RSE: Što su osnovni zaključci proljetnog zasjedanja Vijeća Europe?
Šepić: Ono što je posebno važno za Bosnu i Hercegovinu jeste da smo ovaj put prvi put kompletirani kao izaslanstvo, imamo izabrane članove i stalno rukovodstvo izaslanstva, a naš kolega, Mladen Bosić, predložen je i prvi dan ovog zasjedanja, ovog tjedna, ovdje u Strasbourgu, izabran je za potpredsjednika Parlamentarne skupštine Vijeća Europe na mandat do kraja ove godine.
Budući da će Bosna i Hercegovina preuzeti predsjedavanje Odborom ministara Vijeća Europe od svibnja ove godine, razgovarano je i o tim aktivnostima. To je najvažnija i, rekao bih, najznačajnija vanjskopolitička aktivnost naše zemlje od Daytona do danas. Tu ćemo pokazati koliko smo spremni biti pouzdan partner međunarodnoj zajednici i koliko ćemo se moći sutra kredibilno nositi kao partner i kao član Europske unije. S druge strane, to je jedna dobra prilika za promociju i podršku Bosne i Hercegovine. Najavljeni su odbroi, sjednice Biroa i stalnog Odbora, koje će biti održane u Sarajevu 21. i 22. svibnja, tako da je u tom smislu razgovarano i o agendi koja će biti tokom narednog zasjedanja Vijeća Europe, ovdje u Strasbourgu, u lipnju, gdje će ministar vanjskih poslova BiH tada u svojstvu predsjedavajućeg Odbora govoriti na plenarnom zasjedanju. Takođe će se i naš predsjedavajući Predsjedništva, Mladen Ivanić obratiti poslanicima u plenarnom dijelu zasjedanja Parlamentarne skupštine. Dakle, u tom smislu je posebno akcentirana Bosna i Hercegovina. Osnovni zaključak je da smo mi s te strane spremni kao država da to uradimo, a u narednom razdoblju će biti na nama da pokažemo da mi to uistinu i jesmo.
RSE: Rekli ste da je bilo riječi o krizi u Ukrajini. Koliko se to može doticati Bosne i Hercegovine?
Šepić: Priča i stanje ove krize koja postoji u Ukrajini, ovdje u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe je aktuelna od samog njenog početka. Svaki put, kad imamo bilo koju vrstu zasjedanja uvijek je ta tema aktuelna i uvijek o njoj imamo izvještaje, na neki način budemo upoznati koje je trenutno stanje u Ukrajini, i damo neke preporuke u kojem pravcu možemo kao Vijeće Europe, ali i pojedinačno, kao zemlje, djelovati u narednom razdoblju. Ovaj put smo imali samo prezentiranu informaciju u plenarnom dijelu, a generalni tajnik, u odgovorima poslanicima prezentirao je akcijski plan Vijeća Europe za Ukrajinu, čiji je cilj posebna podrška političkim i ustavnim reformama koje se dešavaju u toj zemlji.
Kad je u pitanju odnos i stanje u Ukrajini prema Bosni i Hercegovini, u jednom globalnom smislu, on je značajan, jer vraća interes i fokus međunarodne zajednice na stanje u Bosni i Hercegovini. To je, vjerujem, bio jedan od razloga zašto smo ‘lakše’ dobili novi pristup Europske unije za Bosnu i Hercegovinu.
Od neki dan imamo i odluku ministara vanjskih poslova Europske unije da stupi na snagu Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju (SSP). Dobivamo jedan novi europski zamah u Bosni i Hercegovini i vjerujem da ćemo mi to znati iskoristiti na najbolji mogući način, u interesu svih nas.
RSE: Razgovarano je i o opasnostima od ISIL-a. Je li se govorilo o spriječavanju eventualnog odlaska ljudi iz Europe na strana ratišta, prije svega u Siriju? Znamo da se i Bosna i Hercegovina suočava s tim problemom.
