Iz Bijele kuće izvijestili su da je predsjednik SAD-a Joe Biden imenovao Jamesa C. O’Briena za pomoćnika državnog tajnika za europska i euroazijska pitanja.
Kako je navedeno, James C. O’Brien trenutno služi kao voditelj Ureda za koordinaciju sankcija, u rangu veleposlanika, u Ministarstvu vanjskih poslova SAD-a i na toj dužnosti je od 2022. Prethodno je O’Brien služio u dvije američke administracije kao posebni predsjednički izaslanik. O’Brien tako postaje nadređeni specijalnom izaslaniku za Zapadni Balkan Gabrielu Escobaru te je tako ponovno u ulozi nadziranja i planiranja američke politike i prema Balkanu.
Ovo imenovanje dolazi nakon što su u Washingtonu ispred Odbora za vanjsku politiku američkog Senata predstavili izvješća o stanju na Zapadnom Balkanu specijalni savjetnik državnog tajnika SAD-a Derek Chollet i Gabriel Escobar, specijalni američki izaslanik za Zapadni Balkan. I Chollet i Escobar, između ostaloga, ukazali i na stanje u BiH.
Bivši je službenik State Departmenta i dobitnik brojnih nagrada za rad od 1989. do 2001., služio je kao viši savjetnik bivše tajnice Madeleine Albright, glavni zamjenik direktora za planiranje politike i predsjednički izaslanik za Balkan.
Vodio je velik i uspješan program sankcija i savjetovao o nizu pitanja, uključujući mirovne pregovore u Europi, znanstvene i ekološke sporazume, postsovjetske tranzicije Rusije i Ukrajine te inicijative za istraživanje i kazneni progon osoba odgovornih za ratne zločine.
Kao prvi predsjednički izaslanik za pitanja zarobljenika od 2015. do 2017. pomogao je u osnivanju ureda i radio na sigurnom povratku stotinjak američkih državljana. Nakon što je napustio vladu, bio je direktor i potpredsjednik Albright Stonebridge Group, međunarodne savjetodavne tvrtke. O’Brien je stekao J.D. na Pravnom fakultetu Yale, magistrirao na Sveučilištu u Pittsburghu i B.A. s koledža Macalester u St. Paulu, Minnesota. Član je Vijeća za vanjske odnose, a studirao je francuski i ruski jezik.
Sankcije Rusiji
Inače, O’Brien je u listopadu prošle godine, tada kao šef koordinacije sankcija u Ministarstvu vanjskih poslova SAD-a napisao tekst u kojem se zaključuje kako su “jedinstvena akcija i sankcije ključni za pozivanje ruskog predsjednika Putina na odgovornost za njegov rat”.
O’Brien navodi kako su SAD i saveznici i partneri uz Ukrajinu te ističući kako je Putinova odluka da napadne Ukrajinu bila ničim izazvana agresija i pokušaj prekrajanja granica silom, izravno prijeteći opstanku Ukrajine i dovodeći u pitanje načela Povelje UN-a i globalne stabilnost.
“Naša obrana temeljnih načela međunarodnog prava – uključujući suverenitet i teritorijalni integritet – zahtijeva jedinstvo, osobito zato što ne dolazi bez troškova. Cijena nedjelovanja od strane ukrajinskih saveznika i prijatelja, cijena za naše zajednice i zemlje bila bi daleko veća da nismo poduzeli ujedinjenu akciju da poremetimo Putinove planove. Nedjelovanje nije opcija. Troškovi Putinovih postupaka bili su ogromni za Ukrajinu, ali i za globalnu ekonomiju. Rusija je učinkovito blokirala crnomorske luke Ukrajine, podižući ionako visoke globalne cijene hrane još više. Također je pokazao spremnost da koristi tuđu ovisnost o ruskoj energiji kao oružje”, napisao je O’Brien.
On je dalje istaknuo kako se suska ekonomija smanjuje, a uvoz robe pada za čak 40 posto, te da nedostatak stranih komponenti sve više oslabljuje ključne sektore ruske industrije i zapošljavanja.
“Rusija nije platila svoj dug u stranoj valuti prvi put u više od jednog stoljeća, dok je rejting ruskog duga snižen na status ‘smeće’. Industrijska proizvodnja opada, a Kremlj ubrzano gubi sposobnost prikrivanja povijesnog pada Rusije kratkoročnim rješenjima. Sankcije također izoliraju Putina od globalne ekonomije. Kremlj je sada odsječen od zaduživanja na tržištima državnog duga. Veliki dio rezervi Središnje banke Rusije je blokiran. Gotovo 1000 multinacionalnih kompanija, uključujući banke, ograničilo je ili obustavilo poslovanje u Rusiji”, napisao je.
Podsjetio je kako su se brojne zemlje pridružile SAD-u u nametanju kontrole izvoza kako bi se srušila mogućnost Rusije u stjecanju vitalne tehnologije potrebne za poticanje Putinova agresorskog rata.
“Sankcije i kontrola izvoza oslabljuju industrije u Rusiji sprječavajući zemlju u nabavci ključne komponente kao što su računalni čipovi. Na primjer, ruska proizvodnja osobnih automobila pala je između 80 i 90 posto u odnosu na prethodnu godinu. Nedostatak pristupa uvezenim inputima i gotovim proizvodima, posebice sofisticiranim tehnologijama, rezultirao je uskim grlima koja ometaju ruski transport, trgovinu i, što je još važnije, proizvodnju i održavanje vojne opreme. Postupci naše vlade i privatnog sektora, naše inzistiranje na odgovornosti za postupke Rusije, s vremenom imaju stvarni utjecaj na Rusiju. Naše jedinstvo i naše zajedničke vrijednosti vrijedni su troškova naših stalnih napora”, napisao je O’Brien.
/Republika/