Kineske tvrtke uspostavljaju dobrovoljne vojske, što se nije dogodilo još od 1970-ih. Najmanje 16 velikih kineskih tvrtki, uključujući i mljekarskog diva u privatnom vlasništvu, uspostavilo je borbene snage tijekom prošle godine, pokazala je analiza CNN-a., a koju prenosi N1 Hrvatska.
Ove postrojbe, poznate kao Odjeli narodnih oružanih snaga, sastoje se od civila koji zadržavaju svoje redovne poslove. Oni djeluju kao rezervne i pomoćne snage za kinesku vojsku, najveću na svijetu, i dostupni su za misije u rasponu od odgovora na prirodne katastrofe i pomoći u održavanju “društvenog reda” do pružanja podrške tijekom rata.
Uspostava korporativnih brigada naglašava sve veću zabrinutost Pekinga zbog potencijalnih sukoba u inozemstvu, kao i socijalnih nemira kod kuće dok gospodarstvo posrće, tvrde analitičari. Osim toga, ovaj potez bi mogao biti i odgovor na pandemiju, ali i nastojanje kineskog vođe Xi Jinpinga da pojača kontrolu Komunističke partije nad društvom, uključujući korporativni sektor.
Gušenje društvenih nemira
Neil Thomas, suradnik za kinesku politiku u Centru za analizu Kine, navodi da bi korporacijske milicije pod vojnim vodstvom mogle pomoći Komunističkoj partiji da učinkovitije uguši društvene nemire kao što su prosvjedi i štrajkovi zaposlenika.
Kina se suočava s nizom izazova, a rekordni pad imovine, rastuća nezaposlenost među mladima i deflacijski pritisak samo su neki od njih. Čini se da se prosvjedi šire kako raste frustracija. Broj radničkih prosvjeda i štrajkova prošle godine porastao je više nego dvostruko u odnosu na 2022.
Raznolikost tvrtki
Većina tvrtki koje su dosad najavile uspostavu milicija bile su državne tvrtke koje su u izravnom vlasništvu središnjih ili regionalnih vlada.
No, u prosincu je Yili Group, peti najveći svjetski proizvođač mliječnih proizvoda, postao prva velika kineska tvrtka pod privatnom kontrolom u novijoj povijesti koja je uspostavila jedinicu Odjel narodnih oružanih snaga. CNN navodi da lokalna vlada u Hohhotu, gradu u kojem se nalazi ova kompanija, ima 8,5% udjela u vlasništvu.
Nisu objavljeni nikakvi podaci o veličini snaga ili demografiji onih koji su se pridružili.
Prema kineskom Zakonu o vojnoj službi, muški pripadnici milicije trebali bi imati od 18 do 35 godina. Postoji određena fleksibilnost za osobe s posebnim vještinama. Žene se također mogu pridružiti, ali nisu navedene dobne granice za njih u zakonu.
Yilijeva postrojba bit će pod izravnom upravom garnizona Narodne oslobodilačke vojske (PLA) u Unutrašnjoj Mongoliji, području u kojem se tvrtka nalazi, i regionalnog odbora Komunističke partije.
U rujnu je Shanghai Municipal Investment Group, državna tvrtka za razvoj nekretnina i izgradnju, osnovala jedinicu Odjela narodnih oružanih snaga. Nadzirao bi ga šangajski garnizon PLA-a, a zapovjednik garnizona Liu Jie rekao je da će milicija pomoći vojsci u zadacima kao što je osiguravanje poslova demobiliziranim veteranima ili regrutiranje vojnika za vojsku.
Najmanje 14 drugih tvrtki u državnom vlasništvu učinilo je isto prošle godine, prema CNN-ovoj analizi izvješća državnih medija.
Na tiskovnoj konferenciji u listopadu, glasnogovornik Ministarstva obrane rekao je da pokušaj uspostave policije u državnim tvrtkama služi za “jačanje razvoja nacionalne obrane”.
Duga povijest
Kineske milicije datiraju još od 1920-ih, a nakon 1949. kad je partija preuzela kontrolu nad kontinentalnom Kinom, jedinice su ugrađene u vlade, škole i tvrtke.
Milicije su ključni dio kineske vojske, koja se sastoji od dvije stalne profesionalne snage: PLA i Narodne naoružane policije, koja ima zadatak unutarnje sigurnosti. Prema zakonu o obrani zemlje, milicije pružaju podršku PLA-u.
Povijesničari navode da je Mao Zedong, kineski revolucionarni vođa, koristio milicije za promicanje svog osobnog programa i učvršćivanje vlasti. Mao je također proširio sustav milicije kako bi potisnuo i zastrašio ljude koji su se protivili njegovoj radikalnoj politici, istovremeno razvijajući kult ličnosti unutar i izvan stranke.
Zašto sada?
Ponovno oživljavanje korporativnih milicija vjerojatno je potaknuto pandemijom covida-19 i nedavnom krizom u sektoru nekretnina, smatra Timothy Heath, viši međunarodni obrambeni istraživač u Rand Corporation. On pojašnjava da je pandemija mogla potaknuti ovakav potez kako bi se pronašle učinkovitije snage “koje bi mogle pomoći u upravljanju i koordiniranju odgovora na velike nacionalne hitne situacije”.
Višegodišnji pad tržišta nekretnina izazvao je opsežni hipotekarni štrajk. Od 2022. gnjevni kupci stanova u mnogim kineskim gradovima odbijaju platiti svoje hipoteke za nedovršene stanove nakon što su investitori bez novca odgodili ili odustali od izgradnje.
Posljedice toga prelile su se i na financijski sektor, pa neke velike banke nisu isplatile svoje investicijske proizvode, što je zauzvrat potaknulo demonstracije ljudi koji su izgubili novac.
Ponovno uspostavljanje Odsjeka narodnih oružanih snaga također je povezano s Xijevim većim naporima da revidira kinesku vojsku, dodao je Heath. Kineski čelnik nije skrivao svoj cilj modernizacije PLA-a i transformacije u borbenu silu svjetske klase.
Willy Lam, viši suradnik Zaklade Jamestown, kaže da ovo budi osjećaj poznat kao déjà vu. “Vidimo oživljavanje Maovih ključnih slogana – ‘narodni rat’ i ‘organski suživot civilnog i vojnog sektora’.”
To bi moglo odražavati želju Pekinga da dodatno pojača kontrolu nad društvom i stavi zemlju na ratnu osnovu, baš kao što je Mao učinio 1950-ih i 1960-ih.
Dugoročno, Xi bi se mogao pripremati za invaziju na Tajvan, kada će se “veći dio Kine militarizirati”, rekao je Lam, dodajući da bi veliki gradovi mogli biti pretvoreni u “militarizirane zone” ili “luke”.
Kineski vođa je već obećao da je konačno “ponovno ujedinjenje” otoka s kopnom “povijesna neizbježnost”. Kineska vladajuća Komunistička partija smatra Tajvan dijelom svog teritorija, iako ga nikada nije kontrolirala.
“Ako sve više i više građana postane članovima njihove milicije, njihov će nacionalistički žar navodno porasti”, rekao je Lam, prenosi N1 Hrvatska.
/Desk/