U organizaciji Društva Ante, u Tepčićima, općina Čitluk, otvoreno je 7. izdanje Sajma ćuptera, s nešto više od 20 izlagača i iznimno bogatom ponudom autohtonih hercegovačkih proizvoda. Pozdravim govorim okupljenim se posjetiteljima obratila predsjednica Vlade Hercegovačko-neretvanske županije Marija Buhač, naglasivši kako sajam nije samo prigodom za predstavljanje autohtonih domaćih proizvoda, nego je i put povezivanja, razmjene iskustava, ujedno i snažnoga djelovanja na zaštiti, promidžbi i uopće očuvanju naše bogate tradicijske baštine.
“Sajam ćuptera, kao jedinstven događaj, ima potencijal biti turističkim pokretačem, jednom od prepoznatljivih ponuda s broćanskoga prostora. Vlada HNŽ-a turizam je prepoznala i pozicionirala kao stratešku gospodarsku granu naše županije i zato nije oklijevala odazvati se pozivu i podržati ovaj sajam koji se već sedam godina razvija u respektabilno godišnje zbivanje, izgrađujući svoju tradiciju”, kazala je Buhač, posebno čestitavši organizatorima jer su uspjeli kod Agencije za sigurnost hrane BiH prošle godine registrirati Hercegovački ćupter koji je time dobio zaštićenu oznaku zemljopisnoga podrijetla i pripadajući certifikat.
“Veliko je to i važno priznanje za ovu tradicionalnu hercegovačku slasticu koja je izrasla u brend naših predaka”, zaključila je predsjednica Buhač kojoj je predsjednik Društva Marijo Doko, u sklopu svečanosti, uručio Zahvalnicu za kontinuiranu potporu njihovu djelovanju i nastojanjima.
Ćupter (još i ćufter) je tradicionalno jelo Hercegovine te srednje i južne Dalmacije. Sprema od ukuhanog mošta (rijetko od grožđa i drugog voća) s brašnom. Mošt pomiješan s brašnom ukuhava se na laganoj vatri te se razlijeva u plitke tanjure ili slične posude, nakon čega se pripravak suši (tradicionalno na suncu) i sprema. Prilikom proizvodnje moguće je dodati začine ili orašaste plodove. Ugodna je i slatkasta okusa, a tradicionalno bi se najčešće konzumirao kao desert zajedno s bademima, orasima i suhim smokvama, i to u posebnim prigodama, tijekom blagdana i slavlja, a njime su se dočekivali gosti.
U Bosni i Hercegovini ćupter je upisan u Registar oznaka podrijetla i oznaka zemljopisnog podrijetla u Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj je umijeće pripreme ćuptera pod oznakom Z-6954 zavedeno kao nematerijalna kulturna baština, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao “znanje i vještine”.
U Hrvatskoj je još poznat pod imenima: kumpet (na Makarskome primorju), mantala (na Pelješcu, Konavlima i dubrovačkome području), ćupter (u Imotskom i Vrgorcu). Kumpet se pripremao duž cijeloga Makarskoga primorja od sorte plavac i pavišak. Danas se ponajviše priprema od plavca, ali i od nekih drugih sorti crnog vina (merlot). Ćupter se na imotsko – vrgorskome te hercegovačkome području priprema na isti način uz upotrebu bijeloga grožđa ili od više sorti bijeloga i crnoga grožđa.
/Desk/