Vlasti u BiH i sigurnosne agencije imaju informacije da je u zarobljeničkim logorima u Siriji najmanje 50 muškaraca koji su se borili u islamističkim terorističkim organizacijama te još toliko žena.
Ranije se nagađalo da je ondje i 80-ero djece čiji su roditelji iz BiH, no prema sadašnjoj procjeni njihov je broj znatno veći, čak 200 djece.
Prema tvrdnjama izvora sarajevskog lista, vlasti u BiH sve su manje spremne preuzeti odgovornost za povratak žena čiji su muževi poginuli ratujući u Siriji i Iraku kao i njihove djece.
„Vijeće ministara trebalo je još prošle godine formirati koordinacijsko tijelo koje bi se bavilo problemom povratka žena i djece iz Sirije podrijetlom iz BiH, ali do sada to nije učinilo. Upravo veliki broj djece koja su rođena proteklih godina u Siriji, a čija su oba ili jedan roditelj podrijetlom iz BiH usporit će cijeli proces povratka u zemlju“, kazao je neimenovani izvor.
Pitanje povratka majki i djece iz Sirije u BiH problematizira se i navodno nema suglasnosti da se oni vrate u zemlju čak i u slučaju da žene budu procesuirane pred domaćim pravosuđem.
U BiH je u travnju vraćen državljanin te zemlje Ibro Čufurović koji je ratovao u Siriji i Iraku gdje je bio zarobljen, a izručenje je obavljeno u dogovoru s vladom Sjedinjenih Država.
On sada u pritvoru čeka suđenje za terorizam, a isti postupak slijedi i za Armina Čurta, još jednog bivšeg pripadnika Islamske države (IS) čije je izručenje dogovoreno.
„Zar je bitniji taj borac Islamske države što su ga vratili u BiH, od žena i djece koje svakodnevno pate po kampovima u Siriji. Bojim se da još dugo neće doći svojim kućama. U pitanju su desetci žena, a ne jedna“, izjavila je Alema Dolamić iz Tešnja koja se dugo bori kako bi osigurala povratak svoje sestre iz Sirije.
Problem povratka državljanki BiH i njihove djece sa sirijskog ratišta nije samo političke već i identifikacijske prirode. Zbog toga tijela vlasti BiH razmatraju mogućnost da se za provjeru državljanstva osoba koje bi došle iz Sirije koriste nalazi DNK laboratorija pri Međunarodnoj organizaciji za migracije (IOM) . To znači da bi se za one žene i djecu podrijetlom iz BIH koji nemaju nikakve dokumente koristile iskaznice koje izdaje IOM ili neka druga međunarodna organizacija. Tek nakon utvrđivanja državljanstva stvorili bi se uvjeti za izdavanje putnih listova, a time i za njihov povratak u BiH.
(Izvor: Hina)