Republika
    Facebook Twitter Instagram
    Najnovije
    • Biciklijada Ćiro: U nedjelju otvaranje cikloturističke sezone
    • Herceg: Napravljen veliki iskorak u materijalnom i radno-pravnom statusu prosvjetnih djelatnika
    • Vlada RS-a prekida suradnju s američkim i britanskim diplomatama – Brze reakcije: Očajni Dodik radi na štetu građana i RS-a
    • Ustavni sud BiH odbio priziv Komšića i Džaferovića oko Schmidtove izmjene izbornog zakona
    • Nizozemski europarlamentarac kazao da Krišto govori “jeftinim riječima” oko osude i sankcija Rusiji: “Svi znamo kako je glasao Čović”
    • Od EU-a 70 milijuna eura izravne podrške za energetsku učinkovitost BiH koja je jedna on najneučinkovitijih u Europi
    • DODIK IDE DO KRAJA – NSRS usvojila Nacrt Kaznenog zakona i uvođenje klevete kao kaznenog djela
    • KAKO UMJETNA INTELIGENCIJA STVARA FAKE NEWS  – Lažna “fotografija” Putina kako “kleči” pred Xijem postala viralna
    Republika
    • Naslovnica
    • Izdvojeno
    • Vijesti
    • Top teme
    • Global
    • Ekonomija
    • Zdravlje i Ljepota
    • Scena
    • Kolumne
    • Kontakt
    Republika
    Izdvojeno

    Zbog klimatskih promjena uskoro ćemo jesti meso jednom tjedno?

    republikaBy republika17/07/2022Nema komentara8 Mins Read
    Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Rekordne vrućine, rekordna sezona požara, rekordne poplave, sve je to dokaz da se na Zemlji nešto događa s klimom. Znanstvenici se danas slažu – za klimatske promjene odgovoran je ljudski faktor, a ako nešto ne poduzmemo brzo, za nekoliko bi se desetljeća mogla pokrenuti i prava apokalipsa. Da su problem automobili i veliki industrijski pogoni, to apsolutno svi znaju, no jeste li znali da je veliki problem ovdje i proizvodnja hrane, konkretno, mesna industrija, analizira se u tekstu RTL.hr.

    Od otprilike 50 milijardi tona stakleničkih plinova koji se godišnje globalno ispuštaju u atmosferu, četvrtina dolazi iz poljoprivrede.

    “Ovdje imamo obradu tla, uzgoj žitarica, ali i uzgoj mesa. Jako je bliska proizvodnja žitarica i proizvodnja mesa. Zapravo, većinu žitaricu koje danas proizvodimo odlazi prvenstveno u proizvodnju mesa”, objasnio je klimatolog i zamjenik ravnateljice Državnog hidrometeorološkog zavoda, dr. sc. Ivan Güttler.

    ‘Nevjerojatno rastrošan način proizvodnje hrane’

    Hrvatska je među zemljama koje najveći postotak žitarica alociraju upravo za prehranu životinja, između 70 i 80 posto. No, ako i zanemarimo udio žitarica koje odlazi u mesnu industriju, ostaje podatak da 50 posto stakleničkih plinova iz poljoprivrednog sektora dolazi upravo iz stočarstva što je, kako nam je rekla bivša ministrica zaštite okoliša Mirela Holy, samo po sebi vrlo zabrinjavajuće.

    “Do tih emisija dolazi kroz sam uzgoj stoke, proizvodnje metana, kroz njihove plinove koje ispuštaju. Tu trebate uključiti i velike emisije prilikom transporta i proizvodnje stoke. Ono što je jako zabrinjavajuće jest da kako raste standard u nekim državama koje smo nazivali trećim svijetom, počinje se daleko više konzumirati hrana životinjskog porijekla, što povećava ispuštanje stakleničkih plinova. U tom smislu je nužno da se u velikoj mjeri smanji stočarska proizvodnja”, kaže Holy.

    Znanstvena zajednica i ekološke organizacije već godinama upozoravaju da je postojeći sustav proizvodnje hrane na Zemlji neodrživ, upozorio je predsjednik udruge Prijatelji životinja, Luka Oman.

