Dan nakon što je Kuba paralizirana još jednim 24-satnim općim nestankom struje, američki predsjednik Donald Trump sugerirao je da je ta zemlja sljedeća na dnevnom redu njegove administracije, izjavivši da je “samo pitanje vremena” kada će doći do promjena na otoku.
Stojeći u četvrtak ispred pomalo zbunjenih zvijezda nogometnog kluba Inter Miami – Lionela Messija, Luisa Suáreza i ostalih – Trump je vlasniku tima, magnatu kubanskog podrijetla Jorgeu Masu, poručio da će uskoro “slaviti ono što se događa na Kubi”, dodavši da kubanske vlasti “žele dogovor. Toliko jako da nemate pojma.”
“Bit će to nevjerojatan dan”, odgovorio je Mas.
U razgovoru za televizijsku mrežu CNN u petak, Trump je rekao: “Kuba će pasti vrlo brzo.” Dodao je da vodstvo otoka pregovara o dogovoru te da će “tamo postaviti Marca [Rubija] pa ćemo vidjeti kako će to proći”.
Trenutni fokus je na Iranu, kazao je, ali je dodao: “Imamo dovoljno vremena. Kuba je spremna – nakon 50 godina.”
Iako točan vremenski okvir nije jasan, iz Trumpovih najnovijih komentara proizlazi da on i njegova administracija namjeravaju zadržati pritisak na Kubu kao ključni dio njegovih planova u regiji. Spominjanje slanja američkog državnog tajnika “tamo dolje” moglo bi nagovijestiti mogući posjet radi izravnih pregovora.
Iako se to u početku čini malo vjerojatnim, ovo je godina nevjerojatnih događaja u Amerikama, počevši s prisilnim uklanjanjem Nicolása Madura s vlasti u Venezueli 3. siječnja.
Nakon američke vojne akcije u Venezueli, Kuba – njezin najbliži regionalni saveznik – izgubila je svoj glavni izvor sirove nafte. Pod pritiskom Trumpove administracije, nijedan drugi energetski partner Kube, posebice Meksiko, nije uspio uskočiti i popuniti prazninu u opskrbi naftom nastalu odlaskom Venezuele.
Dokazi o krizi s gorivom sve su jasniji diljem otoka. S obzirom na to da radi tek mali broj državnih kamiona za odvoz otpada, smeće se gomila na ulicama. Usred straha od širenja javnozdravstvene krize, neki su stanovnici počeli noću spaljivati hrpe smeća, ispunjavajući ulice oporim dimom. Čak i u imućnijim dijelovima glavnog grada Havane, ljudi tijekom nestanaka struje kuhaju na drvima.
Nestašica goriva ne znači samo probleme s automobilima, već i s generatorima. Malo stanovnika ima solarne panele ili bilo koju drugu opciju izvan raspadajuće električne mreže iz sovjetske ere. Termoelektrane na otoku jednostavno ne mogu proizvesti dovoljno električne energije za domaću potrošnju bez dodatne sirove nafte.
U tom kontekstu, Trump i Rubio više su puta naznačili da nije vrijeme za popuštanje pritiska na otok. Takav pritisak može biti strategija da se Kuba dovede u slabiju poziciju za pregovaračkim stolom. Kritičari pak kažu da politika najviše pogađa obične Kubance, a ne vodstvo, te se pitaju je li strategija osmišljena da potakne neku vrstu unutarnjeg ustanka.
Sa svoje strane, kubanska vlada nije potvrdila glasine o pregovorima koji se vode između Trumpove administracije i vrhovnog vodstva otoka. Izviješteno je da je kontaktna točka u Havani Raúl Guillermo Rodríguez Castro, unuk ostarjelog revolucionarnog vođe Raúla Castra.
Zbog teškog stanja u kojem se nalaze građani, vlada je odobrila neke ograničene korake kako bi omogućila privatnom sektoru uvoz goriva potrebnog za rad njihovih poduzeća. No, Kubanci ostaju skeptični oko toga hoće li to donijeti značajnu promjenu, jer na nacionalnoj razini taj uvoz predstavlja tek djelić onoga što je otoku potrebno za funkcioniranje.
U međuvremenu je pogođen i turizam – glavni gospodarski motor otoka – jer zrakoplovi ne mogu točiti gorivo u Havani. Air France je posljednja u nizu međunarodnih zrakoplovnih kompanija koja je obustavila letove za Kubu usred ovih poteškoća.
Dok je vrijeme na Kubi još uvijek svježe, ljudi barem mogu spavati bez struje. No, mnogi su zabrinuti kako će stanovništvo reagirati na život pod intenzivnim ljetnim temperaturama bez klima-uređaja ili ventilatora.