Radi se o njegovom pitanju koje je u Beogradu postavio Zelenskom. No, barem iz Njemačke mu ne prijeti izručenje.
Prema viđenju Moskve, novinar njemačkog lista Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) Michael Martens je to učinio nedavnim (8. kolovoza) pitanjem upućenim predsjedniku Ukrajine Volodimiru Zelenskom na konferenciji za novinare u Beogradu. On je tada pitao što Europljani mogu učiniti kako bi pomogli Ukrajini da „ubije više Rusa… više ruskih vojnika, naravno”, prenosi Deutsche Welle.
Rusko veleposlanstvo u Njemačkoj obratilo se berlinskom državnom odvjetništvu i zatražilo pravnu procjenu Martensovog pitanja. Veleposlanstvo je priopćilo kako se čini da je Martens „svjesno i namjerno” odabrao tu formulaciju, što ocjenjuju kao mogući poziv na ubijanje Rusa.
„Ovdje je stigao odgovarajući dopis“, rekao je u četvrtak (20.8.) glasnogovornik berlinskog državnog odvjetništva. Ono mora ispitati postoji li početna sumnja u počinjenje kaznenog djela. „Ova provjera je zakonska obveza. To ne znači da je pokrenuta istraga. Vrijedi pretpostavka nevinosti”, rekao je glasnogovornik.
Iz Njemačke ne prijeti izručenje
Nakon što je Tas izvijestio o istrazi protiv Martensa u Rusiji, Njemačko udruženje novinara (DJV) kritiziralo je postupanje Kremlja. „Kakva pitanja novinari postavljaju na konferenciji za novinare ne tiče se pravosuđa – pa ni ruskog“, izjavio je predsjednik DJV Mika Beuster i pozvao njemačke vlasti na oprez: „Ne smije biti montiranog procesa protiv njemačkog novinara u Moskvi.“
U srijedu (19.8.) je jedan glasnogovornik njemačkog Ministarstva vanjskih poslova rekao da ovakav slučaj „nije ništa novo“ jer Rusija kod kuće i u inozemstvu „sve agresivnije” postupa protiv slobode medija. „To odlučno odbacujemo, posebno u ovom konkretnom slučaju“, naveo je glasnogovornik.
Najčitaniji njemački list Bild ocjenjuje da Martensu u Njemačkoj sigurno ne prijeti izručenje Rusiji, ali da bi to „eventualno moglo“ biti drukčije ako se Martens zadržava na Balkanu i „posebno u Srbiji koja je bliska Moskvi”.
List nije ponudio dokaze za takvu pretpostavku.
Što se zapravo dogodilo
Rusija izdala uhidbeni nalog protiv njemačkog novinara Michaela Martensa
Rusija je izdala uhidbeni nalog protiv njemačkog novinara Michaela Martensa zbog “poticanja mržnje”. Radi se o njegovom pitanju koje je u Beogradu postavio Zelenskom. No barem iz Njemačke mu ne prijeti izručenje.
Michael Martens (53) je dugogodišnji dopisnik konzervativnog FAZ-a iz Moskve, Beograda i Atene. Posljednjih godina je iz Beča bio zadužen za Balkan, gdje često boravi.
Uoči posjeta Zelenskog Beogradu on je pisao o isporuci srpskih granata Ukrajini i navodnim planovima za zajedničku ukrajinsko-srpsku tvornicu dronova.
Na konferenciji za medije bio je jedan od troje novinara koji su dobili priliku za postavljanje pitanja. „Što mi Europljani možemo učiniti da Vam pomognemo da ubijete više Rusa… više ruskih vojnika, naravno?”, pitao je Zelenskog.
Uslijedili su napisi u ruskim i srpskim medijima, kao i oštre reakcije iz Moskve.
FAZ je priopćio da je pitanje zvučalo „dvosmisleno“, ali da se odnosi na rasprave koje se vode u Njemačkoj među stručnjacima za obranu. List je naveo da nije njegova uređivačka politika nije ubijanje Rusa, već uspostava mira i okončanje ruske agresije.
FAZ je dodao da će poduzeti pravne korake kako bi se Martensa zaštitilo od prijetnji.
Pozivanje na Churchillove riječi
Sam dopisnik više o ovom slučaju ne daje izjave za medije. Prethodno je za beogradski tjednik Vreme naveo kako je pogriješio što je rekao „mi, Europljani”, odnosno što je sebe stavio u ulogu koja ne pristoji novinaru.
Što se tiče „ubijanja” ruskih vojnika, Martens se pozvao na memoare Fitzroya Macleana, časnika za vezu Winstona Churchilla pri Titovim partizanima. On je napisao da je Churchill tražio da se vidi tko u Jugoslaviji ubija najviše Nijemaca kako bi mu se pomoglo da ih ubija „još više”.
„Očekujem da svaki političar svjestan odgovornosti razmisli kako možemo ubijati toliko Rusa – ruskih vojnika – da Putin ostane bez vojnika“, rekao je tada Martens. „Samo tada će biti mira. Sve ostalo je cinično prenemaganje. Da, moramo pregovarati, ali Putina se prvo mora prisiliti na pregovore.”
On je i ranije zastupao tu tezu i kaže da radi na eseju u kojem bi iznio širu argumentaciju. Formulacija pitanja izazvala je određene kritike i u nekoliko drugih njemačkih medija, prenosi DW.
/Desk/