Republika
    Facebook Twitter Instagram
    Najnovije
    • Poruke s “bošnjačkih” profila: Sandžak je BiH, Schmidt radi za Hrvate
    • Trump odbio odgovarati na pitanja o istrazi
    • Katolici i muslimani zajednički izgradili džamiju kod Tomislavgrada
    • NAKON IZRAELA ODGOVORIO IRAN Tviteraški sukob iranskog i izraelskog veleposlanika oko Izbornog zakona BiH
    • Josip Brkić, zamjenik ministrice Turković: Njen demarš prema Izraelu nije stav države BiH nego bošnjačke stranke SDA
    • Abazović u Dubrovniku: “Čast mi je da sam prvi premijer C. Gore koji slobodno šeće Stradunom. Napad na Dubrovnik naša je najveća sramota”
    • DVOSTRUKI ARŠINI I NOVA PRIJETNJA VISOKOM PREDSTAVNIKU – Akademik Duraković: “Moramo Schmidta držati pod reflektorima”
    • Službenici Granične policije i OSA-e među uhićenima u Banja Luci i Gradišci
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Scena
    • Zdravlje i Ljepota
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Kolumne

    “Živimo život učeći kako voljeti”

    republikaBy republika27/02/2021Nema komentara3 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Charles T. Tart, američki psiholog koji se bavi istraživanjem prirode svijesti kaže: „ Živimo ovaj život s određenom svrhom, svrhom koja ima veze s učenjem, pogotovo učenjem, kako voljeti”.

    Piše: Dubravka Mijatović, integrativna terapeutkinja
    Fotografija: Goran Primorac

    Mi smo tijelo s potrebama materijalnog svijeta. Za hranom, napitkom, međusobnim odnosima, snom, higijenom, sigurnošću, domom i produženjem vrste. Naše tijelo je u potpunosti usmjereno na funkcije biološkog opstanka.

    Mi smo i um.

    Umom procesuiramo čulne doživljaje iz vanjskog svijeta te znamo što učiniti kad osjećamo hladnoću, toplotu. Umom promatramo svijet oko sebe i dobivamo određene informacije s kojima opet naš um ocjenjuje i procjenjuje kroz svoju prizmu i svoju skalu važnosti. Umom promatramo i svoj unutarnji svijet pa ćemo razna unutarnja stanja primjećivati i donositi određene odluke na osnovu njih ili postavljati ciljeve. Um koordinira između svih naših aspekata.

    Mi smo i esencija.

    Srž postojanja. Viši ‘self’, više JA ili Stvoriteljeva Iskra.

    Mi smo bića koja se neprestano razvijaju.

    Svojom kreativnošću oblikujemo svoj svijet. Život ima smisla i smisao i to saznanje živi u nama, često skriveno. Njega može iznutra  istraživati i proučavati samo pojedinac. Esencija životu daje zadatak, poziv koji životu osigurava svrhu.

    Mi, ljudska bića, život započinjemo u dodiru sa sveobuhvaćajućom prirodom kao svojim izvornim ‘selfom’. Na zemlju se spuštamo uz tresak. Kad se rodimo, nismo svjesni svog tijela, ne razumijemo svijet koji nas okružuje i ne vladamo nikakvim jezikom.

    Osim „jezikom dodira“.

    Na našu esenciju već u maternici utječe tjelesni i mentalni svijet majke i to u nefiltriranom obliku. To ne predstavlja problem ukoliko je s makom sve u redu. No, ako je ona depresivna ili truje tečnost nikotinom  kojom je dijete okruženo, djetetu neće biti dobro.

    Tijekom posljednje faze trudnoće, maternica nas drži u izuzetno ograničenom prostoru iz kojeg nam se čini da nema izlaza. Naš put kroz porođajni kanal vrlo je uzak i izaziva strahovitu bol koja dugo traje. Ako se zaglavimo, to iskustvo se povezuje s očajanjem.

    Po rođenju, tijelo je osjetljivo na nove okolnosti, na glad i žeđ, a sloboda pokreta mu je izuzetno ograničena. Ovisimo od roditelja kada su u pitanju sve naše potrebe. Iskustvo rođenja i naše postnatalne potrebe, toliko su nadmoćni da svjesnost o našoj esenciji  i njenoj mudrosti, naglo jenjava. Sve više postajemo tijelo i um i zaboravljamo da postojimo i kao esencija. Ipak, naš self čuva svjesnost o našoj esenciji u nekom obliku zajedno s određenim znakom koji najavljuje našu svrhu na ovom svijetu.

    Charles T. Tart, američki psiholog koji se bavi istraživanjem prirode svijesti kaže: „ Živimo ovaj život s određenom svrhom, svrhom koja ima veze s učenjem, pogotovo učenjem, kako voljeti”.

    Naše tijelo osigurava fokus, stabilnu platformu za učenje, tako da um-esencija, duša, ma kako ju zvali, biva modificirana učenjem i razvojem koje to tijelo omogućuje. No, da bismo mogli razvijati se, potrebno je biti prohodan i otvoren tj. neoštećen raznim introjektima, otiscima koji nas koče, sjećanjima koja nas drže u prošlosti, povredama koje stalno bole i drže nas na istom mjestu, ljudima čiji su postupci ostavili otvorenu ranu koja ne zacjeljuje jer je duboka i koji nam se vraćaju u noćnim morama ali i dnevnim emocionalnim vrtlozima i olujama.

    Sva energija nam je na raspolaganju za ostvarenje našeg životnog zadatka, naših najvećih želja i kreacija i to iz polja bezgraničnih mogućnosti.

    Važno je uvidjeti da taj put ima svoje zakonitosti da bi se naš život mogao slobodno voziti po njemu i ostvarivati se, oslanjajući se na najsigurnije  vozilo, a to je pročišćeno i oslobođeno tijelo.

    dubravka mijatović
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Mržnja prema Hrvatima tolika je da bi trebala zabrinuti i onoga tko ju je generirao – Željka Komšića

    23/07/2022

    Udružena histerija: Daleko vam kuća nacionalistička

    22/07/2022

    Veliki manipulator

    18/07/2022

    Comments are closed.

    Najnovije

    Poruke s “bošnjačkih” profila: Sandžak je BiH, Schmidt radi za Hrvate

    Trump odbio odgovarati na pitanja o istrazi

    Katolici i muslimani zajednički izgradili džamiju kod Tomislavgrada

    NAKON IZRAELA ODGOVORIO IRAN Tviteraški sukob iranskog i izraelskog veleposlanika oko Izbornog zakona BiH

    Josip Brkić, zamjenik ministrice Turković: Njen demarš prema Izraelu nije stav države BiH nego bošnjačke stranke SDA

    Kolumne

    Mržnja prema Hrvatima tolika je da bi trebala zabrinuti i onoga tko ju je generirao – Željka Komšića

    Udružena histerija: Daleko vam kuća nacionalistička

    Veliki manipulator

    Priča o Macronu kao velikom europskom vođi može biti samo predmet satire

    Promo

    Međunarodni festival podvodnog filma Neum 2022. 

    Stolac sedmodnevnim programom obilježava Dan Grada i blagdan zaštitnika sv. Ilije Proroka

    U Stocu predstavljanje romana Stanka Krnjića ‘Ostavljeni’

    U Mostaru izložba poljskog umjetnika Beksińskog: U kadru portreti puni napetosti, realan svijet i bol egzistencije

    republikainfo.com
    Copyright 2019 Republikainfo.com | Developed by Rahatlook
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.