    “Ističu da je uzgoj životinja radi jedenja mesa nevjerojatno rastrošan način proizvodnje hrane – za kilogram mesa potroši se 15 000 litara vode, a za kilogram žitarica 100 litara vode. Također, potrebno je gotovo 100 puta više zemlje da bi se proizveo gram bjelančevina iz govedine ili janjetine, u odnosu na gram graška. Kada bi se goleme površine na kojima se uzgajaju usjevi za tov životinja prenamijenile za prehranu ljudi, dobili bismo obilje hrane kojim bi se mogao početi rješavati problem krize s hranom”, kazao je Oman.

    “Uklanjanjem mesa, mlijeka i jaja iz prehrane možemo smanjiti naš ugljični otisak za čak 70 %”, dodaje.

    Inovacije u poljoprivrednom sektoru ne prate tehnološki razvoj

    Svijet je trenutno u zelenoj tranziciji, u sklopu koje bi se, prema zadanim klimatskim cijevima, do 2050. godine emisije stakleničkih plinova trebale spustiti na nulu. Cilj koji je zadala EU jest da se do 2030. godine emisije u Europi puste za 55 posto. To je, kaže Güttler, teško izvedivo, no nije nemoguće.

    “Ako se ovi ciljevi ne ispune, neće se dogoditi nikakav smak svijeta. I dalje ćemo imati globalno zagrijavanje, nešto manjim tempom, želimo izbjeći zagrijavanje od primjerice 3 ili 4 stupnja. Mali znak optimizma je da smo 2000. godine bili u svijetu gdje se svake godine emitiralo više CO2 nego prethodne, ubrzavali smo emisije. Zadnje desetljeće smo došli do nekakve stabilizacije, no bitno ga je što prije srušiti dolje”, kaže klimatolog.

    Stoga svjedočimo rapidnim promjenama u sektoru energetike, no u sektoru prehrambene industrije inovacije su vrlo spore.

    “Ako u danas četvrtina emisija dolazi od poljoprivrede, to je onda odgovornost tog sektora, četvrtina posla je na njima”, rekao je Güttler.

    Najgora je govedina, ‘najbolja’ piletina

    Unutar mesne industrije postoje drastične razlike. Za naš karbonski otisak nije isto jedemo li piletinu, svinjetinu ili govedinu.

    “Po kilogramu proteina, najviše stakleničkih plinova će se otpustiti u atmosferu kod uzgoja goveda. Najmanje kod peradi, negdje u sredini je svinjetina i janjetina. Dosta energije je potrebno da bi se za goveda pripremila hrana i u transportu. Perad ima manji otisak, iako se i dalje emitira CO2”, objasnio je klimatolog.

    Güttler dodaje kako klimatski problem ne bi bio riješen čak ni kada bi sutra svi ljudi na svijetu postali vegetarijanci. To bi, kaže pridonijelo 10 posto rješenja, a ostaje skup od dvadesetak drugih rješenja koja se moraju implementirati. Pa ipak, smanjenje proizvodnje i konzumacije mesa korak je u dobrom smjeru koji je prepoznala EU, pa i Hrvatska vlada.

    “Bez ikakve sumnje morat ćemo raditi na prehrambenim navikama. Neke projekcije govore da bi do 2050. godine, da bi uspjeli zacrtati ove klimatske ciljeve, bilo potrebno čak do 90% smanjivati konzumaciju mesa na globalnoj razini”, kaže Holy no dodaje kako je to teško ostvarivo s obzirom na rast standarda u zemljama trećeg svijeta, u kojima će potražnja za mesom nastaviti rasti.

    U berlinskim menzama gotovo da i nema mesa

    O tome se počelo pričati na razini EU prije nekoliko godina, a mnoge su države već i implementirale mjere smanjivanja konzumacije mesa, ali i mlijeka i jaja.

    “Francuska ohrabruje svoje građane da eliminiraju proizvode životinjskog podrijetla barem jednom tjedno. U Berlinu studentske menze gotovo više ne nude mesna jela, a danska vlada najavila je da će usmjeriti nevjerojatnih 168 milijuna eura u proizvodnju hrane biljnog podrijetla, u skladu s Pariškim sporazumom čiji je cilj smanjenje emisije stakleničkih plinova”, istaknuo je Oman.

