Kada je osamdesetjednogodišnji Kostaq Konomi prošlog mjeseca krenuo prema svojoj zemlji na obali južne Albanije, dočekala ga je bodljikava žica i muškarci u crnim uniformama koji su mu zabranili prolaz. Iz medijskih je izvještaja ubrzo saznao šokantnu istinu: njegova djedovina postala je dio projekta za izgradnju ultraluksuznog turističkog resorta iza kojeg stoje međunarodni investitori, predvođeni Jaredom Kushnerom, zetom američkog predsjednika Donalda Trumpa.
Zemljište, smješteno na slikovitom brežuljku koji se spušta prema skrivenoj uvali, država mu je već jednom oduzela tijekom komunističkog režima. Konomi ističe kako nije mogao podnijeti da mu se ista nepravda ponovi pod stare dane, priznajući da je u naletu bijesa bio spreman uzeti pušku u ruke. On je samo jedan od desetak mještana sela Zvernec koji su za novinsku agenciju Reuters potvrdili da je njihova privatna imovina bespravno prodana američkim investitorima, a kao dokaz priložili su vlasničke listove i porezne potvrde. Nitko od njih za to nije dobio nikakvu odštetu.
Eskalacija prosvjeda i međunarodna zabrinutost
Pravni sporovi lokalnog stanovništva ozbiljno su zakomplicirali ovaj višemilijardni projekt koji se planira graditi na netaknutom otoku i obalnom pojasu. Riječ je o zaštićenom močvarnom području Vjosa-Narta, koje je pod strogom ekološkom zaštitom kao stanište ugroženih morskih kornjača, tuljana i tisuća ružičastih plamenaca.
Zbog netransparentnosti cijelog posla i razornog utjecaja na okoliš, u glavnom gradu Tirani izbili su masovni prosvjedi građana koji zahtijevaju hitno obustavljanje svih radova, a duboku zabrinutost izrazila je i Europska unija. Unatoč pritiscima, albanski premijer Edi Rama, koji je osobno lobirao za ovaj projekt nakon susreta s Kushnerom i Ivankom Trump, javno tvrdi da je investicija potpuno legalna te obećava da će prirodna staništa ostati zaštićena.
Korijeni problema u komunističkom naslijeđu i korupciji
Istraga Reutersa pokazala je da nema dokaza o izravnoj krivnji Jareda Kushnera, budući da se on sâm ne bavi rješavanjem imovinsko-pravnih odnosa na terenu. Kushner u ovaj projekt ulaže u osobnom aranžmanu sa svojim partnerima, a ne preko svog investicijskog fonda Affinity Partners.
Ovaj slučaj zapravo je ogolio duboke sustavne probleme s kojima se suočavaju strani investitori u Albaniji. Zbog katastrofalno lošeg vođenja zemljišnih knjiga, kompleksne povijesti i lokalne korupcije, imovinski ratovi ovdje su svakodnevica. Nakon pada komunizma početkom devedesetih godina, država je pokušala vratiti oduzetu imovinu starim vlasnicima, no proces je pretvoren u opći kaos.
Mještani Zverneca već godinama vode pravnu bitku protiv Artura Shehua, čovjeka koji tvrdi da njegovo pravo na tu zemlju datira još iz doba Osmanskog Carstva. Shehu, koji već 26 godina živi u Miamiju, potvrdio je medijima da je spornu zemlju prodao strancima preko anonimnog posrednika, tvrdeći da je njegovo vlasništvo neosporno. Međutim, odvjetnik prevarenih mještana priložio je sudske dokumente iz 2013. godine prema kojima je sud presudio u korist lokalnih seljaka. Shehu se na tu odluku žalio, a postupak do danas nije pravomoćno okončan. Albanski premijer Rama telefonski je odbacio ove pritužbe, navodeći kako sâm sudski proces ne znači automatsko zamrzavanje imovine i stopiranje investicija.
Sukobi sa zaštitarima i strah od privatizacije javnog dobra
Ogorčeni mještani ističu kako ih nitko nije konzultirao niti obavijestio o prodaji obale. Prosvjedi na terenu eskalirali su u svibnju kada je podignuta zaštitna ograda koja je mještanima i turistima potpuno blokirala pristup moru. U žestokim sukobima lokalnog stanovništva s privatnim zaštitarima u crnim uniformama nekoliko je osoba ozlijeđeno, a snimke nasilja preplavile su društvene mreže. Nakon toga ograda je privremeno uklonjena, a bageri koji su probijali cestu kroz zaštićeno područje su se povukli, pa je daljnja sudbina radova neizvjesna.
Lokalni ugostitelj Stavri Hysa, koji na toj plaži iznajmljuje ležaljke, kroz suze je izjavio kako ga je ovo nasilno zatvaranje obale podsjetilo na najmračnija komunistička vremena kada je pristup moru bio strogo ograničen i pod kontrolom režima. Mještani poručuju da neće odustati od pravne bitke te preko svog odvjetnika pripremaju zahtjev za privremenu sudsku mjeru kojom bi se u potpunosti zabranila bilo kakva gradnja. Poručuju da plaže moraju ostati javno dobro, a ne privatno igralište za strane moćnike, dok se u pozadini odvija opasna igra u kojoj korumpirani sustav gazi prava vlastitih građana radi profita, prenosi Reuters.