Hrvatsko tržište rada tijekom posljednjeg desetljeća naviklo je na snažan priljev radnika iz trećih zemalja. No prema najnovijim podacima HZZ-a i MUP-a za prvih deset mjeseci 2025., vidljiv je preokret: broj izdanih dozvola za boravak i rad stranih radnika po prvi put nakon godina rasta bilježi značajan pad. Dok su prethodne godine završavale rekordnim brojkama, ove godine ritam se usporio i to u svim kategorijama: od novih zapošljavanja do dozvola po produženju radnog odnosa. Trend je dovoljno izražen da ga se više ne može tumačiti kao statističko odstupanje, nego kao početak nove faze na tržištu rada
Pisali smo o izmjenama Zakona o stranim radnicima koji se posebno odnosio na prava i obveze stranih radnika i agencija koje ih dovode, hrvatske iseljenike i zaštitu domaćih radnika. Nakon usvajanja tog Zakona nastupile su značajne promjene koje se odnose na uređivanje statusa i zaštite stranih radnika, kao i na nadzor agencija koje ih dovode. Čini se da je novi Zakon uvelike doprinio ovom smanjenju jer se prema podacima HZZ-a broj odbijenih dozvola u prvih deset mjeseci ove godine povećao za oko 12.260 negativnih mišljenja u odnosu na cijelu 2024. godinu. Naravno, postoje i drugi faktori za ovo smanjenje.
Brojke koje mijenjaju perspektivu
Pojasnit ćemo situaciju. Dakle, u prvih deset mjeseci 2025. evidentno je smanjenje ukupno izdanih dozvola za rad. Riječ je o padu od oko 15 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Posebno se ističe pad u broju izdanih dozvola za novo zapošljavanje. Promatra li se samo listopad, trend je još izraženiji. Od ukupno nešto manje od 13 tisuća izdanih dozvola, samo se oko 4400, otprilike jedna trećina, odnosilo na nova zapošljavanja. Velika većina, njih oko 8170, bila su produljenja postojećih radnih odnosa, dok je približno 400 dozvola izdano za sezonski rad.
Osim ukupnog pada od oko 15 posto, najnoviji podaci MUP-a potvrđuju i nastavak trenda smanjivanja udjela dozvola izdanih za novo zapošljavanje državljana trećih zemalja. Ove je godine izdanih dozvola za nove radnike gotovo 40 tisuća manje nego lani, oko 73 tisuće naspram prošlogodišnjih približno 113 tisuća, pa njihov udio prvi put pada ispod polovice svih izdanih dozvola. Takav rezultat ponajprije proizlazi iz porasta broja produljenja postojećih dozvola, kojih je oko 9400 više nego prošle godine, ali i blagoga rasta sezonskih dozvola, kojih je oko 2450 više.
Ako se ritam iz prvih deset mjeseci nastavi do kraja godine, Hrvatska bi mogla završiti s ukupnim brojem izdanih dozvola znatno manjim nego lani, kada je prvi put pređena granica od preko 200 tisuća dozvola. Iako će apsolutni broj radnika iz trećih zemalja i dalje ostati velik, dinamika se osjetno mijenja.
U kojem sektoru je pad najvidljiviji
Najveći pad potražnje zabilježen je u graditeljstvu i turizmu, dvjema granama koje su u posljednjim godinama bile glavni magnet za strane radnike.
Graditeljstvo, koje je godinama raslo potaknuto obnovom i investicijama, ulazi u fazu zasićenja. Poslodavci upućuju na smanjen broj projekata i oprez investitora.
Turizam, koji svake godine troši goleme količine sezonske radne snage, usporio je tempo zapošljavanja u ranim mjesecima godine, dijelom i zbog pooštravanja procedura i manjeg broja novih radnika koji se prijavljuju.
Unatoč padu, oba sektora i dalje su glavni korisnici stranih radnika. Za njima slijede industrija, trgovina i uslužne djelatnosti sve s blažim, ali vidljivim padom.
Zašto se događa pad: kombinacija domaćih i globalnih faktora
Stručnjaci ističu nekoliko razloga:
Stroži propisi i procedure – novi sustav kontrole i provjera produžio je i zakomplicirao put od prijave do dozvole. Poslodavci sve češće upozoravaju na administrativna kašnjenja.
Slabija potražnja za radom – nakon razdoblja ubrzanog rasta, građevinarstvo i dio turističkog sektora ulaze u stabilniju fazu, što prirodno smanjuje potrebu za novim radnicima.
Rast interesa domaćih radnika – rast plaća i bolja radna prava polako vraćaju dio radne snage u sektore koje su stranci ranije gotovo u potpunosti nadomjestili.
Globalne promjene migracijskih tokova – konkurencija među europskim državama za radnike iz Azije i Afrike raste, a dio radnika odustaje od Hrvatske zbog strožih pravila ili sve većih očekivanja poslodavaca.
Radnici nisu nestali, ali dinamika jest
Premda se broj izdanih dozvola smanjuje, broj aktivnih stranih radnika u Hrvatskoj i dalje je vrlo visok. Većina radnika koji su u zemlju došli prethodnih godina produžuju svoje ugovore i ostaju na istim radnim mjestima.
To znači da Hrvatska i dalje ostaje zemlja koja ovisi o stranim radnicima ali više ne u onoj mjeri u kojoj je ovisila tijekom prošlog „uvoznog vrhunca“.
Što možemo očekivati u idućim mjesecima
Ako se trend nastavi, Hrvatska će se suočiti s prijelaznim razdobljem. Manji broj novih radnika mogao bi donijeti pritisak na pojedine sektore tijekom turističke sezone, dok se poslodavci intenzivnije okreću domaćoj radnoj snazi i automatizaciji.
S druge strane, dugoročno bi se mogla smanjiti ovisnost o uvozu radne snage ali samo ako rast plaća i kvaliteta radnih uvjeta budu dovoljno privlačni domaćim radnicima. Pad broja stranih radnika sigurno je poruka: hrvatsko tržište rada ulazi u novu fazu u kojoj će ravnoteža između domaće i strane radne snage biti sve važnije pitanje.
(Izvor: Bug.hr)