    Dodaje i kako je Hrvatski sabor u lipnju 2021. donio “Strategiju niskougljičnog razvoja Republike Hrvatske do 2030. s pogledom na 2050. godinu”, kojom se potiče veća potrošnja namirnica biljnog podrijetla.

    Strategija Hrvatskog sabora

    “U njemu se navodi u dvije važne točke – da bi se ‘značajno (izravno i neizravno) smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo ostvariti uz promjene prehrambenih navika društva, odnosno mjerama kojima bi se poticala veća potrošnja namirnica biljnog porijekla’ i da ‘uzgoj žitarica za hranu za životinje proizvodi puno više stakleničkih plinova nego proizvodnja žitarica za ljudsku prehranu te da bi se povećanjem utroška namirnica biljnog porijekla u prehrani mogli ostvariti značajna smanjenja emisija, kao i ušteda vode’. Prijatelji životinja urgirali su ove godine i pozvali gradove i općine da barem simbolično pridonesu provedbi ‘Strategije’, i to tako da hrana koju organiziraju na službenim sastancima i domjencima bude isključivo biljnog podrijetla”, kazao je Oman.

    Osim pozitivnih mjera kojima se potiče veća konzumacija hrane biljnog porijekla, Holy navodi neke negativne mjere, u smislu dokidanja proizvodnje mesa u obujmu koji imamo danas.

    “Treba imati na umu da jako veliko količina svih subvencija koja dolazi za poljoprivredu odlazio upravo na subvencije stočarstvu. Imam podatak od prije dvije godine da se čak 32 milijarde eura godišnje izdvaja za subvenciju stočarstvu i proizvodnju stočne hrane. To je više od polovice proračuna. Možete vidjeti da je stočarstvo jako veliki korisnik i jedna od mjera za smanjenje proizvodnje sigurno može biti smanjenje subvencija iz EU sredstava, ali naravno i na državnim nacionalnim razinama. Morati će se mijenjati ukupna politika ako želimo ispuniti ciljeve vezane za klimatske promjene”, smatra Holy.

    ‘Svakondenvna konzumacija mesa nije prirodan poredak stvari’

    Dodaje i kako konzumacija mesa nije nikakav prirodan poredak stvari, jer su ljudi na našim prostorima tradicionalno običavali jesti meso samo jedan dan u tjednu, uglavnom zbog siromaštva. Prehranom su uglavnom dominirale žitarice.

    Ovo je komentirao i Oman koji dodaje podatak kako se procjenjuje da stanovnik Hrvatske godišnje pojede oko 70 kilograma mesa.

    “Osim što je to nezdravo, dugoročno je neodrživo ako želimo preživjeti kao vrsta. Veganska hrana formula je naše održivosti na ovome planetu i važno je govoriti o tome. Uvijek naglašavamo i da su veganski proizvodi namijenjeni svima, neovisno je li netko vegan ili ne”, rekao je.

    A police u trgovinama rezervirane za vegetarijansku i vegansku ponudu neprestano se šire. U Hrvatskoj ih prije dvadesetak godina uopće nije bilo, da bi se prije nešto više od deset godina oni pojavili u malim kutcima velikih supermarketa. Danas već gotovo svaka trgovina ima u ponudi bar nešto iz vege asortimana, bilo da je to samo vrećica sojinih ljuspica, pokoji vegetarijanski narezak ili čak i tofu. A što se tiče velikih lanaca, većina ih dana već ima čitave frižidere, pa i redove, rezervirane samo za bezmesne namirnice. U zemljama zapada to je odavno standard, pa tako supermarketi imaju cijele odjele posvećene biljnim ‘zamjenama’ za mesne proizvode.

    ‘Vidi se velika promjena u Hrvatskoj’

    “Ako pogledamo samo 10 godina unazad, svakako se vidi velika promjena u Hrvatskoj. Veganski proizvodi dostupni su u praktički svakoj trgovini, poznate osobe izjašnjavaju se kao vegani, u televizijskim reklamama gledamo veganske proizvode domaćih proizvođača koji su dosad proizvodili isključivo namirnice životinjskoga podrijetla”, kaže Oman.

