Close Menu
Republika
    Facebook X (Twitter) Instagram
    Najnovije
    • Američki gulag – Trump otvorio prihvatilište za migrante usred močvare, ‘osigurano’ aligatorima i zmijama: “Ako pobjegnete trčite cik-cak. Šanse za bijeg vam rastu za 1%”
    • Dodik: Nećemo u RS-u dopustiti raspoređivanje 50.000 migranata iz Europe
    • Incident u NSRS-u i zamalo tuča: Stevandić isprovocirao Vukanovića: “Za psihijatrije” i “svinjo, majmune debeli”…
    • EK demantirala – Vučić rekao kako je s von der Leyen bio dugo, a ona kako je bilo kratko i usputno
    • Počinje rat: Trump predlaže da se Muskovoj tvrtci ukinu subvencije, spominje se i deportacija, a ovaj zagovara osnivanje nove stranke
    • Elektroprivreda BiH najavila značajno poskupljenje struje za svojih 805.717 kupaca – kućanstvima za čak 6%
    • Iran zabranio Starlink – kazna zatvor ili bičevanje
    • Iz SDA oštro kritizirali Trojku, a za Nikšića traže istragu zbog imenovanja Hadžiomerovića za generalnog direktora RTV FBiH
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Vijesti

    ‘Žena kao socijalni stereotip u bh društvu’

    republikaBy republika23.03.2022Updated:03.06.2022No Comments6 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    „Indeks osnaživanja žena BiH svrstava na drugo najniže mjesto među svim državama članicama EU i šest zemalja Zapadnog Balkana, što je poražavajuće. Kako osnažiti žene? Ponajprije ekonomskim politikima i stvaranjem jednakih prilika, usklađivanjem propisa o roditeljskom odsustvu i naknadama, priznanjem neplaćenog rada u kućanstvu… Mnoštvo je sfera odakle bismo mogli krenuti kao društvo“, kaže doc.dr.sc. Martina Primorac.

    Sveučilište Hercegovina jedno je od 17 visokoškolskih ustanova u BiH i zemljama u okruženju koje sudjeluju u UNIGEM projektu organiziranom pod pokroviteljstvom Vlade Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske, a u suradnji sa Transkulturnom psihosocijalnom obrazovnom fondacijom iz Sarajeva. Osnovni cilj projekta je prevencija i borba protiv rodno zasnovanog nasilja, diskriminacije i seksualnog uznemiravanja te osiguranje integriteta i kvaliteta u visokom obrazovanju. To su i teme za kojima u BiH ne postoji značajnije medijsko zanimanje, a iste često prođu „ispod radara“, iako rodna ravnopravnost uvelike pokazuje i stupanj razvoja suvremenog društva.

    Mnoga su pitanja za BiH kada se govori o ovoj temi, a na njih za Dnevni list govori koordinatorica Ureda za rodnu ravnopravnost doc. dr. sc. Martina Primorac, ujedno i prodekanica za nastavu Fakulteta društvenih znanosti dr. Milenka Brkića, Sveučilišta Hercegovina.

    Gdje je BiH kada je u pitanju rodna zastupljenost na visokoškolskim ustanovama u BiH? Postoji li istraživanje o tome?

    Određeni statistički podatci raščlanjeni po spolu, a tiču se visokog obrazovanja, dostupni su u BiH budući da ih redovito od visokoškolskih ustanova prikupljaju agencije i zavodi za statistiku, kao što i postoje brojna istraživanja na teme ravnopravnosti spolova i osnaživanja žena u Bosni i Hercegovini. Međutim, nema jedinstvene baze podataka i znanja.

    Izaslanstvo EU u Bih ovlaštena je za izradu ili ažuriranje rodnog profila zemlje i izradu Plana provedbe na državnoj razini, a u kontekstu ispunjenja obaveza definiranih Gender akcijskim planom EU III (2021-2025); ambicioznim programom za ravnopravnost spolova i jačanje djelovanja u oblasti vanjskih poslova Europske unije koji se, između ostalog, dotiče i visokoškolskog obrazovanja. U tom smislu, postoji publikacija Rodni profil zemlje za Bosnu i Hercegovinu za 2021. godinu.

