Novo istraživanje pokazuje da bi ledenjak Thwaites na Antarktici do 2100. godine mogao pridonijeti porastu globalne razine mora dvostruko više nego što su pokazivale ranije procjene. Znanstvenici upozoravaju na ozbiljnije rizike za obalne gradove i zajednice diljem svijeta.
Ledenjak Thwaites na zapadnom Antarktiku, poznat i kao „ledenjak sudnjeg dana”, topi se intenzivnije nego što su znanstvenici dosad predviđali. Prema novom istraživanju tima glaciologa, njegov doprinos porastu razine mora mogao bi biti dvostruko veći od prethodnih procjena.
Thwaites je najširi ledenjak na svijetu i jedan od najvećih nepoznatih čimbenika u predviđanju budućeg porasta razine mora. Njegovo otapanje već desetljećima pridonosi podizanju razine oceana, a trenutačno je odgovorno za oko četiri posto ukupnog globalnog porasta.
Ledenjak je približno veličine američke savezne države Floride, a nalazi se na jednom od najteže dostupnih područja na Zemlji. Znanstvenici ga pomno prate jer bi njegov potpuni kolaps imao ozbiljne posljedice za obalne regije.
Ako bi se cijeli ledenjak otopio, razina mora mogla bi porasti za više od 60 centimetara. Budući da Thwaites djeluje i kao svojevrsni čep koji usporava otjecanje golemog antarktičkog ledenog pokrova prema oceanu, njegov gubitak mogao bi dugoročno pridonijeti porastu razine mora od približno tri metra.
Takav scenarij predstavljao bi veliku prijetnju obalnim zajednicama, od Miamija do Manile.
Ključni procesi odvijaju se ispod ledenjaka
Istraživači sa Sveučilišta u Kaliforniji u Irvineu i NASA-ina Laboratorija za mlazni pogon razvili su novi model ledenog pokrova koji, prema njihovim tvrdnjama, bolje prikazuje procese koji se odvijaju ispod ledenjaka Thwaites.
Njegovo brzo povlačenje povezano je s procesima na području gdje se ledenjak odvaja od podloge i počinje plutati na morskoj vodi. To se područje naziva linijom dodira, odnosno granicom između leda koji leži na morskom dnu i ledene police koja pluta na oceanu.
Dosadašnji modeli često su tu granicu prikazivali kao relativno stabilnu i jasno određenu liniju. Međutim, satelitski podaci pokazuju da je riječ o mnogo široj zoni, koja se na pojedinim mjestima proteže kilometrima.
Jeremy Harbeck / OIB / NASA
U toj zoni morska voda pod utjecajem plime i oseke neprestano ulazi ispod ledenjaka i povlači se iz njega. Taj proces, poznat kao plimno pumpanje, omogućuje toplijoj oceanskoj vodi da prodre duboko ispod ledene mase i ubrza njezino otapanje.
„Počeli smo prihvaćati drukčiju sliku onoga što se događa ispod velikih ledenjaka koji završavaju u oceanu”, rekao je Mattia Poinelli, glavni autor istraživanja.
Kada su znanstvenici u svoje modele uključili ovu širu zonu dodira, dobili su znatno zabrinjavajuće rezultate.
Prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Communications, Thwaites bi do 2100. godine mogao pridonijeti porastu razine mora za približno tri centimetra, odnosno 1,2 inča. To je dvostruko više od prethodnih procjena, čak i bez dodatnog globalnog zatopljenja u promatranom scenariju.
Postoji 60 posto izgleda da ledenjak izgubi važan oslonac
Dodatni razlog za zabrinutost krije se u obliku morskog dna ispod ledenjaka. Podloga na kojoj se Thwaites nalazi spušta se prema unutrašnjosti, što znači da se tijekom povlačenja ledenjaka sve veća količina leda izlaže toploj morskoj vodi.
Situaciju dodatno kompliciraju dva važna podvodna grebena koji trenutačno usporavaju kretanje ledenjaka prema oceanu.
Novo istraživanje pokazuje da procesi otapanja ubrzavaju gubitak oslonca na velikom grebenu poznatom kao Mouginotov greben. Znanstvenici procjenjuju da postoji 60 posto izgleda da ledenjak do kraja stoljeća izgubi taj oslonac.
Ako se to dogodi, Thwaites bi se mogao brzo povlačiti niz nagnuto morsko dno prema sljedećem velikom grebenu, što bi dodatno ubrzalo gubitak leda.
Iako porast razine mora od tri centimetra na prvi pogled možda ne djeluje dramatično, takva promjena može znatno povećati rizik od poplava u obalnim područjima, osobito ondje gdje su zajednice već izložene porastu razine mora i ekstremnim vremenskim uvjetima.
„Naši rezultati upućuju na veći rizik od obalnih poplava i veću izloženost stanovništva nego što se očekivalo u nadolazećim desetljećima”, izjavio je Eric Rignot, jedan od autora istraživanja i profesor znanosti o Zemljinu sustavu na Sveučilištu u Kaliforniji u Irvineu.
Znanstvenici upozoravaju da još mnogo toga ne znaju
Ted Scambos, viši znanstvenik Centra za promatranje i istraživanje Zemlje pri Sveučilištu Colorado Boulder, koji nije sudjelovao u istraživanju, smatra da bi nova otkrića mogla značajno promijeniti način na koji znanstvenici predviđaju porast razine mora povezan s ledenjakom Thwaites.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se preciznije razumjelo djelovanje različitih procesa otapanja u zoni dodira ledenjaka i oceana. Posebno je važno prikupiti izravne podatke iz prostora ispod ledene mase, što je zbog ekstremnih uvjeta i nepristupačnosti iznimno teško.
Robert Larter, morski geofizičar iz Britanskog antarktičkog instituta, istaknuo je da znanstvenici još nemaju dovoljno podataka kako bi sa sigurnošću predvidjeli brzinu gubitka leda.
Prema njegovim riječima, okoliš ispod ledenjaka Thwaites još je složeniji nego što ga opisuje novo istraživanje.
Istraživači planiraju 2028. godine otputovati na Antarktiku i postaviti instrumente koji bi trebali bilježiti kretanje morske vode ispod ledenjaka. Takva mjerenja mogla bi pomoći u boljem razumijevanju procesa koji ubrzavaju njegovo otapanje.
Posljedice klimatskih promjena osjećat će se desetljećima
Znanstvenici već desetljećima upozoravaju na posljedice klimatskih promjena za osjetljive ledene pokrove na Zemlji. Međutim, sve bolje razumijevanje procesa koji se odvijaju ispod ledenjaka poput Thwaitesa dodatno povećava zabrinutost zbog budućeg porasta razine mora.
Rignot upozorava da je potrebno odmah smanjiti emisije onečišćujućih plinova koji zagrijavaju planet kako bi se ograničile buduće posljedice.
Ipak, čak ni brzo smanjenje emisija ne bi moglo u potpunosti zaustaviti promjene koje su već pokrenute.
„Čak i ako smanjimo emisije, možemo očekivati daljnji porast razine mora zbog štete koja je već nastala”, upozorio je Rignot.
Novo istraživanje tako naglašava koliko je važno preciznije razumjeti procese koji se odvijaju ispod antarktičkih ledenjaka. Njihovo otapanje ne predstavlja samo problem za udaljena polarna područja, nego i dugoročnu prijetnju milijunima ljudi koji žive u obalnim gradovima i područjima izloženima poplavama.