    Procjenjuje se da je u Hrvatskoj udio osoba koje se deklariraju kao vegetarijanci ili vegani između 3 i 5 %. Da Hrvatska prati trendove, pokazuje i podatak da je prije tri mjeseca tvornica NUTRIS u Novom Senkovcu blizu Slatine otvorila prvu europsku tvornicu za proizvodnju proteina iz boba i krumpira.

    “Riječ je o investiciji vrijednoj 220 milijuna kuna s ciljem ulaganja u hranu budućnosti, a to je industrija hrane na biljnoj bazi, jedna od najbrže rastućih industrija u svijetu”, kaže Oman.

    Dodao je i kako se udruga Prijatelji životinja pridružila međunarodnoj građanskoj inicijativi kojoj je krajnji cilj prikupiti milijun potpisa da se u Europi počne ulagati u tehnologiju proizvodnje mesa bez životinja.

    “U cijeloj Europi, osim milijun potpisa, potrebno je i prijeći zadani prag u najmanje sedam država članica da bi se ovaj prijedlog iznio pred Europsku komisiju. Prijatelji životinja, koji su predstavnici za skupljanje potpisa i jedni od pokretača inicijative, pozivaju sve da daju svoj glas na https://eci.ec.europa.eu/025/public/#/screen/home jer u Hrvatskoj treba skupiti 8500 potpisa”, poručio je Oman, piše RTL.hr.

     

    /Desk/

     

    Hrana izdvojeno klimatske promjene meso
    Share. Facebook Twitter Pinterest LinkedIn Tumblr Email

    Related Posts

    Vlada RS-a prekida suradnju s američkim i britanskim diplomatama – Brze reakcije: Očajni Dodik radi na štetu građana i RS-a

    23/03/2023

    Ustavni sud BiH odbio priziv Komšića i Džaferovića oko Schmidtove izmjene izbornog zakona

    23/03/2023

    Nizozemski europarlamentarac kazao da Krišto govori “jeftinim riječima” oko osude i sankcija Rusiji: “Svi znamo kako je glasao Čović”

    23/03/2023

    Comments are closed.

    No comment

    Gradonačelnik Banja Luke

    ‘Ne može mu ni’ko ništa…’

    Ovako je 2015. hrvatski predsjednik Milanović govorio o istupanju u medijima, pristojnosti…Doživio je preobrazbu.

    Polako u legitimno predstavljanje

    Najnovije

    Biciklijada Ćiro: U nedjelju otvaranje cikloturističke sezone

    Herceg: Napravljen veliki iskorak u materijalnom i radno-pravnom statusu prosvjetnih djelatnika

    Vlada RS-a prekida suradnju s američkim i britanskim diplomatama – Brze reakcije: Očajni Dodik radi na štetu građana i RS-a

    Ustavni sud BiH odbio priziv Komšića i Džaferovića oko Schmidtove izmjene izbornog zakona

    Nizozemski europarlamentarac kazao da Krišto govori “jeftinim riječima” oko osude i sankcija Rusiji: “Svi znamo kako je glasao Čović”

    Kolumne

    Marić: “…u pet deka”

    Sretno, Mamiću!

    “Milanović izjavom o Kosovu želi naštetiti Vučiću i pogodovati Putinu”

    Zašto mostarski gradonačelnik umjesto konstruktivne kritike želi ulizice?

    Promo

    Stolac – Na Pješivcu tečaj rezidbe maslina

    Napretkova korizmena tribina u Mostaru

    Počinje 4. Napretkov tjedan kulture, na programu: koncerti, kazališna predstava, predstavljanje monografije i izložba

    Predstavljena nova knjiga Emila Karamatića ‘Balkanski soj – mutacija domoljublja’

    republikainfo.com
    Copyright 2019 Republikainfo.com | Developed by Rahatlook
    • Impressum
    • Kontakt

    Type above and press Enter to search. Press Esc to cancel.