Reforma Izbornog zakona BiH, ali i izjave predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića bile su teme HRT-ove emisije ‘Otvoreno’ u kojoj su gosti Gordan Grlić Radman, ministar vanjskih i europskih poslova Hrvatske, Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i Pravda (NiP), Božo Ljubić predsjednik Glavnog vijeća (GV) Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, kao i Domagoj Hajduković, predsjednik savorskog odbora za europske poslove u Hrvatskoj i Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a. Ali, najviše u javnosti odjeknula je “narodna maksima”, a sva ostala pojašnjenja ostala su u sjeni.
“Citiraću jednu maksimu koja se u našem narodu poznata stoljećima: Oj Turčine za nevolju kome i ti vlaše silom pobratime. Uslijed političkog nasilja nad Hrvatima, Hrvati su prinuđeni da traže partnerstvo tamo gdje je moguće. Dobro bi bilo da dobijemo partnere oko reorganizacije ili da se usvoji reforma Izbornog zakona.” kazao je Ljubić kao odgovor na izjavu predsjednika NiP-a Elmedina Konakovića koji je Ljubiću govorio o srpsko-hrvatskom savezništvu.
Naime, Konaković je upitao kako se hrvatska politika dovela do toga da su im partneri u RS-u gdje nema 93% Hrvata koji su tu živjeli prije agresije i politički su zanemareni, a da istodobno dominira, kako je rekao, tobožnji sukob Hrvata i Bošnjaka u FBiH. Konaković je to nazvao “polukreiranim sukobima SDA i HDZ-a koji se lako dogovore oko kadroviranja i podjele novca” te da to nije sukob naroda.
Nakon ovoga uslijedila je “Ljubićeva maksima”, a Konaković mu također odgovorio da Bošnjaci nisu Turci, nego autohtoni narod Bosne i Hercegovine stoljećima, a Ljubić se nastavio pravdati kako je to narodna izjava stara stoljećima.
“Impresivno je kako se ova tema pretvara u temu Izbornog zakona i izbor člana iz redova hrvatskog naroda i kako se zanemaruje reforma cjelokupnog Ustava. Hrvat u Republici Srpskoj se ne može kandidirati za člana predsjedništva, isto tako Srbin iz Sarajeva, ni Jevreji, Romi i ostali koji ne pripadaju etničkim skupinama. Rekao sam da nije fer da dominira tema izbora člana iz redova hrvatskog naroda. Nije na stolu samo bila ta tema. Tema je bila raspakivanje te luđačke etničke košulje i uvođenje građanskog koncepta, barem za početak na scenu, a onda njegovog razvijanja uz razlike koje narodi u BiH imaju”.
/Republika/