Na američkoj “crnoj listi” je do početka lipnja 2026. sankcioniran 131 pojedinac i entitet iz šest država Zapadnog Balkana.
Uvjerljivo najviše sankcija odnosi se na Srbiju (49), a potom na Kosovo (29), Bosnu i Hercegovinu (26), Sjevernu Makedoniju (12), Albaniju (8) i Crnu Goru (7), s sankcije se odnose na osobe i pravna lica koja analizirao je Radio Slobodna Europa (RSE).
Sankcioniraju se osobe i javni subjekti koji aktivno podrivaju, opstruiraju ili krše ključne regionalne mirovne i postratne sporazume: Dayonski mirovni sporazum u BiH; Rezoluciju 1244 Vijeća sigurnosti UN na Kosovu; Ohridski okvirni sporazum u Sjevernoj Makedoniji; Prespanski sporazum između Grčke i Sjeverne Makedonije; Visoku korupciju i podrivanje vladavine prava; Destabilizaciju i ugrožavanje sigurnosti; Izbjegavanje i zaobilaženje sankcija. Odluke o sankcijama donosi Ured za kontrolu strane imovine, skraćeno OFAC (Office of Foreign Assets Control), koja djeluje pri američkom Ministarstvu financija., analizira Radio Slobodna Europa (RSE).
Zašto SAD uvodi sankcije?
Riječ je o popisu pojedinaca i biznisa koje SAD sankcioniraju, u slučaju Zapadnog Balkana, prije svega zbog sumnji na povezanost sa organiziranm kriminalom, korupcijom ili regionalnom destabilizacijom.
Uz to, među sankcioniranima na Balkanu su i oni koji se povezuju sa terorističkim aktivnostima ili malignim utjecajem Rusije.
SAD su sankcije za Zapadni Balkan izricale između 2001. i 2004. godine zbog ratnih zločina, destabilizacije zemalja i ugrožavanja mira nakon okončanja rata na prostoru bivše Jugoslavije (91-99.). Sankcije su ponovo postale aktualne desetljeće kasnije, kada su se uvodile zbog korupcije, trgovine narkoticima, terorizma, te ugrožavanje mira i stabilnosti. Od 2022. godine, među sankcioniranima su i oni koji održavaju veze s Rusijom, izoliranom zbog njene invazije na Ukrajinu.
Odluka o važenju pravnog mehanizma, koji SAD omogućava uvođenje sankcija državama Zapadnog Balkana, službeno je 22. lipnja 2026, produžena za još godinu dana.
Kada je riječ o šest balkanskih država, na popisu se nalazi 71 entitet i 60 pojedinaca, pri čemu su sankcionirani entiteti (pravna lica) mahom povezani sa sankcioniranim pojedincima.
Ciljane sankcije mogu se odnositi na zabrane putovanja i financijskih restrikcija, pa do ograničenja trgovine i zamrzavanja imovine. Namjera je da se izoliraju pojedinci ili pravni subjekti, kako bi im se ograničio pristup političkim ili ekonomskim resursima, pojašnjava RSE u svojoj analizi.
OFAC ima poseban režim sankcija za Balkan, nastao 2001. godine. Prvobitno su sankcije bile vezane za očuvanje mira nakon ratova devedesetih, dok se danas sve više koriste protiv mreža koje povezuju politiku, biznis i kriminal. Od 2025. dodatno se odnosi i na pokušaje zaobilaženja američkih sankcija. To pokazuje da se američki pristup sankcijama prema Balkanu promijenio – od poslijeratne stabilizacije ka borbi protiv korupcije, organiziranog kriminala i političke destabilizacije.
Zbog čega su sankcionirani na Zapadnom Balkanu
Na sankcijama OFAC-a se iz šest država Zapadnog Balkana (Albanija, BiH, Crna Gora, Kosovo, Srbija i Sjeverna Makedonija) nalazi 71 entitet (pravno lice). Dio su 11 programa sankcija.
Sankcionisani su po osnovu: Imovine pojedinaca s liste posebno označenih i blokiranih pojedinaca (Specially Designated Nationals and Blocked Persons List, SND): Blokirani su sva imovina i udjeli u imovini označenih osoba koje spadaju pod jurisdikciju SAD.
Pravilo 50%: Podrazumijeva da je automatski blokiran svaki subjekt u izravnom ili neizravnom m vlasništvu jedne ili više blokiranih osoba s 50 posto ili više udjela u vlasništvu.
Zabranjene transakcije: Osobama iz SAD, i svima koji obavljaju transakcije unutar ili putem Sjedinjenih Država, što se odnosi na sva pravna i fizička lica iz Amerike, njihove strane podružnice, strane državljane sa boravištem u Americi, kao i na bilo koje transakcije koje koriste američki financijski sustav (poput plaćanja u američkim dolarima).
Rizik od sekundarnih sankcija: Financijske institucije i kompanije izvan SAD koje se bave značajnim transakcijama sa sankcioniranim stranama riskiraju sekundarne sankcije ili mjere provođenja američkog zakona.