    Što je potrebno učiniti kako bi se umanjila diskriminacija, rodno nasilje na najmanju moguću mjeru u sadašnjem bh. društvu i kako osigurati rodnu ravnopravnost?

    Umanjenje rodnog nasilja u svim društvenim sferama veliki je izazov kako za institucije, tako i za pojedince. Najvećom preprekom u tom smislu smatram neusklađenost zakonodavstva unutar naše države i nedostatak obvezne i kontinuirane obuke stručnjaka.

    Cilj University and Gender Mainstreaming projekta je prevencija i borba protiv rodno zasnovanog nasilja, diskriminacije i seksualnog uznemiravanja te osiguranje integriteta i kvaliteta u visokom obrazovanju. Smisao je integrirati rodnu ravnopravnost u institucijska pravila, procedure i prakse, a što će se postići uključivanjem adekvatnih sadržaja o rodnoj ravnopravnosti u nastavne planove i programe svih partnerskih institucija.

    Kakvu ulogu u svemu tome mogu i trebaju imati mladi – u konkretnom slučaju studenti?

    Poticanje svijesti kod mladih je već samo po sebi veliki napredak. U okviru UNIGEM projekta na Sveučilištu su održane radionice za studente u cilju upoznavanja studenata s projektnim aktivnostima, ali i mapiranja postojećeg stanja. Veliku ulogu studenti su imali tijekom promocije globalne kampanje „16 dana aktivizma protiv rodno zasnovanog nasilja“ gdje su, kroz organizaciju radionica i umjetničkog performansa, započeli bez straha i stigme razgovarati i diskutirati o rodno zasnovanom nasilju kako u obrazovanju, tako i u svim ostalim sferama života.

    Studenti također imaju svog predstavnika u sveučilišnom Vijeću za rodnu ravnopravnost gdje izravno sudjeluju u fazama provedbe plana rodne ravnopravnosti kreiranjem preporuka i mjera, davanjem mišljenja, organiziranjem tematskih događanja i slično.

    DL: Projekt o kojem govorimo je jedinstven u okruženju. Koji su najistaknutiji partneri i kako međusobna iskustva mogu pomoći u unaprijeđenju prevencije protiv bilo kakvog oblika diskriminacije i rodno zasnovanog nasilja?

    Projekt je jedinstven po samoj činjenici što je uspio obuhvatiti toliko partnerskih sveučilišta / univerziteta; kako javnih, tako i privatnih, u zemlji i okruženju. Nema „istaknutijih“ partnera; uloga svakog od projektnih partnera je jednako vrijedna i samo sinergijom možemo postići cilj, a to je stvarna ravnopravnost koja nadrasta deklarativnu razinu. Dakako, iskustva onih sveučilišta koja su započela s izradom i primjenom strateško – akcijskih dokumenata u ovoj oblasti još ranije, su nam od neizmjerne važnosti, a jedno od njih je Sveučilište u Rijeci (Republika Hrvatska).

    Za BiH se često kaže da je “u tranzitu”. Međutim, čini se da naše društvo presporo razvija svijest protiv otvorene, ali i “tihe” diskriminacije. Kako osnažiti obrazovane žene da budu vidljivije u društvu, na rukovodećim mjestima kao i u visokoškolskim ustanovama?

    Statistike pokazuju kako je stopa zaposlenosti žena za 21% manja u odnosu na muškarce, u čemu veliku razliku ne čini razina obrazovanja. Mišljenja sam kako je ovo izravna posljedica pretpostavljene uloge žene kao primarne starateljice za djecu i starije članove obitelji. Na ovu njenu ulogu razina obrazovanja ne utječe mnogo. U bh društvu to je socijalni stereotip. Istraživanje Agencije za ravnopravnost spolova BiH o utjecaju rodno zasnovane podjele obiteljskih obveza i obveza u kućanstv, pokazalo je da u 93,8% partnerstava sve rutinske obveze u kućanstvu obavljaju žene, dok veća ravnoteža postoji u slučaju brige za djecu i povremenih obveza u kućanstvu.

