Zašto su nas doveli u poziciju tražiti lijek izvana? Mi ovdje imamo novac, imamo svoje fondove osiguranja, a odlazimo preko granice gdje nas to cjepivo i u svojoj besplatnosti, skupo košta kada uračunamo troškove goriva, vremena, hrane…Jako skupo nas košta nešto na što imamo besplatno pravo u svojoj zemlji. To je paradoks za koji netko mora odgovarati u ovoj zemlji. Ja nemam odgovor hoće li za to netko i odgovarati, ali znam da s moralne i pravne točke gledišta netko mora odgovarati”, ističe profesor Bajtal.
BiH će dugo pamtiti pandemijski ožujak 2021. godine koji je završio poraznom statistikom – 1.632 osobe preminule su od posljedice zaraze korona virusom. Ni prognoze za sljedeće mjesece nisu previše obećavajuće iako stručnjaci ističu da je BiH na vrhuncu tzv. trećeg vala. Američko Sveučilište ‘Washington’, Institut za zdravstvenu metriku i evaluaciju (IHME), iznio je procjenu da se u travnju i dalje očekuju i tisuće novih slučajeva zaraze dnevno te da se značajniji pad očekuje tek u lipnju.
Ovaj Institut procjenjuje da bi do kraja srpnja u BiH od posljedica koronavirusa moglo umrijeti više od 10 tisuća ljudi. Tražeći spas za svoje zdravlje i živote, brojni žitelji BiH proteklih dana zaputili su se u Beograd na besplatno cijepljenje, a službeni podatci iz Srbije govore kako ih se samo u proteklom vikendu cijepilo 8.500. I to ne samo državljana BiH, nego i državljana Hrvatske, Sjeverne Makedonije i Crne Gore. To vrlo vješto i u političke ciljeve koristi i koristit će srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić. No, hoće li i tko odgovarati za nevjerojatnu situaciju u kojoj su se našli građani BiH, gdje broj dnevnih preminulih premašuje broj dnevno preminulih tijekom posljednjeg rata? Mnogi kažu da se bh. političari neće tako lako izvući od odgovornosti.
“Zašto su nas doveli u poziciju tražiti lijek izvana?”
Prof.dr.sci. Esad Bajtal kaže da ova tragedija, koja je zahvatila cijeli svijet, nije kompletna jer joj ima lijeka, ali da vlasti ostavljaju građane na cjedilu.
“Na sceni je vrlo opaka bolest, nepoznata medicini i u njenim planetarnim razmjerima, nešto od čega izgleda, kako stvari stoje, ako nas zahvati u svojoj radikalnoj formi nema lijeka. Ali, tragedija nije kompletna jer ima spasa – ima, dakle nešto što se zvoe cijepljenje. Može se preduprijediti da se ljudi izbave iz beznađa, muka i patnje kojih donosi COVID. I upravo zato što ima spasa, ima prevencije i mogućnosti za djelovanje, ostaje krajnje iracionalno i neshvatljivo zašto se etno vlasti ove zemlje ponašaju onako kako se ponašaju: da građane ostavljaju na cjedilu, da ih prepuštaju njihovom ‘biti ili ne biti’, i u tome svemu ljudi traže izlaz i spas. I zato se ne treba i ne smije građane optuživati. Svatko od nas ima pravo tražiti sebi lijeka, pa makar i preko granice”, govorio je na ovo pitanje ovaj sarajevski profesor u emisiji ‘Aktualno’ BHR1, voditelja Emila Karamatića, prenosi Dnevni list.
Bajtal je istaknuo i drugo pitanje ove bh agonije. “Zašto su nas doveli u poziciju tražiti lijek izvana? Mi ovdje imamo novac, imamo svoje fondove osiguranja, a odlazimo preko granice gdje nas to cjepivo i u svojoj besplatnosti, skupo košta kada uračunamo troškove goriva, vremena, hrane…Jako skupo nas košta nešto na što imamo besplatno pravo u svojoj zemlji. To je paradoks za koji netko mora odgovarati u ovoj zemlji. Ja nemam odgovor hoće li za to netko i odgovarati, ali znam da s moralne i pravne točke gledišta netko mora odgovarati”, ističe profesor Bajtal.
Srpski narod je pokazao solidarnost, a s Vučićem ostavlja – gorak okus
Boško Jakšić, dugogodišnji urednik Politike u emisiji ‘Aktualno’, sa svoje točke gledišta komentirao je poziv na besplatno cijepljenje u Srbiji za žitelje zemalja susjeda.
