Nekoliko jednostavnih koraka za poboljšanje vaših odnosa može vam pomoći da postanete prijatelj kakvog biste i sami željeli imati. Ljudska bića su poslovično neuspješna u prepoznavanju vlastitih mana. Možemo se žaliti na tuđu aroganciju ili glupost, a da nikada ne razmotrimo goleme nedostatke koje drugi vide u našem karakteru.
Ova “slijepa pjega” vidljiva je u svakom našem prijateljstvu. Naši nepromišljeni postupci, bez namjere da nanesemo štetu, povređuju ljude koje najviše volimo. Govorim o usputnoj okrutnosti, a ne o namjernoj neljubaznosti – no posljedice takvih posrtaja su štetne. Istraživanja pokazuju da “ambivalentni odnosi” – ljudi koji su čas topli, čas hladni – mogu uzrokovati više štete nego predvidljivo neugodne osobe.
1. Budite dosljedni
Nitko ne voli biti u stanju neizvjesnosti. Istraživanja pokazuju da sudionici pokazuju jači stresni odgovor kada postoji 50% šanse za neugodu (poput blagog strujnog udara), nego kada su sigurni da će se ona dogoditi.
Nepredvidivo ponašanje stavlja ljude u slično stanje napetosti. Znanstvenici definiraju “ambivalentnu vezu” kao onu koja je istovremeno i korisna i uznemirujuća. Sama spoznaja da je takav prijatelj u susjednoj sobi dovoljna je za podizanje krvnog tlaka. Trebali bismo naučiti bolje upravljati svojim raspoloženjima kako naši prijatelji ne bi bili prepušteni na milost i nemilost našem “emocionalnom vremenu”.
2. Izbjegavajte “iluziju transparentnosti”
Svatko od nas je zarobljen u vlastitom umu, ali precjenjujemo koliko dobro drugi mogu pročitati naše emocionalno stanje – fenomen poznat kao iluzija transparentnosti.
Ova kognitivna pogreška može nas spriječiti da drugima pokažemo koliko ih cijenimo, jer pretpostavljamo da oni to već znaju. Istraživači su otkrili da ljudi dosljedno podcjenjuju koliko će primatelja iznenaditi i razveseliti pismo zahvale. Ne možemo se osloniti na govor tijela; osjećaje uvažavanja puno je bolje izraziti riječima.
3. Validirajte tuđe osjećaje (ali ih potaknite na novu perspektivu)
Empatičan odgovor validira tuđe osjećaje i smanjuje stres. Međutim, suosjećanje ne znači da se moramo u potpunosti složiti s nečijom interpretacijom situacije.
Puko poticanje na “ispuhivanje” (ventanje), bez pokušaja promjene perspektive, može potaknuti pretjerano razmišljanje (ruminaciju) i pojačati tjeskobu. Konstruktivan razgovor trebao bi pomoći prijatelju da sagleda situaciju kroz širi objektiv, postavljajući pitanja poput: “Što si naučio iz ovog iskustva?” ili “Pomaže li ti ‘šira slika’ da shvatiš ovo iskustvo?”.
4. Slavite zajedničke uspjehe (vježbajte konfelicitet)
Suosjećanje (compassion) je dijeljenje boli, ali podjednako je važan konfelicitet (confelicity) – dijeljenje sreće.
Istraživanja pokazuju da su razgovori o dobrim vijestima ključni za održavanje zdravih odnosa. Podržavajući prijatelj trebao bi reagirati aktivno i konstruktivno – postavljati pitanja i izražavati radost. S druge strane, skrivanje vlastitih uspjeha (poput promaknuća) iz straha da ne djelujete arogantno može imati suprotan efekt; ljudi se često osjećaju uvrijeđeno jer takvo ponašanje doživljavaju kao hladno i pokroviteljsko.
5. Budite prvi koji će se ispričati
Svi griješe, ali malo tko se ispričava slobodno, dopuštajući zamjeri da truje odnos. Četiri su glavne prepreke isprici:
- Ne razumijemo štetu koju smo uzrokovali.
- Mislimo da će isprika biti previše bolna ili sramotna.
- Vjerujemo da isprika neće popraviti odnos.
- Ne znamo što čini dobru ispriku.
U stvarnosti, popravljanje narušenih odnosa često je lakše nego što očekujemo. Učinkovita isprika uključuje: davanje vremena drugoj osobi da izrazi povrijeđenost, priznavanje odgovornosti, izražavanje iskrenog žaljenja, ponudu za popravak štete i objašnjenje kako ćete izbjeći sličnu pogrešku u budućnosti.
Svaki odnos ima svoje uspone i padove. Primjenom ovih jednostavnih savjeta možete izbjeći uobičajene pogreške i osigurati da budete prijatelj kakvog biste i sami poželjeli.
(izvor: BBC)