    Posljednjih godina posvećuje se veća pozornost projektima zapošljavanja žena, ali kratkoročne mjere pozitivne diskriminacije ne jamče nužno održivost i nastavak zaposlenja i ekonomsko osnaživanje žena.

    Indeks osnaživanja žena BiH svrstava na drugo najniže mjesto među svim državama članicama EU i šest zemalja Zapadnog Balkana, što je poražavajuće. Kako osnažiti žene? Ponajprije ekonomskim politikima i stvaranjem jednakih prilika, usklađivanjem propisa o roditeljskom odsustvu i naknadama, priznanjem neplaćenog rada u kućanstvu… Mnoštvo je sfera odakle bismo mogli krenuti kao društvo.

    Međutim, ovaj projekt odnosi se i na muškarce koji su u nekim sferama podzastupljeni. Koje su to sfere i daje li to projektu dodatnu dimenziju u stvaranju društva bez diskriminacije ili, barem, društva sa što manje diskriminacije?

    Istraživanja pokazuju kako postoje trendovi odabira vrsta studija koji kasnije utječu na poziciju muškaraca i žena na tržištu rada. Tako je većina studenata u područjima inženjerstva i proizvodnje muškog spola, dok žene prevladavaju na studijima zdravstva i socijalne zaštite, obrazovanja, humanističkih znanosti i umjetnosti.

    Žene uistinu prevladavaju u svim profesijama koje se tiču obrazovanja, ali na upravljačkim pozicijama, generalno gledajući, i dalje imamo mnogo veću zastupljenost mušakaraca. Kod nas ovo nije slučaj; u rukovodećem kadru imamo podjednaku zastupljenost žena, na što smo vrlo ponosni.

    /Republika/

    BiH martina primorac Sveučilište Hercegovina unigem žene
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Dodik: Nećemo u RS-u dopustiti raspoređivanje 50.000 migranata iz Europe

    02.07.2025

    Grad Mostar počinje projekt recikliranja otpada

    30.06.2025

    HNŽ – ugovori za obnovu lokalnih prometnica Neuma, Stoca, Ravnog, Konjica i Jablanice vrijedni 1,65 milijuna KM

    30.06.2025

    Comments are closed.

    Najnovije

    Američki gulag – Trump otvorio prihvatilište za migrante usred močvare, ‘osigurano’ aligatorima i zmijama: “Ako pobjegnete trčite cik-cak. Šanse za bijeg vam rastu za 1%”

    Dodik: Nećemo u RS-u dopustiti raspoređivanje 50.000 migranata iz Europe

    Incident u NSRS-u i zamalo tuča: Stevandić isprovocirao Vukanovića: “Za psihijatrije” i “svinjo, majmune debeli”…

    EK demantirala – Vučić rekao kako je s von der Leyen bio dugo, a ona kako je bilo kratko i usputno

    Počinje rat: Trump predlaže da se Muskovoj tvrtci ukinu subvencije, spominje se i deportacija, a ovaj zagovara osnivanje nove stranke

    Kolumne

    Putovnica i pasoš u rukama nitkova

    Govor oca nad grobom sina za koji povijest nema uzor

    Umjesto čestitke: Svjetski dan sloboda medija

    Topić: Papa Franjo čuvar

    Promo

    Mostar Bus od 16. lipnja uvodi ljetni vozni red

    Svjetski dan zaštite okoliša s HT Eronetom: Misli digitalno, djeluj ekološki

    U Mostaru Sajam braniteljskog poduzetništva

    Dokumentarni film ‘Vrijeme stradanja’ u Garevcu – sjećanje na tragična stradanja Hrvata Bosanske Posavine

    republikainfo.com
    Copyright 2024 Republikainfo.com
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.