Nejednakost bogatstva diljem Europe je očita. Stanovnici nekih zemalja znatno su imućniji od drugih. Bogatstvo po odrasloj osobi pokazuje snažnu podjelu između bogatijih i siromašnijih nacija.
Dakle, koje su države najbogatije, a koje najsiromašnije u Europi? Gdje ljudi imaju najviše razine bogatstva?
Neto vrijednost ili „bogatstvo” predstavlja ukupnu vrijednost onoga što kućanstvo posjeduje minus ono što duguje. To uključuje financijsku imovinu i realnu imovinu, uglavnom nekretnine. Zatim se od tog ukupnog iznosa oduzimaju dugovi.
Prema Izvješću o globalnom bogatstvu za 2025. godinu (Global Wealth Report 2025) koje je izradio UBS, uz dodatne podatke podijeljene s Euronewsom, prosječno bogatstvo po odrasloj osobi u 2024. godini uvelike je variralo u 31 europskoj zemlji. Raspon se kretao od 29.923 € u Turskoj do 634.584 € u Švicarskoj.
Unutar EU jaz je bio nešto manji, ali i dalje znatan. Prosječno bogatstvo po odrasloj osobi kretalo se od 44.568 € u Rumunjskoj do 523.591 € u Luksemburgu.
Švicarska i Luksemburg jedine su dvije zemlje s prosječnim bogatstvom po odrasloj osobi iznad 500.000 €. Danska zauzima treće mjesto s 444.898 €.
Ujedinjeno Kraljevstvo najbogatije među vodećim gospodarstvima
Prosječno bogatstvo također je iznad 300.000 € u Nizozemskoj (342.477 €), Norveškoj (340.364 €), Belgiji (322.805 €), Ujedinjenom Kraljevstvu (313.840 €) i Švedskoj (308.935 €).
To čini Ujedinjeno Kraljevstvo najbogatijim među pet najvećih europskih gospodarstava, dok Italija ima najniže prosječno bogatstvo među njima (198.321 €). Iznos u Francuskoj je 278.550 €, u Njemačkoj 237.172 €, a u Španjolskoj 215.945 €.
Više od trećine zemalja ispod 100.000 €
Više od trećine zemalja ima prosječno bogatstvo po odrasloj osobi ispod 100.000 €. Među njima su Latvija (91.783 €), Češka (86.791 €), Hrvatska (76.358 €), Estonija (72.276 €), Litva (63.189 €), Slovačka (58.573 €), Poljska (56.159 €), Mađarska (55.276 €), Bugarska (47.798 €), Rumunjska (44.568 €) i Turska (29.923 €).
Drugačija slika kod medijalnog bogatstva
Izvješće upozorava da i prosječno i medijalno bogatstvo imaju svoja ograničenja te mogu dati vrlo različite rezultate. Medijan je točna srednja vrijednost u distribuciji bogatstva stanovništva.
„Prosječne brojke često su iskrivljene prema gore zbog relativno malog broja pojedinaca s neproporcionalno visokim bogatstvom, dok medijalne brojke obično nude bolji uvid u razine bogatstva u sredini ljestvice”, navodi se u izvješću.
U svakoj zemlji medijalno bogatstvo je niže od prosječnog. U nekim slučajevima jaz je golem. Primjerice, u Švicarskoj ono pada sa 634.584 € na 168.374 €.
Medijalno bogatstvo po odrasloj osobi kreće se od 7.765 € u Turskoj do 365.244 € u Luksemburgu. Unutar EU-a kreće se od 22.257 € u Poljskoj do spomenutog iznosa u Luksemburgu.
Belgija zauzima drugo mjesto s 234.238 €. Slijede Danska (199.647 €), Švicarska (168.374 €) i Ujedinjeno Kraljevstvo (162.944 €).
Medijalno bogatstvo iznad 100.000 € imaju i Francuska (134.901 €), Norveška (131.653 €), Nizozemska (121.855 €), Španjolska (116.676 €), Italija (114.988 €) i Malta (111.673 €).
Među velikim gospodarstvima Ujedinjeno Kraljevstvo i dalje ima najveći medijan, dok Njemačka ima najniži (69.949 €). Medijalno bogatstvo niže je od 50.000 € u nekoliko zemalja, uglavnom u Istočnoj Europi.
Promjena u poretku: Prosjek naspram medijana
Poredak se znatno mijenja kada se umjesto prosjeka koristi medijan. Njemačka, Švedska, Austrija i Češka pale su za po šest mjesta na medijalnoj ljestvici. One rangiraju više kada se koristi prosječno bogatstvo. Njemačka pada s 11. mjesta po prosjeku na 17. mjesto po medijanu.
Nasuprot tome, Malta je napredovala za šest mjesta, popevši se sa 17. na 11. mjesto. Belgija, Španjolska, Italija, Slovenija, Slovačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo također su bolje rangirani po medijalnom nego po prosječnom bogatstvu.
Jasna podjela Zapad/Sjever naspram Istoka
Ove brojke pokazuju jasne razlike u bogatstvu diljem Europe. Ljudi u zapadnoj i sjevernoj Europi imaju veće prosječno bogatstvo. U istočnoj Europi bogatstvo je znatno niže.
Financijska središta poput Švicarske i Luksemburga predvode ljestvicu. Nordijske zemlje također stoje snažno, ali ne ujednačeno — Finska se nalazi bliže sredini tablice.
Jaz između najbogatijih i najsiromašnijih zemalja u Europi veći je od 20 puta. Unutar EU razlika je veća od 10 puta. Ukupni jaz u medijalnom bogatstvu uži je u većini zemalja, no to nije slučaj kod ekstremnih vrijednosti. Razlika je veća od 45 puta diljem Europe i više od 15 puta unutar EU.
Nejednakost bogatstva unutar jedne zemlje druga je tema koja pokazuje kako se bogatstvo dijeli među ljudima, a obično se mjeri Gini indeksom, prenosi euronews.