Europska unija želi dodatno produbiti odnose s Kanadom, a predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je da ta zemlja postane prvi „pridruženi član” Unije. Inicijativa dolazi u trenutku sve izraženijih trgovinskih napetosti između Kanade i Sjedinjenih Američkih Država, prenosi CNN.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen u srijedu je predložila Kanadi uspostavljanje novog oblika suradnje koji bi toj zemlji omogućio status prvog pridruženog člana Europske unije.
Obraćajući se kanadskom premijeru Marku Carneyju, koji je nazočio njezinu govoru o stanju Unije u Strasbourgu, von der Leyen istaknula je potrebu za novim partnerstvima i jačanjem otpornosti demokracija i gospodarstava.
„U ovom novom svijetu moramo hitno ponovno osmisliti naša partnerstva i izgraditi globalne koalicije za našu otpornost i demokraciju”, poručila je predsjednica Europske komisije.
Dodala je kako želi surađivati s Kanadom na otvaranju mogućnosti da ta zemlja postane prvi pridruženi član Europske unije, s ciljem podizanja međusobnih odnosa na najvišu moguću razinu.
Trgovinske napetosti sa SAD-om potiču zbližavanje s Europom
Kanada se trenutačno nalazi u trgovinskom sukobu sa Sjedinjenim Američkim Državama, svojim najvećim trgovinskim partnerom. Dodatnu napetost stvaraju ponovljeni pozivi američkog predsjednika Donalda Trumpa da Kanada postane 51. savezna država SAD-a, što je kanadski premijer Mark Carney odlučno odbacio.
Carney je tijekom posjeta Europi dobio ovacije zastupnika u Europskom parlamentu, a najavljeno je i njegovo obraćanje parlamentu u četvrtak.
Von der Leyen naglasila je kako bi suradnja s Kanadom obuhvatila niz strateških područja, uključujući:
- Pametnu proizvodnju i tehnološki razvoj
- Obranu i kibernetičku sigurnost
- Umjetnu inteligenciju
- Energetiku i kritične mineralne sirovine
- Proizvodnju baterija
Pritom je istaknula da partnerstvo s Kanadom nije usmjereno protiv bilo koje druge zemlje, iako je i Europska unija posljednjih godina bila izložena američkim carinama.
Što bi značilo pridruženo članstvo Kanade?
Točan sadržaj predloženog statusa pridruženog člana još nije javno definiran. Također nije poznato podržavaju li ga sve države članice Europske unije.
Kanadski premijer Mark Carney već se zalaže za intenzivniju suradnju s Europom, nazivajući odnos Kanade i EU-a „jedinstvenim savezom”.
Među prijedlozima o kojima su, prema izvješćima, razgovarali europski i kanadski dužnosnici nalaze se smanjenje trgovinskih prepreka, izgradnja podmorskih kabela između Europe i Kanade, preusmjeravanje plinovoda radi pristupa kanadskom plinu te razvoj infrastrukture za umjetnu inteligenciju i tehnologiju.
Razmatra se i mogućnost da Kanađani dobiju pravo na život i rad u Europi bez viza.
Ako bi se takvi prijedlozi ostvarili, Kanada bi mogla dobiti oblik suradnje s Europskom unijom kakav trenutačno nema nijedna druga država izvan Europe.
Kanada i Europa već imaju snažne gospodarske veze
Kanada dijeli duboke kulturne i povijesne veze s Europom, a njezin politički sustav, univerzalna zdravstvena zaštita i socijalni modeli u pojedinim aspektima nalikuju europskim sustavima.
Iako bi Kanada prema političkim, gospodarskim i pravnim kriterijima vjerojatno mogla ispuniti dio uvjeta za članstvo u EU-u, njezin zemljopisni položaj predstavlja temeljnu prepreku punopravnom članstvu, budući da se ne nalazi u Europi.
Za ulazak u Europsku uniju države moraju proći višefazni pristupni proces, a kandidaturu moraju jednoglasno odobriti sve 27 država članica.
Kanada i EU već imaju značajne trgovinske odnose, koji su dodatno ojačali nakon što je 2017. godine velik dio Sveobuhvatnog gospodarskog i trgovinskog sporazuma (CETA) stupio na snagu.
Europska unija drugi je najveći trgovinski partner Kanade, a ukupna razmjena robe i usluga prošle je godine dosegnula 130,8 milijardi eura.
Europske zemlje u Kanadu izvoze automobile, strojeve i farmaceutske proizvode, dok Kanada u Europu izvozi sirovu naftu, gnojiva, kritične minerale i osnovne metale.
Europski čelnici podržavaju bliže odnose s Kanadom
Nekoliko europskih političara posljednjih je mjeseci javno govorilo o mogućnosti snažnijeg povezivanja Kanade s Europskom unijom.
Finski predsjednik Alexander Stubb ranije je istaknuo da može zamisliti znatno veću Europsku uniju, pri čemu bi odluka o sudjelovanju Kanade ovisila o samoj Kanadi. Odnose dviju strana opisao je kao priliku za izgradnju bliskog strateškog partnerstva.
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot također je u ožujku spomenuo mogućnost da se Kanada u budućnosti pridruži Europskoj uniji.
Istodobno, nije poznato podržavaju li sve države članice takvu inicijativu. Deset članica EU-a još nije ratificiralo trgovinski sporazum koji su Kanada i Unija potpisale 2016. godine.
Europski parlament najavio je i otvaranje novog ureda u Ottawi, što bi trebalo dodatno ojačati politički dijalog i suradnju s Kanadom.
Kanađani podržavaju jačanje suradnje, ali članstvo dijeli javnost
Prema istraživanju kanadske agencije Abacus Data, provedenom početkom rujna, oko 80 posto ispitanih Kanađana podržava produbljivanje suradnje s Europskom unijom u područjima vanjske politike, obrane i gospodarstva.
Oko 56 posto ispitanika smatra da Kanada ima više zajedničkog s državama EU-a nego sa Sjedinjenim Američkim Državama, dok bi 49 posto podržalo članstvo Kanade u Europskoj uniji.
Ipak, dio kanadske javnosti protivi se intenzivnijem povezivanju s Europom. Kritičari strahuju da bi takav potez mogao dodatno udaljiti Kanadu od njezina najvećeg trgovinskog partnera, dok drugi upozoravaju na moguće posljedice za kanadski suverenitet.
Čelnik oporbene Konzervativne stranke Pierre Poilievre kritizirao je Carneyjeve napore za produbljivanje odnosa s EU-om.
„Nikada nećemo biti 51. savezna država SAD-a. I nikada nećemo biti 28. država Europske unije”, poručio je Poilievre.
Prijedlog o pridruženom članstvu Kanade otvara novo poglavlje u odnosima između Europe i Sjeverne Amerike, no konkretni uvjeti takvog partnerstva, kao i stavovi svih država članica EU-a, tek trebaju biti razjašnjeni.