Bosanskohercegovačka namjenska industrija i u posljednjem izračunu izvoznih kapaciteta u ovom sektoru za 2025. godinu bilježi rast. Ukupne isporuke obrambene industrije u prošloj godini premašile su 300 milijuna eura. Osim oružja i streljiva, BiH je 2025. godine izvozila i eksploziv, pirotehniku, šibice, piroforne legure te zapaljive preparate u ukupnoj vrijednosti od oko 140 milijuna KM, piše Forbes BiH.
Tradicionalno, najveća izvozna tržišta BiH su Sjedinjene Američke Države, Češka, Irak, Slovačka, Bugarska, Hrvatska, Turska te Maroko i Burundi. Irak je početkom godine bio među većim kupcima, ali nije bio prvo izvozno tržište, da bi krajem godine, zbog velikih isporuka toj zemlji, postao najveće pojedinačno izvozno tržište BiH, pretekavši i SAD.
Izdvajanje u odnosu na BDP
Rastuća proizvodnja u BiH dio je šireg regionalnog trenda, gdje obrambena potrošnja zemalja Zapadnog Balkana kontinuirano raste posljednjih pet godina. Prema analizi studije “Zanemareni europski saveznici: Zašto je zapadni Balkan važan za obrambenu spremnost EU”, očekivalo se da će sve države regije, s iznimkom BiH, u 2025. izdvajati više od 2% BDP-a za obranu, što je iznad procijenjenog prosjeka Europske unije i vrlo blizu razine unutar NATO-a.
Gledajući izdatke zemalja Zapadnog Balkana kao postotak njihova BDP-a, 2021. godine on je u Bosni i Hercegovini iznosio 0,80%, dvije sljedeće godine po 0,70%, 2024. godine izdaci su povećani na 0,81%, da bi 2025. godine skočili na 0,90%. To je i dalje ispod 1% BDP-a, što ukazuje na to da BiH troši relativno mali dio svoje ekonomije na obranu. Od svakih 100 KM koje je ekonomija stvorila u 2025. godini, oko 0,90 KM odlazilo je na obranu.
Usporedba izdvajanja za obranu (% BDP-a):
| Država | 2021. godina | 2025. godina |
| Albanija | 1,40% | 2,50% |
| Sjeverna Makedonija | 1,40% | 2,40% |
| Srbija | 2,40% | 2,52% |
| BiH | 0,80% | 0,90% |
Analiza pokazuje kako većina zemalja Zapadnog Balkana prelazi preporučeni prag NATO-a o ulaganju 20% obrambenih proračuna u opremu i modernizaciju, dok Sjeverna Makedonija, Srbija i Albanija dosežu ili prelaze 30%.
BiH spremna postati globalni proizvođač streljiva
Rat u Ukrajini dodatno je pokazao stanje proizvodnih kapaciteta Europske unije u ovoj industriji. Početkom ove godine tek je oko 30% oružja korištenog na ukrajinskom ratištu proizvedeno u EU. Regija je ovdje dobila svoju priliku nakon što Europa nije uspjela isporučiti obećanih milijun granata.
Proizvodno nasljeđe iz vremena SFRJ, u kojem je stvorena snažna obrambena infrastruktura, živo je i danas. Sposobno je proizvoditi sve – od topničkih granata do oklopnih vozila i bespilotnih sustava. U regiji postoji otprilike 200 tvrtki koje proizvode obrambenu robu i tehnologije, a većina ih se nalazi u Srbiji ili Bosni i Hercegovini.
Srbija i BiH čine većinu vojnog izvoza regije
Srbija i BiH drže većinu vojnog izvoza regije. Srbija prednjači s gotovo 66% regionalnog izvoza, dok Bosna i Hercegovina sudjeluje s oko 32%. Vojna industrija BiH zapošljava oko 5.000 ljudi, a najveće tvrtke su pretežno u vlasništvu entitetskih vlada. Tvrtke poput BNT-a, Pretisa i Binasa povećale su proizvodnju topničkih granata kalibra 155 mm, dronova i druge opreme. Samo BNT proizvodi širok raspon topničkog oružja s ukupnom godišnjom proizvodnjom od 500.000 jedinica.
Vojni analitičar Berko Zečević pojašnjava kako se ključne tvornice ne mogu promatrati odvojeno jer čine integrirani sustav:
- Pretis: Municija velikog kalibra.
- Igman Konjic: Streljivo malog kalibra (do 300 milijuna komada godišnje).
- Ginex: Proizvodnja inicijalnih kapisli bez kojih streljivo nije funkcionalno (pokriva velik dio svjetskog tržišta).
- Binas: Proizvodnja upaljača za granate.
- BNT-TMiH: Proizvodnja minobacača i artiljerijskog oružja (105 mm, 122 mm, 155 mm).
Zbog toga potencijalni investitori, uključujući države članice NATO-a, u BiH prepoznaju iznimno kvalificiranu radnu snagu, iskusne inženjere te postojanje kompletne tehničko-tehnološke dokumentacije.