Švedski birači u nedjelju izlaze na parlamentarne izbore koji bi mogli označiti novu i povijesnu prekretnicu u političkom usponu krajnje desnice. Švedski demokrati, stranka koja je godinama smatrana političkim izopćenikom, na korak su do toga da po prvi put postanu izravni dio vladajuće koalicije.
Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja, oporbeni lijevi blok predvođen socijaldemokratskom čelnicom Magdalenom Andersson ima stabilnu prednost pred trenutnom vladajućom koalicijom desnog centra. Međutim, kada se desnom bloku pribroje i krajnje desni Švedski demokrati – koji trenutno uživaju potporu od oko 19 posto birača – ishod izbora postaje izuzetno neizvjestan.
Aktualni premijer Ulf Kristersson, čija je manjinska vlada desnog centra u protekle četiri godine opstajala upravo zahvaljujući parlamentarnoj potpori Švedskih demokrata, jasno je dao do znanja da ih nakon ovih izbora planira službeno uključiti u vlast kako bi osigurao drugi mandat.
– Dogovorili smo se da ćemo voditi kampanju s ciljem izgradnje zajedničke, većinske vlade i da ću ja voditi tu vladu, izjavio je Kristersson.
Od političkih izopćenika do ključnih partnera
Nadolazeći izbori mogli bi samo potvrditi duboki politički zaokret koji je posljednjih godina temeljito promijenio odnos Švedske prema imigraciji i nacionalnom identitetu.
Kristersson dosadašnju suradnju sa Švedskim demokratima ocjenjuje iznimno uspješnom. Pripisuje joj gospodarski rast, niže cijene energije i hrane, znatno smanjenje kriminala povezanog s bandama te pad broja tražitelja azila na rekordno niske razine u posljednjih 40 godina. Vlada je u proteklom mandatu znatno pooštrila pravila o socijalnim naknadama, povećala broj protjerivanja te ograničila mogućnost dobivanja trajnog boravka za izbjeglice. Dok Kristersson naglašava da će fokus u novom mandatu biti na integraciji, Švedski demokrati traže još rigoroznije mjere.
– U Švedskoj vrijede švedska kultura, jezik, zakoni, norme, vrijednosti i tradicije. Ako to ne možete prihvatiti, morate pronaći neko drugo mjesto za život, poručio je Mattias Karlsson, zastupnik Švedskih demokrata.
S druge strane, dio javnosti i političke scene s velikom zebnjom gleda na mogućnost da krajnja desnica preuzme ministarske fotelje.
– Ako Švedski demokrati uđu u vladu, to bi imalo golem negativan utjecaj na liberalne ideale naše zemlje. Već smo vidjeli posljedice dok su bili izvan vlade, a bilo bi deset puta gore, upozorila je Birgitta Ohlsson, bivša ministrica za europske poslove iz redova Stranke centra.
Trajna promjena političkog krajolika
Uspon Švedskih demokrata uklapa se u širi europski trend gdje desničarske i suverenističke stranke sve češće ulaze u vladajuće koalicije – što je već zabilježeno u Finskoj, Italiji, Hrvatskoj i Češkoj, dok njihov utjecaj nezaustavljivo raste i u zemljama poput Francuske i Njemačke.
Pod vodstvom Jimmiejima Åkessona, Švedski demokrati radili su na uklanjanju ekstremističkog tereta iz svoje prošlosti, što je uključivalo i službenu ispriku za ranija neonacistička i antisemitska stajališta. Zbog toga mnogi analitičari ove izbore ne vide toliko kao iznenadni šok, koliko kao konačnu potvrdu Åkessonova uspjeha u uvođenju stranke u politički mainstream.
– Izbori su zapravo referendum o Švedskim demokratima, odnosno o tome hoćemo li nastaviti putem krajnje desnice, ističe pisac i politički komentator Jan Guillou.
Retorika i politike koje bi prije samo desetljeće većina Šveđana smatrala izravnim napadom na liberalne vrijednosti, danas su prihvaćene diljem političkog spektra. Vladajući i oporba uvelike su se približili o ključnim pitanjima poput jačanja socijalne države, nastavka vojne potpore Ukrajini, ponovnog naoružavanja i ublažavanja krize troškova života. Ipak, kritičari upozoravaju da bi najavljene politike Švedskih demokrata o ukidanju multikulturalizma i zabrani pojedinih oblika muslimanske odjeće mogle opasno produbiti društvene podjele.
Težak put do stabilne većine
Čelnica oporbe Magdalena Andersson naglašava da birači u nedjelju ne biraju samo između nje i Kristerssona, nego odlučuju hoće li krajnja desnica izravno oblikovati obranu, školstvo, kulturu i financije zemlje.
– To bi bila sasvim drugačija Švedska, poručila je Andersson.
Međutim, čak i ako lijevi blok ostvari pobjedu, sastavljanje stabilne koalicije bit će iznimno zahtjevno. Iako se Socijaldemokrati, Zeleni, Lijeva stranka i Stranka centra uglavnom slažu oko povećanja socijalne potrošnje, duboko su podijeljeni oko pitanja poreza na milijardere i nuklearne energije. Dodatno ulje na vatru dodaje i stav Stranke centra, koja izričito odbija sjediti u istoj vladi s Lijevom strankom, što najavljuje iznimno teške i neizvjesne poslijeizborne pregovore.