Dnevnik Nove TV doznaje kako su ti građani samo na kamatama prošle godine dobili 50 milijuna kuna. Ako se, primjerice, uzme kamata od 5 posto, dolazi se do moguće ušteđevine 14 Hrvata s „sumnjivom ušteđevinom“ od 1,7 milijardi kuna.
Hrvatska je dobila podatke od 19 zemalja o računima koje Hrvati imaju u drugim državama članicama, a svi će oni ubrzo morati službama objasniti gdje su platili porez na štednju.
Štediše će morati dokazati porijeklo imovine
Ipak, čini se kako je poreznicima i istražiteljima važnije doznati porijeklo te imovine, stoga su izdvojili 20 računa s najvećim iznosima i kod njih 14, uspoređivanjem baza podataka, došli do prvih indicija da je gotovo nemoguće da su navedeni štediše uspjeli sa svojim primanjima toliko uštedjeti.
Sada će tih 14 građana morati dokazati kako su stekli taj novac, neovisno radi li se o ugovorima o nasljeđivanju ili o pozajmicama. Rezultati postupka trebali bi biti poznati do početka lipnja, kada bi službe trebale doznati je li sve s ušteđevinom legalno.
U najgorem scenariju po štediše, država im može naplatiti porez od 40 posto, a na 1,7 milijardi kuna, porez bi iznosio 690 milijuna kuna. Podsjetimo, ta cifra u obzir uzima tek prvih 20 provjerenih računa.
(Izvor: Index.hr)