Globalno gospodarstvo je u doista lošoj formi a najveći problem je Kina. Grupacija zemalja OPEC+, koja je odgovorna za 40% proizvodnje nafte na svijetu od studenog prošle godine kontinuirano smanjuje proizvodnju nafte u cilju podrške cijeni nafte. Najnoviji takav pokušaj dogodio se ovoga tjedna, ali bio je to na tržištu tek blagi trzaj koji nije uspio povećati cijene. Kartel je odlučio opskrbu ograničavati i u 2024., što je odlučeno u travnju, da se s tržišta makne otprilike 5% opskrbe dnevno prenosi Energetika.net..
Taj iznenadni potez povećao je cijene za 9 USD/bl na iznad 87 USD/bl u narednim danima, no sada smo svjedoci da se barelom ponovo trguje za manje od 76 USD. Što je razlog stagnaciji cijena nafte na tržištu?
Oporavak potražnje nakon grubih pandemijskih zatvaranja u Kini i dalje je vrlo trom, tromiji nego što je tržište očekivalo. Više kamatne stope i inflacija pritišću otrošeče koji manje kupuju i manje putuju, povećani su troškovi proizvođačima i sve to utječe na usporavanje u sektoru. Problema imaju tvornice u SAD-u, Velikoj Britaniji, Japanu, u eurozoni i u Kini, tako da investitori ne vjeruju u jači gospodarski oporavak u drugoj polovini 2023.
Zabrinjavajući potezi investitora
Posebnu nevjericu izaziva proizvodnja da će trebati smanjivati zalihe da bi se zadovoljila opskrba. Američka proizvodnja nafte oporavila se iznad očekivanja, umjesto na 10 milijuna barela dnevno, porasla je na 12,6 mil. barela dnevno.
Sada postoje spekulacije da bi OPEC+ mogao nastaviti sa svojom politikom ustazanja nafte tržištu, koje očigledno nije gladno za crnim zlatom. To se ogleda i u investicijskoj klimi, a investitori masovno smanjuju svoje duge pozicije u fjučersima na naftu, očigledno ne želeći se kladiti na naftu. Čak se čini da investicijska klima ide prema zabrinjavajućim razinama koje su već viđene prije panične rasprodaje uslijed pandemije korone.
Preciznije, najnoviji podaci pokazuju da je kombinirana duga pozicija u fjučersima WTI i Brent pala za 66 000 ugovora na 231 000 – samo 48 000 iznad najniže razine iz ožujka 2020. “koja je uslijedila nakon paničnog pada cijena COVID-a”, prema analitičaru Saxo Bank Oleu Hansenu, konstatira Reuters.
/Desk/