Institucije Europske unije mogle bi se suočiti sa značajnim smanjenjem proračunskih sredstava. Većina država članica želi rezati troškove europske administracije, dok se istodobno vode velike rasprave o ukupnoj veličini budućeg proračuna EU-a za razdoblje od 2028. do 2034. godine, prenosi N1.
Novac namijenjen institucijama Europske unije mogao bi se naći među glavnim metama rezova tijekom pregovora o novom dugoročnom proračunu Unije.
Prema povjerljivom dokumentu u koji je imao uvid Euronews, većina država članica smatra da postoji prostor za smanjenje sredstava namijenjenih europskoj administraciji. Rezovi bi mogli pogoditi Europsku komisiju, Europski parlament i Vijeće EU-a.
Države članice trenutno pregovaraju o ukupnom iznosu Višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) za razdoblje od 2028. do 2034. godine. Početni prijedlog iznosio je oko dva bilijuna eura.
U dokumentu pripremljenom za raspravu veleposlanika država članica navodi se da većina zemalja upravo europsku javnu upravu vidi kao područje u kojem bi se mogla provesti smanjenja.
Države ne žele veći broj zaposlenih u institucijama EU-a
Brojne europske vlade dovele su u pitanje planirano povećanje broja zaposlenih u institucijama EU-a.
Argument pojedinih država jest da one istodobno provode mjere štednje i ograničavaju broj zaposlenih u vlastitim državnim službama, pa smatraju da bi se sličan pristup trebao primijeniti i na europsku administraciju.
Rasprava se tako ne vodi samo o ukupnom iznosu proračuna, već i o tome na što bi se europski novac trebao trošiti u idućih sedam godina.
Članice podijeljene oko veličine proračuna
Države članice imaju različite stavove o tome koliki bi trebao biti budući proračun EU-a.
Na jednoj su strani zemlje poput Francuske i Španjolske, koje zagovaraju ambiciozniji proračun i veća ulaganja.
S druge strane nalaze se takozvane štedljive države, među kojima su Njemačka i Nizozemska, koje žele smanjiti predloženi iznos za nekoliko stotina milijardi eura.
U lipnju je tadašnje ciparsko predsjedništvo Vijećem EU-a predstavilo kompromisni prijedlog prema kojem bi ukupni proračun bio smanjen za oko dva posto.
Najveći rezovi prema tom prijedlogu pogodili bi Fond za konkurentnost, iz kojeg se financiraju ulaganja u obranu i industriju, te Global Europe Fund, namijenjen financiranju razvojne pomoći.
Aktualno irsko predsjedništvo sada radi na novom kompromisnom prijedlogu. On bi trebao biti predstavljen početkom listopada, uoči nove rasprave čelnika država članica na sastanku Europskog vijeća 15. i 16. listopada.
Poljoprivreda, siromašnije regije i Ukrajina među prioritetima
Unatoč pritisku na ukupnu potrošnju, među državama članicama postoji relativno široka suglasnost oko nekih područja koja bi trebala ostati prioritet.
Posebno se ističe financiranje nacionalnih i regionalnih partnerskih planova, koji uključuju pomoć siromašnijim europskim regijama, poljoprivredi i ribarstvu. Prema dokumentu, upravo je to „najvažniji prioritet za većinu država članica“.
Podrška postoji i za ciljeve Fonda za konkurentnost, osobito kada je riječ o jačanju europskog istraživanja i obrambene industrije. Međutim, dio država članica spreman je prihvatiti samo umjereno povećanje sredstava.
Među prioritetima međunarodne pomoći nalazi se i daljnja potpora procesu proširenja Europske unije, uključujući pomoć Ukrajini.
Države već provode mjere štednje
Pritisak na proračun institucija EU-a dolazi u trenutku kada mnoge europske države same pokušavaju smanjiti javnu potrošnju.
Razlozi uključuju povećana izdvajanja za obranu, više troškove energije i financijsku pomoć Ukrajini.
Europska komisija već provodi preispitivanje vlastitog funkcioniranja i unutarnje reorganizacije. Ti bi procesi mogli biti povezani i s budućim promjenama u načinu funkcioniranja Europske unije, osobito u slučaju njezina mogućeg proširenja na 30 ili više država članica.
Promjene bi mogle zahvatiti i europsku diplomatsku službu
Pod pritiskom se nalazi i Europska služba za vanjsko djelovanje (EEAS). Prema posljednjem njemačkom prijedlogu, europska diplomatska služba mogla bi biti izravno stavljena pod nadležnost Europske komisije.
Istodobno bi države članice mogle dobiti značajniju ulogu kroz veći broj svojih diplomata koji bi bili upućeni na rad u Bruxelles.
Takva promjena mogla bi predstavljati značajnu reorganizaciju načina na koji EU vodi svoju vanjsku politiku i diplomatske aktivnosti.
Pregovori tek ulaze u ključnu fazu
Pregovori o budućem europskom proračunu nastavit će se sljedećeg tjedna na sastanku Vijeća za opće poslove.
Pred državama članicama sada je težak zadatak: pronaći kompromis između onih koje žele veća izdvajanja za europske programe i država koje traže strožu kontrolu troškova.
Istodobno, EU mora odlučiti kako rasporediti novac za područja koja posljednjih godina dobivaju sve veći značaj – od obrane i industrije do poljoprivrede, razvoja siromašnijih regija i pomoći Ukrajini.
Konačan dogovor o proračunu za razdoblje od 2028. do 2034. bit će jedan od ključnih financijskih pregovora Europske unije u nadolazećim godinama.