U Mjestu Kruševo kod Mostara, na nekadašnjem ratnom punktu, svetom misom zadušnicom u župnoj crkvi, komemoracijom i polaganjem vijenaca i cvijeća te paljenjem svijeća ispred spomen obilježja na mjestu tragedije, održana je komemoracija devetorici ubijenih HOS-ovaca – zapovjedniku HOS-a generalu Blažu Kraljeviću i njegovoj pratnji, Osmanu Maksiću, Šahdi Deliću, Ivanu Graniću, Mariju Mediću, Vinku Primorcu, Gordanu Čuljuku, Marku Stjepanoviću i Rasimu Krasniqiju.
Primorac najavio sudski postupak
Vijence i cvijeće ispred spomen obilježja položili su obitelji stradalih HOS-ovaca, predstavnici udruga HOS-a te braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata. Prisutnim su se obratili nekadašnji zapovjednik HOS-a Stanko Primorac Ćane i Željko Koroman iz Udruge 1. Dragovoljačke pukovnije HV ‘Kralj Tomislav’, a komemoraciji je, između ostalih, nazočio i Marko Skejo predsjednik Udruge IX. bojne HOS-a ‘Rafael vitez Boban’ sa članovima udruge i suborcima. Komemoraciju su organizirale udruge dragovoljaca HOS-a i ‘HSP Herceg Bosne i Bosne i Hercegovine’.
Primorac je ovom prilikom najavio i sudski postupak koji bi, kako je kazao, trebao rasvijetliti okolnosti tragedije na Kruševu.
„Okupili smo se na 34. godišnjicu ubojstva naših prijatelja i, na žalost, ni danas ne možemo osjetiti niti trnu te pravde i satisfakcije jer ovaj zločin još nema ime i prezime onoga tko ga je počinio. Ali ja vam danas mogu obećati da će to uskoro biti vrlo javno”, rekao je Primorac.
Tragedija, a nade je sve manje
Tragičnog 09. kolovoza 1992. godine na tom mjestu nalazio se punkt vojne policije HVO-a koja je regulirala i osiguravala promet. Međutim, nihovu dužnost taj dan preuzeli su pojedini pripadnici nekadašnje Kažnjeničke bojne zapovjednika Mladena Naletilića Tute. Iz pravca Mostara putovali su general Kraljević i njegova pratnja da bi na tom punktu i još pod nerazjašnjenim okolnostima, došlo do krvavog obračuna sa neviđenim tragičnim ishodom. Ubijeno je svih devet pripadnika HOS-a, a pojedine informacije govore i kako je druga strana imala stradale i ranjene.
Tijela ubijenih HOS-ovaca prebačena su u kombi vozilo i odvezeni do središta Kažnjeničke bojne u Širokom Brijegu, da bi potom bio upućen prema Dalmaciji, sa još uvijek nerazjašnjenom namjerom. Prema dostupnim informacijama, iz kombi vozila s ubijenim HOS-ovcima, prilikom zaustavljanja na semaforu u Omišu, ostao je krvavi trag, što je alarmiralo prisutne na spriječe njegov daljnji put. Uskoro je otkriven stravičan teret – tijela ubijenih HOS-ovaca koja su potom prevezena na odjel patologije splitskog KBC-a.
Sve ostalo je jedna od najvećih tragedija hrvatskog naroda u proteklom ratu, posebno zbog činjenice tadašnjih, vrlo osjetljivih, odnosa rukovodstava HOS-a i HVO-a. Nekoliko mjeseci nakon ovog događaja postrojbe HOS-a involvirane su u HVO.
Na mjestu tragedije i uz podršku Grada Mostara, Grada Ljubuškog, Županije ŽZH i Vlade FBiH te udruga HOS-a, 2024, godine izgrađeno je i svečano otkriveno spomen obilježe kao trajna opomena na bratoubilačku tragediju. Tada je na toj komemoraciji sudjelovao i predsjednik HDZ-a Dragan Čović.
Ovaj zločin, ni nakon 34 godine, nema sudski epilog, a obitelji stradalih gube svaku nadu u pravosuđe i pravdu.
/Republika/