“Koristili smo bonske ovlasti još od listopada kako bi se formirala Vlada FBiH. To je bila teška ali potrebna odluka. Sa novim vladama možemo imati BiH na putu provedbe reforme i da se krene prema aspiracijama građana. Etnonacionalistički lideri iz svih konstitutivnih naroda vođeni su osobnim i političkim interesom, a ne interesima građana.
Iznimno smo zabrinuti secesionističkom i antidemokratskom retorikom predsjednika RS-a Milorada Dodika. S našim europskim partnerima ćemo raditi da se s tom retorikom prestane, te ćemo mu limitirati resurse”
Chollet je u smo izlaganju, između ostaloga, rekao: “Fokusirani smo na Bosnu i Hercegovinu. U BiH je još uvijek mir, 28 godina nakon potpisivanja Daytona, ali to nije lagan mir. Korupcija, nazadovanje u demokratiji, zapaljiva retorika etnonacionalističkih lidera, ovo je sve jako uznemirujuće i napada same temelje Daytonskog sporazuma. Mi smo bili direktni i rekli kako smo protiv takvih poteza, i da ćemo nametnuti posljedice.
Ostajemo duboko posvećeni suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, njenim euroatlanskim integracijama i punoj implementaciji Daytonskog mirovnog sporazuma.”
Navedeno je kako SAD ulaže intenzivan napor da pojača rad međunarodne zajednice na očuvanju Daytonskog mirovnog sporazuma. Visoki predstavnik je koristio svoje bonske ovlasti da se izbori održe i riješi četverogodišnju blokadu u formiranju nove vlasti u Federaciji BiH.
Odnos Kosova i Srbije predstavljen ja kao ključna zapreka stabilnosti Balkana. Neuspjeh pregovora između Vučića i Kurtija, izaslanici su istakli da nisu zadovoljni nijednom stranom, posebno srpskom.
Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, zabrinutost za njenu budućnost i dalje ostaje, alarmantni su pozivi iz Republike Srpske na odcjepljenje. Senatori su se pitali, nakon američkih sankcija, što dalje? “Moramo podržati one koji su spremni raditi”, kazali su i Escobar i Chollet.
Američki senatori bili su znatiželjni i prilično upućeni. Od pitanja da li je Aleksandar Vučić povezan s kriminalnim grupama u Srbiji kako je to pisao nedavno New York Times, do toga kako Chollet i Escobar misle izbjeći da Kosovo postane Republika Srpska, jer je jasno na primjeru BiH, da tako nešto, ne može funkcionirati, izvješćuje N1 BiH.
“U Bosni i Hercegovini zabrinjava da je Ured visokog predstavnika posljednjim izmjenama Izbornog zakona osnažio a ne oslabio etničke tenzije, moramo osigurati zaštitu prava Jevreja i Roma i drugih manjina”, kazao je Robert Menendez, predsjedavajući Komiteta.
Izaslanici su kazali: “Kosovo nam je partner, potpuno ih podržavamo. Srbiji se želimo približiti, ali držimo s njima oči širom otvorene”. Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, Derek Chollet, ističe, “važno je da je mir”.
“Kao što smo obojica istaknuli, secesionistička i nacionalistička retorika je duboko, duboko zabrinjavajuća i vrlo je opasna, jer je zapaljiva za cijelu regiju, no nećemo dozvoliti Dodiku i bliskima da razbiju Bosnu i Hercegovinu. Vrlo smo posvećeni korupciji jer ono opterećuje i Srbiju i mnoge druge, to je gorivo za disfunkcionalnost Bosne”, kazao je Derek Chollet, savjetnik State Departmenta za Zapadni Balkan.
No, senatori sumnjičavi ulogom Visokog predstavnika, jesu li njegove odluke, pak, donijele više štete nego koristi, je li pogodovao Hrvatima, zašto su Bošnjaci toliko nezadovoljni, na koncu pitaju se, zašto nema napretka u zemlji. Gabriel Escobar ih obavještava da je Christian Schmidt riješio dugogodišnji problem Vlade Federacije.
“Etnonacionalisti iz svih naroda Srbi, Hrvati, Bošnjaci, uglavnom idu za osobnim uskim političkim interesima nego interesima u korist građana. SAD su angažirane u jačanju međunarodne zajednice. Visoki predstavnik je iskoristio svoje bonske ovlasti, kako bi osigurao održavanje izbora, ali i razbio blokadu oko formiranja federalne vlade. SAD snažno podržavaju ove teške ali nephodne odluke”, kazao je Gabriel Escobar, specijalni predstavnik SAD za Zapadni Balkan.
“Jasno je da nam je Milorad Dodik prijetnja za stabilnost i cjelovitost, no što je s odnosom Bošnjaka i Hrvata”, pitali su senatori.
“Nisu svi Bošnjaci nezadovoljni, nego jedna etnonacionalistička stranka je bila protiv, ali je otvorilo vrata formiranju vlasti u Federaciji, i malo je oslabilo disbalans između Republike Srpske, koja je dugo dominirala jer nije bilo Vlade Federacije koja bi se suprotstavila. Ali što treba učiniti? Moramo gurati Bosnu i Hercegovinu još jače u europske integracije i moramo osnažiti sljedeću generaciju političara koji nisu etnonacionalisti”, kaže Escobar.
Ono što su senatori istaknuli kao problematično na Zapadnom Balkanu, je ovisnost regije o ruskom plinu, te ih je zanimalo kako tome stati u kraj, no, specijalni izaslanici nisu imali konkretne odgovore. Jedine svijetle točke današnjeg izvješća bile su Sjeverna Makedonija i Crna Gora koje su pozitivno shvatile svoju ulogu izvršavanja obveza i približavanja Europskoj uniji.