Šepić: Jedna od osnovnih stavki usvojene Rezolucije je upravo ta, da se pozivaju sve zemlje da spriječe odlazak na sirijska ratišta i uglavnom na ratišta gdje djeluje Islamska država. Skupština je konstatirala da se stanje, kad je u pitanju djelovanje Islamske države, pogoršava, s obzirom na to da je preko deset milijuna ljudi najdirektnije ugroženo tim djelovanjem, bilo da su unutar Sirije raseljeni, bilo da su raseljeni u druge zemlje.
Nije posebno akcentirana nikakva priča u odnosu prema Balkanu. Činjenica da mi u Bosni i Hercegovini – a sve se zemlje suočavaju s ovim problemom, neko manje, neko više – imamo usvojen zakonski okvir koji sprečava odlazak naših državljana na strana ratišta. U tom smislu mogao bih reći da smo otišli korak dalje u odnosu na neke druge zemlje, koje sad nalaze načine kako da zakonski reguliraju tu oblast i da spriječe odlazak svojih građana na strana ratišta.
RSE: Je li eventualno bilo riječi o problemima oko neusvajanja izmjena kaznenog zakona u Bosni i Hercegovini?
Šepić: U plenarnim i direktnom dijelu zasjedanja nismo o tome govorili, ali ja sam, prilikom svojih susreta ovdje u Strasbourgu s brojnim dužnosnicima Vijeća Europe, zamoljen da nadležne institucije u BiH još jednom upozorim na teške posljedice koje bi po našu zemlju moglo imati neusvajanje paketa amandmana na Kazneni zakon BiH. Kao što je poznato, ovim bi zakonom Bosna i Hercegovina konačno trebala uskladiti svoj kazneni zakon sa međunarodnim kriterijima u domenu sprečavanja financiranja terorizma. Moneyval je specijalizirano tijelo Vijeća Europe za koordinaciju borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma, i oni su na svom zadnjem zasjedanju, koje je održano prije petnaestak dana, donijeli odluku o pokretanju procedure protiv Bosne i Hercegovine pred međunarodnim globalnim tijelom za nadgledanje borbe protiv pranja novca i financiranja terorizma. I sad, ukoliko naša zemlja do sredine svibnja, kada je predviđena posjeta relevantnog tijela Moneyvala Bosni i Hercegovini, ne usvoji spomenute amandmane, u tom slučaju bi bile ispunjene sve pretpostavke da se već na narednom zasjedanju koje će ovo globalno tijelo imati u lipnju, da se otvori procedura za stavljanje naše zemlje na tzv. sivu, a odmah zatim i na crnu listu.
Ono što ovdje želim, kao šef izaslanstva Bosne i Hercegovine u Vijeću Europe, posebno naglasiti jeste to da bi posljedice za našu zemlju i za sve naše građane mogle biti zaista veoma teške. U tom slučaju bi sve međunarodne financijske transakcije koje idu prema BiH bile usporene i bile bi dodatno komplicirane i mnogo skuplje zbog dodatnih sigurnosnih provjera. To bi praktično pogodilo svakog građanina Bosne i Hercegovine koji ima bilo kakvu vrstu financijskih transakcija sa građanima koji žive vani. Da pojednostavim, u tom slučaju bi desetine tisuća naših građana, koji svakog mjeseca primaju financijsku podršku od bilo koga iz inostranstva, mogle doći u direktnu situaciju da se spomenute transakcije više ne mogu realizirati ili da će biti mnogo sporije, a s druge strane puno skuplje nego što je to bio slučaj sada. Nema posebne potrebe govoriti koliko bi to moglo pogoditi sve naše građane. To se odnosi na sve ljude koji žive u BiH. Zato je ovo još jedan apel, na naše institucije, koje u ovom trenutku imaju obavezu reagirati, a to je prvenstveno Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, da učine sve da se u narednih sedam do deset dana konačno dogovore ove izmjene koje su potrebne radi usklađivanja s međunarodnim propisima, da ne dovedemo naše građane i cijelu našu zemlju u situaciju koja nam prijeti. (Izvor: RSE)