi časopisa Ja trgovac, ukupna neto dobit pekarskih tvrtki iznosila je blizu 52 milijuna eura, što je pet puta više nego prethodne godine. Najprofitabilnije tvrtke uključuju Pekaru Dubravica, Bobis i Don Don, prenosi Danica.
Ne čudi to kada se cijene kruha u trgovinama kreću se od tri eura po kilogramu pa nadalje, s time da je velik broj skuplji i od četiri eura.
Trgovci se brane da je to normalna poslovna praksa, a potrošačke udruge upravo visoke marže krive za velik rast cijena. A zašto su tako velike marže, posebno one rekordne za RTL je odgovorila Nada Barišić, direktorica Žitozajednice.
Jesu li ove marže ipak previsoke?
“Svaki sektor koji posluje na tržištu gleda zaraditi i gleda svoj profit. Vidimo da je AZTN radio svoju analizu i da nije doveo u pitanje visinu, već je samo analizirao tržište i rekao da se na tom tržištu pekarski proizvodi nalaze s najvećim maržama”, kaže.
Ali zašto pekari imaju najveću maržu? Četrdeset posto, to je ogromno.
“Nemaju pekari. Trgovci su ti koji imaju velike marže”, naglasila je Barišić.
Ali maržu na pekarske proizvode?
“Pekarski proizvodi su očito kategorija koja je zanimljiva, za koju smo već više puta komentirali da ima veliku potražnju na našem tržištu i kod domaćeg stanovništva, a i u turističkoj sezoni pekarski proizvodi su zapravo ono što se puno prodaje, puno jede i zapravo možemo nekako naći poveznicu u tome da je to prehrambeni proizvod koji ima nekakvu top prodaju”, kaže Nada Barišić.
Zašto pekari imaju najviše marže?
Dakle, burza je ono što određuje cijene u proizvodnji, odnosno preradi. U pekarskoj industriji su sasvim drugi uvjeti, a trgovina je nešto sasvim treće. Tako da nam je teško komentirati visine tih marži. Možda je zanimljiv podatak da Hrvatska zapravo uvozi, nakon mesa, mliječnih proizvoda i meda, najviše upravo proizvoda od žitarica i škroba.
Tu su, naravno, pekarski proizvodi, a vidim da su i konditori zahvaćeni ovim velikim maržama, tako da se i oni mogu naći u ovom dijelu velikog uvoza”, rekla je Barišić.
Brašno drastično pojeftinilo, ali ne i kruh
Hrana je u posljednje vrijeme drastično poskupjela pa tako i kruh. Građani od početka sumnjaju u opravdanost brojnih poskupljenja ikako se svi redom u lancu trgovine pravdaju raznim poskupljenjima troškova sirovina, rada i proizvodnje.
Svi znaju da cijene lako odu gore uz takva opravdanja, ali se rijetko kad spuštaju u jednakoj mjeri prema dolje kada se promijene trendovi. Takva je situacija očito i s pekarskim proizvodima, piše i Zagreb.info.
Naime, usprkos padu prodaje za 3%, pekarska industrija profitirala je zbog drastičnog pada cijena sirovina poput pšenice i brašna, koje su pale za trećinu, odnosno 40%.
U istom razdoblju maloprodajne cijene pekarskih proizvoda nisu slijedile pad sirovina, pa se mogu pohvaliti velikim porastom dobiti za tvrtke u pekarskoj industriji.
Prema podacima Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja (AZTN), prošle godine prihodi trgovaca porasli su za više od milijardu eura, što je rast od 16,5 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Na osnovnim prehrambenim namirnicama poput brašna, šećera, riže, rezanaca i jestivih ulja prosječna marža iznosila je 24 posto. Ovi podaci potaknuli su rasprave o rastu cijena hrane, pri čemu potrošačke udruge optužuju visoke marže za snažan porast cijena. Trgovci, s druge strane, tvrde da su takve marže normalna poslovna praksa.
/Desk/