“Moje osobno viđenje iz Beograda je prvi dojam da se Srbija do sada solidarno ponijela i dopustila jednom broju građana iz susjedstva da se ovdje cijepe, podsjeća donekle na situaciju iz 2015. u izbjegličkoj krizi kada je Beograd dobio dosta pozitivnih bodova. U ovom trenutku u BiH stižu donatorska cjepiva, a čitam da će i proraditi COVAX mehanizam što najavu Srbije da će i dalje cijepiti veći broj građana BiH čini nepotrebnom. Moguće je da se te donacije povećaju, imajući u vidu da tijek cijepljenja u Srbiji slabi i da jednom kontingentu cjepiva od 156 tisuća doza istekne rok pa bi ta cjepiva mogla biti iskorištena za nastavak ovoga što se predstavlja kao velika humanitarna akcija solidarnosti. Mogli bi se držati izraza solidarnosti koju je teško osporiti”, komentira Jakšić.
No, komentirajući političku pozadinu svega, a posebice ponašanje srbijanskog predsjednika Vučića, on podsjeća na mnoga nagađanja o motivima i političkom kontekstu.
“Ali, sve je to u krajnjoj liniji nebitno jer mi se čini da je to baš nije briga obične građane koji su za sebe našli spas od te proklete korone. Svi ti politički začini ove priče koji dosta govore o Vučićevoj sposobnosti, sve je puno manje važnije od učinka koji konkretno imaju na zdravlje ljudi koji su se odlučili cijepiti. Čini mi se da to u BiH potiče na razmišljanja građana i bošnjačkih i srpskih i hrvatskih hoće li oprostiti ili ne oprostiti, kako čitam, neshvatljivu neaktivnost oko nabavke cjepiva”, postavlja i to pitanje dugogodišnji urednik ‘Politike’.
Međutim, on ne isključuje mogućnost populizma srbijanskog predsjednika.
“Nema nikakve sumnje da je njegov motiv politički, populistički, njegovu politiku krasi puno demagogije. Kada demagogija prijeđe na teren zdravstva, puno je teže osporavati jer su ljudi na neki način vezane ruke, kako kritizirati postupak koji djeluje, a svi pretpostavljamo da su u pozadini politički motivi koji će biti vrlo vješto iskorišteni u nastavku odnosa Srbije sa zemljama regije jer je Srbija cjepivo uputila i za Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru. Osobno mi smeta kada se kaže da je Vučić poslao cjepivo. Nije Vučić poslao cjepiva i platio ga iz svog džepa nego su građani Srbije to platili i to je kolektivni potez solidarnosti srpskog naroda kojeg, po staroj oprobanoj matrici, Vučić pribavlja sebi i on se predstavlja kao nalogodavac, kao što se predstavlja u Srbiji kao spasitelj naroda i tako se predstavlja kroz auru tako da “on spašava i ljude iz BiH, Sjeverne Makedonije i Crne Gore”. I to je dimenzija koja ima pomalo gorak okus iako je, ponavljam, učinak na kraju više nego dobar”, zaključuje Jakšić.
“Nagrađujemo one koji su mirili nemir koji su sami izazvali”
Osvrćući se na političke elite i vlast u BiH, profesor Bajtal navodi: “Mi smo na vjetrometini, pa nagrađujemo one koji su mirili nemir koji su sami izazvali. Godinama pitam ‘Nacionalisti, kako ste dozvolili da vam nacije gladuju?’ Danas, ‘Nacionalisti kao ste dozvolili da vam nacije umiru?’ Lažete ih na sve moguće načine. Niste čak ni nacionalisti. Iskustvo nam pokazuje da je priča o nacionalnom interesu u životu u praksi završila kao interesni nacionalizam. Nema nacionalista iz ideje i uvjerenja, ovdje su nacionalisti iz interesa i to su one krimi etno grupe, krimi etno bande koje se javnosti lažno predstavljaju kao političke stranke. Na sceni su prevaranti u političkom ruhu i to građani trebaju zapamtiti i zauzeti stav prema toj vrsti činjenice. To su činjenice. Nacije im gladuju i umiru, a oni i dalje tvrde kako štite vitalni nacionalni interes. ‘Vitae’ je na latinskom život. Dakle štite životni interes, a životi odlaze?”.
Na koncu, Bajtal zaključuje kako “ljudi u BiH ne biraju nego da bira izborni inženjering, dok su izbori postali farsa”.
“Ali, ma što oni činili, neće završiti onako kako oni žele. Ma što mi činili, ništa se preko noći neće promijeniti. Ovo je proces koji će odnijeti i njih s povijesne scene BiH i to će biti trenutak. I kada dođu ljudi i uspostavi se pravni poredak i moralna ravnoteža, tako što će sve one koji su nam ovo pravili pozvati na odgovornost. Ovo života koji mi je preostalo, za to živim i za tu ideju. Ne osveta i vrijeđanje, nego odgovornost, a to je ključna zadaća onih koji će doći”, zaključuje Bajtal.
No, do tada – BiH je među zemljama koje bilježe najveću stopu smrtnosti među oboljelima od COVID-a. Prema statističkim pokazateljima koje prikuplja američko medicinsko sveučilište John Hopkins, trenutačno je na osmom mjestu na svijetu, s nešto više od 187 umrlih na 100 tisuća stanovnika. Hoće li itko za to odgovarati?, piše Dnevni list.
/Republikainfo.com/