Što kažu stručnjaci? Kako zaustaviti iseljavanje i povećati natalitet? Koje su najbolje demografske mjere? Na ta i brojna druga pitanja odgovore su u emisiji Otvoreno HRT-a pokušali dati gosti: pomoćnik ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Ivica Bošnjak, prof. dr. sc. Anđelko Akrap, savjetnik predsjednice Republike za demografiju, prof. dr. sc. Anđelko Milardović, Institut za migracije i narodnosti Zagreb, međimurski župan Matija Posavec te gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević, prenosi https://www.tportal.hr/.
Pomoćnik ministrice za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Ivica Bošnjak je ustvrdio da se predsjedničine mjere preklapaju sa mjerama koje Vlada provodi ili planira.
‘Spomenuti ću delimitiranje rodiljnih naknada za drugih šest mjeseci rodiljnog, mi smo ih već podigli od 1. srpnja prošle godine i one sada iznose 64% prosječne plaće u RH. Iako smo po tome iznad europskog prosjeka mi smo svjesni da to nije dovoljno i da naknade treba i dalje dizati’, istaknuo je. Rekao je da da su povećali kapacitete u vrtićima, u što je uloženo 405 milijuna kuna, jer svako dijete ima pravo na vrtić.
‘Mi ćemo na Vijeću za demografsku revitalizaciju koje će se sastati do kraja mjeseca detaljno analizirati sve što je predsjednica predložila i sigurno ćemo podržati sve mjere koje su za dobrobit Hrvatske’, rekao je Bošnjak.
Savjetnik predsjednice RH za demografiju prof. dr. sc. Anđelko Akrap istaknuo je da se još od sedamdesetih godina prošloga stoljeća govori o demografiji, a od devedesetih godina intenzivno.
‘Svaka Vlada donosi svoju strategiju. Promijeni se vlada, pa se onda mijenja i demografska strategija. To nije dobro i upravo je u tom svjetlu predsjednica govorila da je potrebno postići konsenzus i ne politizirati to pitanje’, rekao je.
‘Ovi prijedlozi predsjednice su ukupni razvojni, ne promatra samo porodiljne neknade već sve segmente od rasterećenja gospodartva, javne uprave, infrastrukture… Nemoguće je pojedinačnim mjerama koje nisu međusobno koordinirane bilo kakve rezultate postići’, naglasio je Akrap. Ustvrdio je da je situacija alarmantna, gora i od napesimističnijih prognoza.
Predsjednica je doista sama izradila mjere, ona je pisala, savjetnici su to samo korigirali. Ona je proučila dosadašnje strategije, odlično je upućena u problematiku, istaknuo je. Odgovorio je i na pitanja zašto se predsjednica ‘miješa’ u ovaj problem. Pa ona je zadužena za nacionalnu sigurnost zemlje, ako država ostaje bez stanovništa onda to problem nacionalne sigurnosti, ustvrdio je.
Prof. dr. sc. Anđelko Milardović, sa Instituta za migracije i narodnosti u Zagrebu, složio se da je predsjedničin istup u skladu s njezinim ustavnim ovlastima.
‘Ona je upozorila na fundamentalni problem ove države a to je osipanje stanovništva na dugi rok s tendencijom mogućega nestajanja, na što upozorava i UN. Predsjednica je svoje mjere prezentira javnosti, to je razina A političkog djelovanja predsjednice i njezina ureda. Razina B je njezina izvršna snaga odnosno koliko se predložene mjere mogu realizirati obzirom na njezine ovlasti’, objasnio je.
Na trećoj razini trebalo bi doći do sinteze, odnosno da predsjedničina strategija stigne do Vlade i da se izradi zajednička strategija. ‘Ne može svaka nova vlada ukidati postojeću strategiju i pokretati svoju. Treba izraditi dugoročnu strategiju koja bi se trebala ugraditi u strategiju nacionalne sigurnosti’, istaknuo je Milardović.
Međimurski župan Matija Posavec kaže kako je njegova županija zabilježila najmanji negativni prirodni prirast u RH.
‘Mi smo sve hrvatske probleme sveli pod jednu riječ koja počinje sa slovom D a to je demografija. Ja bih predložio da svedemo sve na jednu riječ na D a to je dostojanstvo, da vratimo dostojanstvo hrvatskom čovjeku, hrvatskom radniku, da imaju osjećaj da žive u jednoj modernoj i pravednoj državi sa pristojnom plaćom’, istaknuo je.
Podržao je u potpunosti sve predsjedničine mjere istaknuvši da bi ih on podijelio u tri stupca – u prvom treba percipirati problem, u drugom ponuditi riješenje tog problema a u trećem odrediti rokove za izvršenje. Dizanje plaća je istaknuo kao najvažniju mjeru što bi trebalo učiniti rasterećenjem davanja na plaće. Modernizacija javne uprave je također bitan korak.
Gradonačelnik Solina Dalibor Ninčević pohvalio se pravim baby boomom.
‘Solin je jedan od najmlađih gradova u RH, prosjek stanovništva je oko 35 godina, svake se godine rađa 100 stanovnika više nego što ih umire, istaknuo je. No zabrinjava stanje u ostatku zemlje’, dodao je.
Naveo je mjere koje njgova uprava provodi poput stipendija za sve studente te stalnu financijsku pomoć obiteljima sa 4 djece te sufinanciranje porodiljnog za obitelji sa troje djece do treće godine djetetova života. Složio se da su predsjedničine mjere dobre kao i sa tvrdnjom da pojedinačne mjere neće postići mnogo.
‘Dakle, trebamo simbiozu svih mjera i svih institucija kako bi uspjeli’, rekao je Ninčević. Kao najvažnije mjere istaknuo je stalan i dobro plaćen posao kao i adekvatno riješeno stambeno pitanje.
‘Sve ostale mjere su samo jedna dobra nadogradnja. Bez ovih temeljnih mjera doći ćemo u situaciju da ćemo možda za dvadesetak, tridesetak godina postati bogata zemlja u kojoj neće imati tko živjeti’, ustvrdio je Ninčević.