U intervjuu za agenciju FENA, Željko Komšić je najavio da će se kandidirati za člana Predsjedništva BiH i na sljedećim općim izborima koji bi trebali biti održani u listopada 2022. godine dodajući da će “biti politički angažiran sve dok može doprinijeti boljoj BiH pa makar i u smislu zaustavljanja podjela”. Ukoliko na tu dužnost opet bude izabran, to će mu biti četvrti mandat u Predsjedništvu BiH kao člana ispred hrvatskog naroda, a u gdje je biran najvećom većinom glasovima Bošnjaka. Već prije u komentarima, njegov izbor podržao je i predsjednik najjače bošnjale stranke SDA, Bakir Izetbegović, dok brojne ostale stranke sa bošnjačkim prefiksom smatraju kako jedan narod ne treba birati predstavnike drugom narodu. Upravo izbor Željka Komšića rezultirao je i dugogodišnjom političkom krizom u BiH na hrvatsko-bošnjačkoj relaciji, a Demokratska fronta, čiji je Komšić predsjednik, iako se deklarira kao lijeva politička opcija, dugogodišnji je partner SDA-u.
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić 20. srpnja preuzet će dužnost predsjedavajućeg Predsjedništva, a tijekom osmomjesečnog mandata na toj poziciji kaže da će biti mnogo posla te da će biti potrebno sazivati redovne sjednice.
U intervju za agenciju FENA naglasio da je potrebno organiziranje sjednica Predsjedništva BiH koje neće biti izvanredne ili telefonski važne za funkcioniranje države, ali tijekom proteklih osam mjeseci kada je dužnost predsjedavajućeg obavljao Milorad Dodik toga nije bilo.
Komšiću se čini da je Dodiku bilo sve drugo važnije od posla na koji je izabran i na kojem formalno-pravno prima plaću, zbog čega će njemu biti prvi prioritet održati redovan ritam održavanja sjednica na kojim će se raspravljati o važnim pitanjima.
Govoreći o očekivanjima u idućem razdoblju spomenuo je i pitanje novog vala pandemije koji stručnjaci najavljuju, a iako Predsjedništvo nije nadležno za oblast zdravstva vrlo često se u međunarodnim kontaktima traži upravo koordinacija s Predsjedništvom. Kada je u pitanju vanjska politika, Komšić podsjeća da će uskoro biti održana Generalna skupština Ujedinjenih naroda, a s dolaskom novog visokog predstavnika Christiana Schmidta očekuje se povećanje međunarodnih kontakata.
Komšić kaže da trilaterala između BiH, Srbije i Turske funkcionira te da ju je pandemija samo usporila pandemija, ali “ona s Hrvatskom je zamrznuta zbog poznatih stavova službenog Zagreba koji odbija komunicirati s Predsjedništvom BiH dok je Komšić jedan od tri člana”.
Za Komšića je “takva politika službenog Zagreba besmislena i ne donosi ništa dobro nikome” te smatra da bi “bilo dobro kada bi se takav njihov stav promijenio budući da postoji potreba za sastancima na bilateralnoj i multilateralnoj razini.
”Postoji potreba i za oživljavanjem trilateralnih susreta između dužnosnika BiH, Hrvatske i Srbije koji su ranije postojali. Sljedeće godine trebao bi biti održan i susret Brdo-Brijuni čiji bi domaćin ovaj put trebala biti Hrvatska”, kaže Komšić.
U intervju za Fenu Komšić se osvrnuo i na pitanje dobivanja kandidacijskog statusa za članstvo u Europskoj uniji kazavši da “nije optimist da će se to dogoditi do kraja godine posebno jer BiH nije ispunila neke od ključnih uvjeta Europske komisije”.
Napominje da se BiH nije istaknula radom na realizaciji prioriteta, posebno tu navodeći neusvajanje nekoliko zakona i to onih o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), sukobu interesa, javnim nabavkama. Kada je u pitanju reforma izbornog zakonodavstva Komšić također ne očekuje da će taj posao biti završen do kraja godine.
Kako je u pitanju put BiH ka NATO-u, Komšić kaže da je ovaj tjedan održan sastanak Sjevernoatlantskog vijeća (NAC), u formatu NAC+BiH na kojoj je razmatran prvi Program reformi i što je urađeno na njegovoj realizaciji, a BiH bi trebala već krenuti u izradu trećeg takvog dokumenta.
Član Predsjedništva BiH smatra da će se “u kontekstu puta BiH ka NATO savezu Hrvatska nastojati zaustaviti neke stvari inzistirajući na ubacivanju pojma konstitutivnosti u razna izvješća i programe, ali ostaje nepoznanica kako će na to NATO odgovoriti”.
