Sezonske kiše ispiru smeće s ilegalnih odlagališta u rijeku Drinu, gdje se ono nakuplja iza ograde hidroelektrane. Građevinski strojevi rade danonoćno kako bi uklonili tone smeća koje guši rijeku Drinu u istočnoj Bosni.
Problem nije nov. Svake zime smeće koje nose nabujale rijeke u regiji nakuplja se nizvodno, na kraju se gomilajući iza prepreka koje je postavila hidroelektrana u Višegradu, prenosi euronews.
“Ovo je jasan primjer nedostatka političke volje i neaktivnosti svih relevantnih institucija”, kaže aktivist Dejan Furtula, koji živi u obližnjem Višegradu i vodi ekološku grupu Eko Centar. “Sastaju se iz godine u godinu i daju obećanja, ali kao što vidimo, ove se scene ponavljaju.”
Prizor izgleda kao iz filma o ekološkoj katastrofi – inače smaragdno zelena površina rijeke gusto je prekrivena plastičnim bocama, komadima drveta ili namještaja, hrđavim bačvama, kućanskim aparatima ili čak uginulim životinjama. Furtula kaže da se tamo nalazi i medicinski otpad.
“Ovo je ekološka katastrofa”, kaže on. “Drina je bogata ribom i možete zamisliti kakvi se toksini ovdje oslobađaju, ovdje ima doslovno svega, to je velika katastrofa.”
Zašto je Drina puna smeća?
Otpad dolazi s ilegalnih odlagališta uzvodno u Bosni, ali i u susjednoj Srbiji i Crnoj Gori. Nekoliko manjih pritoka diljem regije ulijeva se u Drinu, a svaka donosi svoj dio smeća.
Ljeti su rijeke popularne među rafterima i ljubiteljima prirode. Problem sa smećem kulminira tijekom zimskih mjeseci kada nabujale rijeke ispiru ilegalna odlagališta s obala.+1
Službenici iz triju zemalja obećali su zajednički raditi na rješavanju ovog problema. Jedan takav sastanak ministara okoliša Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore održan je na samoj lokaciji još 2019. godine, ali godinama kasnije rješenje se ne nazire.
Situacija ilustrira kako desetljećima nakon razornih ratova 1990-ih u bivšoj Jugoslaviji, regija zaostaje za ostatkom Europe i ekonomski i u pogledu zaštite okoliša.
Zagađenje prijeti EU ambicijama balkanskih država
Osim zagađenja rijeka, mnoge zemlje zapadnog Balkana imaju i druge ekološke probleme. Jedan od najhitnijih je iznimno visoka razina zagađenja zraka koja pogađa brojne gradove u regiji.
Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora teže pridruživanju Europskoj uniji. Rješavanje pitanja zaštite okoliša ključni je uvjet za članstvo u bloku od 27 zemalja.
Furtula kaže da postoje različiti načini za rješavanje problema smeća, uključujući mapiranje ilegalnih odlagališta te postavljanje kamera i barijera u nekoliko općina, umjesto da se dopusti da svo smeće stigne do Višegrada.
Kada se izvadi, smeće završava na lokalnom odlagalištu, gdje polako gori i ispušta toksične čestice u zrak, u onome što Furtula opisuje kao “začarani krug” koji zagađuje njegov grad.
“Smeće dolazi iz tri zemlje – Crne Gore, Srbije i Bosne”, kaže on. “Ali nitko ne želi priznati da je njihovo.”