Dunning Krugerov efekt je sklonost prema kojoj ljudi ispodprosječne inteligencije smatraju da su inteligentniji nego što to jesu u stvarnosti i istodobno podcjenjuju inteligenciju ljudi koji im stoje nasuprot.
Piše: Hrvoje Krpan/Znanostblog.com
Je li vam se ikada učinilo da manje kompetentni ljudi imaju bolje mišljenje o sebi nego što bi to trebali? S druge strane, inteligentni i sposobni ljudi često su pretjerano skromni kad se uspoređuju s drugima.
Ako klimate glavom u znak odobravanja, vrijeme je da se upoznate sa kognitivnom pristranosti znanoj kao Dunning-Krugerov efekt.
Ovaj fenomen prvi put je uočen u seriji eksperimenata koje su proveli David Dunning i Justin Kruger na sveučilištu Cornell 1999. Svoj znanstveni rad nazvali su „Nesposobni i nesvjesni: Kako nemogućnosti prepoznavanja vlastite nesposobnosti vode prema napuhanoj samosvjesti“ i objavili ga u znanstvenom časopisu Journal of Personal and Social Psychology.
Za nevidljivost koristite sok od limuna
Studija je inspirirana bizarnim slučajem McArthur Wheeler, čovjeka koji je opljačkao dvije banke nakon što bi lice prelio sokom od limuna. Wheeler je vjerovao da će njegovo lice tako biti nevidljivo zaštitnim kamerama budući da se sok od limuna može koristiti kao nevidljiva tinta.
Uzorak precjenjivanja vlastitih sposobnosti uočen je u testovima sposobnosti koji su obuhvaćali područaja: čitanje s razumijevanjem, praktičnu medicinu, upravljanje motornim vozilima, igranje šaha i tenisa. Dunning i Kruger su zaključili da, za svaku danu vještinu, nesposobni ljudi će:
- Biti u nemogućnosti prepoznati vlastiti manjak vještina
- Biti u nemogućnosti odrediti vlastite slabosti
- Biti u nemogućnosti ispravno procijeniti vještine drugih ljudi
- Prepoznati i istaknuti vlastite nedostatke vještina tek nakon što budu podvrgnuti testiranju tih sposobnosti
U samo procjeni vlastite inteligencije, ispodprosječno inteligentni ljudi će precijeniti vlastiti rezultat, dok će ga iznadprosječno inteligentni ljudi podcijeniti.
Daljnjim istraživanjem otkriveno je da u pogrešnoj procjeni vlastite inteligencije ulogu ima i vanjski faktor tako da muškarci smatraju kako u prosjeku imaju za 5 bodova višu inteligenciju, dok žene misle da imaju 5 bodova nižu inteligenciju od stvarne.