Prema njegovim informacijama, “Hrvatska je u tim svojim namjerama uspjela pridobiti još nekoliko zemalja članica, ali u međuvremenu su te zemlje odustale od podrške”.
”Što god se dalje događalo BiH sebi ne može dopustiti luksuz da odustane od NATO-a i Europske unije, jer je alternativa tome kaos ne samo u BiH nego i u regiji. Bez obzira na trenutne zastoje i opstrukcije i dalje bih se čvrsto držao te dvije priče – NATO i EU”, kazao je Komšić.
Osvrnuo se i na proces izmjena Izbornog zakona za što smatra da bi uspjeh bio ukoliko bi se tim izmjenama dekriminalizirao izborni proces što se prije svega tiče onemogućavanje izbornih krađa, prijevara i žalbenog postupka, ali i uvođenja novih tehnologija.
To bi, mišljenja je Komšić, za BiH bio veliki napredak i time bi se vratilo povjerenje u proces glasanja, ali i pružila drugačija politička slika nakon sljedećih izbora, a moguće je i da bi raspored političke moći bio drukčiji.
”Što se tiče tih velikih političkih ciljeva, bez obzira, tko ih najavljivao, HDZ ili oni koji su protiv njih, mislim da ne postoji većina u bh. parlamentu koja može donijeti prevagu na jednu ili drugu stranu. Niti da se udovolji zahtjevima HDZ-a niti kontrazahtjevima pa čak ni onim koje zastupam osobno, a to je prije svega uvođenje građanske države”, dodao je Komšić.
Napominje da jedino preostaje da se sugovornici iscrpljuju u svađama oko različitih ideja, iako smatra da je “možda to nekima i cilj jer na takvoj matrici BiH funkcionira već dugo i od nje neki vrlo dobro politički profitiraju”.
Komšić je najavio da će se kandidirati za člana Predsjedništva BiH na sljedećim općim izborima koji bi trebali biti održani u listopada 2022. godine dodajući da će “biti politički angažiran sve dok može doprinijeti boljoj BiH pa makar i u smislu zaustavljanja podjela”.
Kaže da će se kandidirati ako stvari budu na ovoj razini, ako ove teme budu dominirale političkim životom u BiH, a tu prije svega navodi: “Hoće li se BiH dalje etnički dijeliti ili će ići ka nekom ponovnom spajanju i osiguranju da svi živimo kao jednaki građani Ukoliko bi se postiglo da svaki građani osjeća svaki dio BiH kao svoj. Tada bi vjerojatno rekao da je vrijeme završiti svoj politički angažman, jer bi se time postiglo ono za što se borim tri desetljeća, a to je da ova zemlja opstane, bude bolja i da svi ljudi budu isti bez obzira kako se zovu. No, koliko vidim to se neće dogoditi na osnovu svih ovih parametara, stoga ću se nastaviti politički se boriti sve dok mogu i dok mislim da ima razloga za to”, kazao je.
On je komentirao i stavove lidera Naroda i pravde i Saveza za bolju budućnost Elmedina Konakovića i Fahrudina Radončića koji su na neki način podržali stav da jedan narod drugom ne može birati predstavnike što zagovara HDZ, kazavši da “za njega to nije novost”.
Njihovim stavovima nije iznenađen iako smatra da je “taj koncept potpuno pogrešan jer ukoliko se na taj način nastupa onda se i dalje ide ka razvrstavanju ljudi u torove i postoji samo nešto što se zove etnička politika”.
”U Ustavu BiH to ne stoji jer da stoji ja ne bih mogao biti na ovom mjestu. Pošto u Ustavu piše da je Federacija BiH jedna izborna jedinica iz koje se biraju dva člana Predsjedništva iz reda Hrvata i Bošnjaka ja sam u Predsjedništvu BiH” podvlači Komšić.
”To što zagovara lider HDZ-a Dragan Čović ne piše u Ustavu”, kada se Ustav izmijeni na takav način Komšić naglašava da će to poštovati, bez obzira što misli da to ne bi bilo u redu.
Na kraju intervjua osvrnuo se na regionalnu suradnju i jednu od inicijativa u regionu takozvani “Mali Schengen”, kazavši da je za regiju najbolja priča koja se odvija u okviru “Berlinskog procesa” jer ona daje odgovore na sve ono što je sadržano u inicijativi “Mali Schengen”.
”Berlinski proces ima punu podršku zemalja Europske unije, a posebno Njemačke te se u okviru tog procesa mogu realizirati brojne stvari za koje nam se može pružiti tehnička i financijska pomoć u okviru projekata koje je moguće kandidirati”, zaključio je u intervjuu za agenciju FENA član Predsjedništva BiH Željko Komšić.
/Republikainfo.com/