Ruski predsjednik Vladimir Putin i američki predsjednik Donald Trump sastat će se u idućim danima, potvrdio je Kremlj.
Vladimir Putin rekao je da su Ujedinjeni Arapski Emirati jedno od mogućih mjesta za njegov sastanak s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom, izvijestila je tiskovna agencija Associated Press.
Putin je to objavio nakon sastanka s predsjednikom Ujedinjenih Arapskih Emirata, Mohammedom bin Zayedom Al Nahyanom. “Imamo puno iskusnih ljudi koji su nam spremni pomoći u organizaciji ovakvih događaja. Jedan od njih je predsjednik Ujedinjenih Arapskih Emirata. Mislim da ćemo koristiti bič, ali to je jedno od lijepih, prikladnih mjesta”, rekao je ruski čelnik.
Poljski portal Onet, otkriva detalje mirovnih prijedloga Donalda Trumpa za Vladimira Putina uz opasku kako se istim očekuju mnogi ustupci za Moskvu.
Sastanak koji se održao u srijedu između posebnog izaslanika američkog predsjednika Stevea Witkoffa i ruskog predsjednika Vladimira Putina vjerojatno je bio kap koja je prelila čašu za trenutnu politiku Donalda Trumpa prema Moskvi. Prema Onetu, Witkoff je razgovarao o prijedlogu prekida vatre koji su Sjedinjene Države dale Rusiji, a dogovorenom s europskim silama. Moskva je dobila vrlo povoljnu ponudu od Trumpove administracije, piše Onet.
Rusija i Sjedinjene Države dogovorile su se da će se sastanak Vladimira Putina i Donalda Trumpa održati u narednim danima, prema riječima Jurija Ušakova, savjetnika ruskog predsjednika.
Ovo je američki prijedlog za Moskvu, prema pisanju Onet-a
Moguće odbijanje ponude od strane Moskve značilo bi da bi čak i najsimpatičniji političari morali izgubiti sve iluzije o mogućnosti postizanja kompromisnog sporazuma s Rusijom.
Američki prijedlozi uključuju: prekid vatre u Ukrajini, a ne mir;de facto priznanje ruskih teritorijalnih dobitaka (odgađanjem ovog pitanja na 49 ili 99 godina);
ukidanje većine sankcija nametnutih Rusiji i, dugoročno gledano, povratak energetskoj suradnji, što znači uvoz ruskog plina i nafte.
Paketu također nedostaje jamstvo neproširenja NATO-a, što Rusi dosljedno zahtijevaju. Moskva također nije dobila nikakvo obećanje o obustavi vojne podrške Ukrajini. Međutim, Rusi navodno prihvaćaju ovu posljednju točku.
Riječi barem nekoliko vodećih europskih političara ukazuju na to da je dogovor moguć. Primjerice, 30. srpnja premijer Donald Tusk izjavio je da “postoji dobra šansa i mnogi znakovi koji upućuju na mogućnost da će rusko-ukrajinski rat barem biti obustavljen u bliskoj budućnosti”.
Češki predsjednik Petr Pavel, pak, u intervjuu za BBC naglasio je da “ako je cijena za opstanak Ukrajine da Rusija okupira dio zemlje, onda je to prihvatljiva cijena”.
Ministra vanjskih poslova Radoslawa Sikorskog također su pitali o detaljima prijedloga koje je Moskva dobila u Onetovom međunarodnom izvješću. Na konkretno pitanje o tome je li moguć nastavak energetske suradnje s Rusijom, odgovorio je: “Ovaj će rat jednog dana završiti, a Rusija je stotinama godina izvor sirovina za Europsku uniju”.
Gore navedena Sikorskijeva izjava, iako vrlo diplomatska i nejasna, u biti potvrđuje naše informacije da su prijedlozi koje su podnijeli Amerikanci vrlo dalekosežni.
Što znače ove međusobne nuklearne prijetnje? Ovo je signal.
Ono što ostaje nejasno jest hoće li Rusija prihvatiti spomenutu ponudu. Prema Onetu, prije samo nekoliko dana, šanse da se to dogodi činile su se većim nego danas. Paradoksalno, to je dokazala i rastuća napetost između Washingtona i Moskve, uključujući međusobne nuklearne prijetnje.
Ako bi se postigao dogovor, Trump bi napravio značajne ustupke Rusiji, a Putin bi pristao na prekid vatre bez postizanja svojih ciljeva, stoga ima smisla da to komuniciraju rekavši da su to učinili suočeni s prijetnjom nuklearne razmjene između SAD-a i Rusije.
Povećana napetost, suprotno svom logičnom zaključku, stoga ukazuje na to da je dogovor bliži nego dalji. Problem je što je Moskva nedavno ponovno pooštrila svoj stav.
900 / 5.000
Donald Trump dao je Putinu rok do 8. kolovoza da prekine rat, prijeteći nametanjem tzv. sekundarnih sankcija trećim zemljama ako se nastavi, u ovom slučaju kaznenih tarifa zemljama koje kupuju rusku naftu i plin.
Provedba sekundarnih sankcija, kako je više puta spomenuto u spomenutom izvješću Onet Internationala, značila bi zaustavljanje izvoza ruskih sirovina i neizbježno bi rezultirala kolapsom ruskog gospodarstva i proračuna.
Problem je u tome što Moskva predviđa da Trump blefira i neće provesti spomenuta ograničenja. Washington, pak, pretpostavlja da Moskva blefira i istinski se užasava sankcija.
Dokaz za taj strah pružaju ruski prijedlozi da bi Moskva nastavila rat, ali u zamjenu za povlačenje sankcija od strane Sjedinjenih Država, prestala bi s napadima na ukrajinske gradove, piše Onet.
/Republika/
