Odluka EU o tranzitu plina izazvala zabrinutost u industriji i kućanstvima u Skoplju. Stručnjaci upozoravaju da bi bez plina građani mogli ostati bez centralnog grijanja, dok vlasti očekuju rješenje na razini Europske unije.
Odluka Vijeća Europske unije o zabrani tranzita ruskog plina preko teritorija Unije do trećih država, među kojima je i Sjeverna Makedonija, uzrokovat će značajne poremećaje u opskrbi zemlje plinom. Stručnjaci upozoravaju da će industrija i kućanstva koja ovise o centralnom grijanju biti najviše pogođena.
Makedonske vlasti ipak poručuju da građani i poduzeća ne trebaju biti zabrinuti. Ministrica energetike, rudarstva i mineralnih sirovina, Sanja Božinovska, ističe da će se rješenje tražiti na europskoj razini.
“Makedonija troši oko 500.000 kubnih metara plina, što nije velika količina. Mislim da neće biti problema, jer će se to rješavati na razini EU. Svi oni koji neće moći [dobivati plin na dosadašnji način], morat će tražiti alternative”, izjavila je Božinovska.
Ministrica se nada da će pregovori u Bruxellesu rezultirati alternativnim rješenjem na razini EU, dodajući kako nitko neće ostaviti zemlju bez plina. “Ne trebamo biti zabrinuti, jer smo mi vrlo mali u odnosu na količine koje troše druge zemlje”, dodala je.
Prijetnja hladnim radijatorima u Skoplju
Problem je posebno izražen u glavnom gradu, Skoplju, gdje od opskrbe plinom ovisi funkcioniranje sustava centralnog grijanja. Najveći dio toplinske energije u Skoplju dolazi iz kogeneracijske plinske elektrane TE-TO.
Konstantin Dimitrov, stručnjak za energetiku i plin, upozorava da će sektori koji troše prirodni plin – posebno industrija i Toplifikacija u Skoplju, koja kupuje plin za centralno grijanje – to jako osjetiti.
“Ako Toplifikacija ne radi, svi će građani ostati bez grijanja. Tada će morati prijeći na lož ulje, koje je puno skuplje od plina i znatno više zagađuje. Nije baš veselo,” rekao je Dimitrov.
Dugoročno rješenje: Povezivanje s Grčkom
Dugoročno rješenje za eliminiranje ovisnosti Sjeverne Makedonije o ruskom plinu leži u završetku interkonekcijskog plinovoda s Grčkom. Vlasti u Skoplju se nadaju da će taj plinovod biti završen do 1. siječnja 2027. godine.
Stručnjaci smatraju da će samo novi plinovod osigurati alternativu.
“Ako budemo prenosili plin kupljen iz Azerbajdžana, odnosno iz Kaspijskog mora, tada ćemo ga imati. Trenutno je jedini most takozvani Transbalkanski plinovod,” objašnjava Dimitrov, napominjući da taj pravac prolazi iz Turske prema sjeveru.
Podsjetimo, Vijeće Europske unije podržalo je prijedlog o ukidanju uvoza ruskog prirodnog plina od 1. siječnja 2026. godine, s prijelaznim razdobljima za već sklopljene ugovore. Kratkoročni ugovori mogu trajati do lipnja 2026., a dugoročni do siječnja 2028. godine. Sjeverna Makedonija se trenutačno oslanja samo na plinovod iz Bugarske.