“Njegov je posao održati mir u BiH – sada se mora suočiti i s Putinom”, naslov je intervjua britanskog The Timesa sa visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom. U intervjuu je naglasak stavljen na ruski utjecaj na politička zbivanja u BiH uz zaključak kako “Kremlj sije podjele u zemlji kojom upravlja visoki predstavnik, OHR, ulogom koja je prije 30 godina dogovorena Daytonskim mirovnim sporazumom”, piše The Times.
Schmidt je intervju za The Times počeo prepričavajući nedavni razgovor s prijateljem, ministrom vanjskih poslova jedne od članica Europske unije. “Pogledao sam svih osam filmova ‘Nemoguće misije’ Toma Cruisea. Proglašavam te herojem devetog fulma. Ovo je Nemoguća misija”, prepričao je Schmidt.
The Times podsjeća kako je Daytonski sporazum kojim je okončan rat, stvorio BiH podijeljenu na srpsku polovicu, Republiku Srpska, i većinski bošnjačko-muslimansku i hrvatsku polovicu, Federaciju i uz naglasak kako za populaciju od tri milijuna stanovnika, BiH ima tri predsjednika, 14 vlada i više od 180 ministara.
“Za ovo je gotovo svake godine potreban dobitnik Nobelove nagrade kako bi time upravljao”, rekao je Schmidt. The Times napominje i kako Schmidt ima ovlasti koje je njegov prethodnik, Paddy Ashdown, nazvao “zastrašujućim”.
Uz podršku mirovnih snaga od oko 1.500 europskih vojnika, Schmidt može poništiti zakone, mijenjati broj zastupnika i razrješavati izabrane dužnosnike. Sve je to i činio otkako su ga postavili 2021. godine. “Moj mandat je braniti Dayton i ovo shvatiti vrlo, vrlo ozbiljno”, rekao je Schmidt.
Srpska kampanja etničkog čišćenja devedesetih godina razarala je BiH pri čemu je najmanje 100.000 ljudi poginulo u ratu, a desetine tisuća poslano su u logore, podsjeća se u tekstu. Radovan Karadžić, vođa bosanskih Srba, bio je među više osoba osuđenih za ratne zločine i izdržava doživotnu kaznu zatvora na ostrvu Wight.
Ruski utjecaj
The Times piše kako je Predsjednik Rusije Vladimir Putin iskoristio oživljavanje srpsko-nacionalističkog pokreta u BiH kao svoju najnoviju priliku za obračun sa Zapadom, navodi se u tekstu. Pružio je podršku Miloradu Dodiku, populistu koji je nekada bio prijatelj NATO-a i EU.
“Ruski lider podržava Milorada Dodika, populistu koji je nekad bio prijatelj NATO-a i EU, a sada vodi pokret za stvaranje odvojene srpske države i negira genocid u Srebrenici”, piše the Times.
Podsjeća kako je Dodik osuđen jer se suprotstavljao Schmidtovim odlukama i, nakon što je mjesecima odbijao poštovati sudske odluke Suda BiH u Sarajevu, odstupio je s dužnosti predsjednika RS
Zabranjeno mu je obavljanje javnih dužnosti šest godina, a predsjedništvo zauvijek, iako nitko ne vjeruje da će nestati s političke scene.
Dodik je imenovao svoju zaštitnicu, Anu Trišić-Babić, za privremenu nasljednicu do izbora 23. studenoga. I dalje prijeti referendumom u RS o tome hoće li prihvatiti Schmidtove odluke, što je stara balkanska taktika za prikupljanje podrške, piše The Times.
Kao dio dogovora u zamjenu za Dodikovo odstupanje, američka vlada pod predsjednikom Trumpom ukinula je sankcije za četvero njegovih suradnika, iako Dodik sam ostaje pod američkim sankcijama zbog podrivanja Daytona.
Unatoč svrgavanju Dodika, Schmidt ne zvuči trijumfalno.
“Na Balkanu, kriza nikad ne završava”, rekao je Scmidt, a The Times piše kako se Dodik i dalje obećava kako će održati referendum na pitanja treba li prihvatiti Schmidtov autoritet” nazivajući ga “starim trikom na Balkanu za prikupljanje podrške za daljnje akcije”.
Schmidtovi kritičari tvrde kako je njegov tvrdi stav prema Dodiku doveo zemlju u opasnost od daljnjih podjela. Neki iz BiH smatraju Schmidta arogantnim, iako je barem dio te slike naslikao Dodik, koji ga je nazivao “primitivnim”, “smrdljivim” i “njemačkim turistom”. Schmidt je Dodika opisao kao “materijal koji Putin koristi”. “Mogu reći marionetu”, dodao je.
“Mislim kako je ovo više stvaranje buke… Skretanje s teme… Posebno oko Ukrajine. Ipak, treba biti oprezan. Ako vidimo da dolaze neki ‘spavači’, možda uz pristanak ruske strane… Ne treba vam puno kako bi stvorili nered na Balkanu”.
Opasnost od rata?
The Times podsjeća kako priopćenja NATO-a posljednjih mjeseci naglašavaju potrebu za sprječavanjem novog rata u BiH, koja nije članica NATO-a, kao ni Srbija koja podržava Dodika. Susjedne Hrvatska i Crna Gora jesu.
“Ne vidim da ljudi imaju interes ili da postoji opasnost od rata. Postoji neizvjesnost… ratovi na Balkanu, za razliku od drugih regija, ne razvijaju se jer postoji velika strategija”, naveo je Schmidt.
Kada je Schmidt preuzeo dužnost visokog predstavnika, želio je biti posljednji visoki predstavnik. Peti je na toj poziciji s istom ambicijom. “Malo sam rezerviraniji nego što sam bio prije pola godine. Ali ozbiljno, mislim kako je vrijeme pronaći izlaz”.
Daytonski sporazum i dužnost visokog predstavnika nemaju vremensko ograničenje, s obzirom na to da BiH mora ispuniti uvjete u područjima poput vladavine prava i fiskalne održivosti.
Iako kritičari kažu da sustav guši ekonomiju i potiče korupciju, do sada je, ipak, održavao mir, zaključuje The Times.
/Desk/