“Još sam u stanju šoka”, rekao je za N1 BiH ministar vanjskih poslova BiH, Elmedin Konaković, komentirajući činjenicu da će BiH za sada propustiti prvu tranšu Plana rasta Europske unije, vrijednu 70 milijuna eura. Potvrđeno je to danas iz Vijeća ministara BiH, odakle su naglasili da je problem uvjetna suglasnost koju su dobili iz četiri županije u FBiH koje predvodi SDA.
“Potpuno mi je nejasno zašto je SDA na sebe preuzela krivicu i odgovornost za zaustavljanje Plana reformi koji je preduvjet za Plan rasta. Priiopćenje koje sam vidio govori da oni vjerojatno nisu ni pogledali taj dokument, govori i to da im je možda na engleskom jeziku to bilo sporno. Kažu da se riječ ‘državni’ brisala iz dokumenta. Pogledao sam na pretraživaču, više od tisuću puta se u dokumentu spominje skraćenica BiH, a punim imenom Bosna i Hercegovina spominje se dvjesto i nešto puta”, navodi Konaković.
Kako N1 BiH podsjeća, suglasnost na Nacrt reformske agende nisu dali Srednjobosanski kanton, Tuzlanski kanton, Zeničko-dobojski kanton te Unsko-sanski kanton.
Za razloge ovakve odluke pitan je i jedan od premijera Nezir Pivić iz ZDK. On je za N1 BiH potvrdio kako su ključne reforme za koje se nije mogla postići suglasnost sa RS, jednostavno izbrisane iz dokumenta, da je brisana riječ ‘državni’, te da je novac za projekte između entiteta nepravilno raspoređen.
U odgovoru na njegove tvrdnje, Konaković navodi kako su u Planu reformi predviđene i one reforme za koje se dugo vremena pokazivao otpor u RS.
“Za primjer, predviđena je potpuna usklađenost sa europskom vanjskom i sigurnosnom politikom, što ranije nije bio slučaj. Predviđena je na stotinu mjesta borba protiv korupcije, digitalizacija… Ovo što je uradila SDA, skinuvši odgovornost s Dodika za završno rušenje reforme je šokantno. Zavukli su ruke u džep svih građana BiH i zaustavili dolazak dvije milijarde KM”, ističe Konaković.
Ostale su, podsjetimo, sporne dvije točke, među kojima je i popuna Ustavnog suda BiH i etničko glasanje, odnosno pravo veta u Konkurencijskom vijeću.
“Zbog te dvije stvari koje se ne nalaze u dokumentu, SDA je srušila tisuće drugih dobrih stvari. Preklinjem Bakira Izetbegovića da u javnom prostoru prijeđemo jednu po jednu točku ovog plana, pa da vidi što je uradio, da vidi što je danas srušio na putu na kojem se ionako teško krećemo”, pozvao je Konaković.
Poručuje kako nije moguće da se procesi u BiH odvijaju bez konsenzusa, te da se navodno traži idealno, a propušta optimalno.
No, znači li ovo da je za Bosnu i Hercegovinu kraj priče o Planu rasta?
“Dat ćemo sve od sebe, razgovarat ćemo s europskim dužnosnicima, putovati ćemo, animirat ćemo ih. Znate kako oživljavaju mrtvaca – pokušat ćemo da nam daju kisik”, obećao je ministar Konaković.
Zašto je SDA odbila podržati Plan reformi
Nakon što je Edin Forto, predsjednik Naše stranke, kazao kako je SDA posredstvom svoja četiri županijska premijera odbila podržati plan reformi iz Plana rasta, oglasili su se iz ove stranke.
“Kolegij SDA podržao je stav premijera četiri kantona (TK, ZDK, USK i SBK) da daju uvjetnu suglasnost na tekst Nacrta Reformske agende, kojeg je potrebno uputiti Europskoj komisiji na dalju proceduru. Smatramo da je Nacrt Reformske agende potrebno što prije usuglasiti i uputiti Europskoj komisiji, ali da se iz dokumenta ne mogu uklanjati dijelovi koji se odnose na poštivanje odluka Ustavnog suda BiH”, istaknuli su iz SDA.
Također ističu neprihvatljivim da, kako su naveli, iz cijelog dokumenta bude brisan termin “državni”.
SDA se protivi:”Da se državne institucije, kao nositelji aktivnosti, zamjenjuju entitetskim, da se uvodi entitetski i etnički veto u odlučivanju tamo gdje ga do sad nije bilo, te da se na listi indikativnih projekata koji će biti financirani nalaze uglavnom projekti iz entiteta RS i kantona s hrvatskim većinom, dok su zapostavljeni kantoni sa bošnjačkom većinom. Udovoljavanje ultimatumima iz entiteta RS ne može proizvesti Program reformi kakav je potreban Bosni i Hercegovini i njenim građanima”, poručili su iz SDA.
Reformska agenda je uvjet potreban kako bi se državi isplatila prva tranša Plana rasta Europske unije, koja je vrijedna 70 milijuna eura.
Za sada, ne može se očekivati prva tranša iz Plana rasta. Radi se o novom instrumentu Europske unije za razvoj Zapadnog Balkana, čija ukupna vrijednost za BiH iznosi oko dvije milijarde KM. Ipak, BiH je jedina zemlja regije koja nije zadovoljila preduvjete, piše N1 BiH.
/Desk/