Tko su i zašto sankcionirani iz BiH?
Na crnoj listi iz Bosne i Hercegovine trenutno nalazi se 13 udruženja i pravnih lica.
AL FURQAN ima status ugašene i sankcionirane po osnovu Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist. Aktivnosti: Organizacija je u BiH bila registrirana kao udruženje građana fokusirano na kulturne, obrazovne i humanitarne projekte.
Međutim, istrage Ministarstva financija SAD i Vijeća sigurnosti UN utvrdile su da je organizacija služila kao paravan za logističku i financijsku podršku terorističkim mrežama.
Mjere sankcija uslijedile su nakon što su lokalne institucije u BiH (Ministarstvo pravosuđa FBiH) već formalno ugasile i zabranile rad organizacije u studenom 2002. godine. Nevladina organizacija je bila povezana sa saudijskim humanitarnim organizacijama. Glavni pokretač i financijer organizacije bio je bosanski ogranak Al-Haramain Foundation. Datum sankcioniranja: 6. svibanj 2004.
Također je sankcioniran i ugašen AL-HARAMAIN & AL MASJED AL-AQSA CHARITY FOUNDATION, ogranak u BiH. Lokacija: Pored BiH, od država Zapadnog Balkana, organizacija Al-Haramain bila je locirana i u Albaniji. Program: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist Aktivnosti: Al-Haramain je bivša nevladina humanitarna organizacija koja je trajno zatvorena i stavljena pod međunarodne sankcije zbog financiranja terorizma, kako su utvrdile istrage OFAC-a i UN-a.
Organizacija je službeno prestala s radom krajem 2004. godine, a potpuno je brisana iz registra u BiH 2008. godine. Datum sankcionisanja: 6. svibanj 2004.
Isto vrijedi i za AL-HARAMAIN ISLAMIC FOUNDATION, također ugašenu i sankcioniranu organizaciju iz Travnika i Sarajeva. Program: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist. Aktivnosti: Prije nego što su joj ukinute dozvole za rad i blokirana imovina, nakon istrage koju su vodile međunarodne i domaće sigurnosne agencije, organizacija je provodila aktivnosti humanitarnog rada, vjerskuh edukacija, izgradnje objekata.
Nakon prve blokade 2002. godine, organizacija je pokušala nastaviti iste aktivnosti osnivanjem prividno novih udruženja, poput organizacije “Vazir” (Vezir) u Travniku. Datum sankcioniranja: 11. ožujka 2002.; entitet “Vezir” sankcioniran je u prosincu 2003.
Na popisu sankcioniranih i ugašenih organizacija je i BENEVOLENCE INTERNATIONAL FOUNDATION iz Sarajeva i Zenice.
Program: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist. Aktivnosti: Istraga Federalnog istražnog ured (FBI) u Americi utvrdila je da organizacija djeluje pod maskom humanitarne pomoći i usmjerava sredstva borcima u Afganistanu i Čečeniji. Datum sankcioniranja: 19. studeni 2002.
Sankcionirana i ugađena je i BOSANSKA IDEALNA FUTURA izZenice i Sarajeva. Program: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist. Aktivnosti: Organizacija je djelovala kao podružnica organizacije Benevolence International Foundation (BIF) u Bosni i Hercegovini. Datum sankcioniranja: 29. svibnja 2003.
Opstruiranje Daytonskog sporazuma
Status ugašene i sankcionirane također ima i BIO CORPORATION (BOSNIAN INVESTMENT ORGANIZATION) iz Sarajeva koja je bila registrirana kao investicijska organizacija / financijsko društvo.
Američko Ministarstvo financija je u svibnju 2003. godine utvrdilo da je ova organizacija služila kao paravan za aktivnosti koje ugrožavaju mir i stabilnost na Balkanu. Kompanija je povezana sa Milovanom Cickom Bjelicom koji je na OFAC listi zbog navodnog pomaganja osobama optuženim za ratne zločine i opstruiranja provođenja Daytonskog sporazuma.
Bjelica je dugogodišnji političar u BiH, bivši načelnik Općine Sokolac i visoki dužnosnik SDS-a. Bjelica je u 2025. godini nastavio svoje političko djelovanje kroz lokalne i regionalne strukture SDS-a. Datum sankcioniranja: 29. svibnja 2003.
Slično vrijedi i za GLOBAL RELIEF FOUNDATION, INC. iz Sarajeva, a koja je također ugašena i sankcionirana, a ova svoje podružnice ima i u Albaniji i u Srbiji. Program: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist.
Nalazi se i na konsolidiranim listama sankcija Svijeća sigurnosti UN i EU. Aktivnosti: Organizacija je u BiH i svijetu službeno djelovala pod plaštom humanitarnih i dobrotvornih aktivnosti, dok je u pozadini služila kao paravan za financiranje ekstremističkih grupa i širenje propagande – kako je utvrdila istraga koju su zajednički provele američke savezne agencije (FBI i Ministarstvo financija), međunarodne vojne snage u BiH (SFOR), te domaće institucije neposredno nakon terorističkih napada na New York i Washington 11. rujna 2001. Datum sankcioniranja: 18. listopada 2002.
Sankcije zbog kriminala i suradnje s Rusijom
Na popisu sankcioniranih iz BiH je ugostiteljski HOTEL CASA GRANDE – SARAJEVO, a koji pod isim imenom postoji i u Ulcinju u Crnoj Gori. Kako se navodi, sankcioniran je po programnu ‘SDNTK (Značajni trgovci narkoticima). Poduzeće je sankcionirano kao dio mreže Nasera Keljmendija koji je također na OFAC crnoj listi.
Sud BiH je 2013. službeno blokirao i privremeno konficirao hotel (zajedno sa nekoliko drugih nekretnina u kantonu Sarajevo), pod sumnjom da je kupljen novcem stečenim nelegalnim aktivnostima. Blokirana he i Keljmendijeva imovina u Sarajevu. Datum sankcioniranja: 24. ožujka 2015.
Nadalje, na listi sankcioniranih iz BiH je i INZINJERING-BN BIJELJINA D.O.O. iz Bijeljine u RS-u i to po programu RUSSIA-EO14024
Aktivnosti: Trgovina na veliko ostalim strojevima i opremom, što uključuje i trgovinu strojevima za industriju te navigaciju, kako je registrirana u poslovnim bazama u BiH. Datum sankcionisanja: 16. studenoga 2023. Entitet je pod sankcijama vezanim za Rusiju, zbog veza s vlasnikom tvrtke Savom Cvijetinovićem nadimka Tigar. Cvijetinović, biznismen iz bh. entiteta RS, član je Izvršnog odbora SNSD-a Saveza i odbornik u Skupštini općie Lopare.
Sankcionirana je i agencija za zaštitu ljudi i imovine, PUMA SECURITY COMPANY iz Mostara i Čapljine, također po programu BALKANS.
Datum sankcioniranja: 29. svibnja 2003. godine. Tvrtka je prestala postojati pod tim imenom, i početkom 2009. godine prodana je banjalučkoj tvrtci Sector Security koja aktivno posluje.
Sankcionirana i potom ugašena je i REVIVAL OF ISLAMIC HERITAGE SOCIETY, ogranak u BiH iz Sarajeva. Organizacija je imala registrirane ogranke u Albaniji i na Kosovu. Sankcionirana je po programz: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist.
Aktivnost: Aktivnosti Revival of Islamic Heritage Society (RIHS) u BiH (koja je djelovala i pod nazivom Kuvajtski zajednički komitet za pomoć) službeno su bile predstavljene kao humanitarni, obrazovni i socijalni rad.
U periodu od 2002. do 2005. godine, ogranak u BiH primio je oko 14 milijuna eura izravno od sponzora iz Kuvajta preko računa u domaćim bankama (poput tadašnje Volksbank i Privredne banke Sarajevo), što je privuklo pažnju financijskih istražitelja. Šef organizacije za Balkan, Osman Ahmed Otman Al-Hajdar, bio je pod istragom zbog sumnje da je koristio mrežu udruženja u BiH, Albaniji i na Kosovu za logističku podršku i slanje dobrovoljaca na ratišta u Irak. Istragu su vodile američke obavještajne i financijske institucije, u bliskoj suradnji sa Komitetom za sankcije UN. Datum sankcionisanja: 13. lipnja 2008. godine.
Paravani za terorizam
Poznato je i da je već 16. prosinca 2004. godine sankcionirana SRPSKA DEMOKRATSKA STRANKA (SDS) sa sjedištem u Banja Luci, a po programu BALKANS. Aktivnost: Politička stranka SDS je jedina politička stranka u BiH koja se nalazi na OFAC listi, a sankcionirana je zbog opstrukcija Daytonskog mirovnog sporazuma. Ustavni sud BiH donio privremeni akt kojim SDS može na izbore usprkos sankcijama.
Status ugašene i sankcionirane ima i organizacija TAIBAH INTERNATIONAL, ogranak u BiH iz Sarajeva, Visokog i Travnika. Organizacija je službeno prestala s radom u BiH 10. prosincaa 2004. godine, po osnovu rješenja Federalnog ministarstva pravde o brisanju iz registra. Sankcionirana je po osnovu Programa: Specially Designated Global Terrorist (SDGT) / Posebno označeni globalni terorist.
Aktivnost: Kulturno-izdavačka djelatnost koristila je kao paravan, kako je utvrđeno istragom koju su vodile lokalne institucije i američko Ministarstvo financija. Legalan status i prisustvo na terenu je osiguravano prevođenjem, tiskanjem i distribucijom vjerske literature u BiH. Datum sankcionisanja: 6. svibnja 2004, piše RSE.
/Desk/