Paljenjem svijeća ispred i u dvorištu vukovarske bolnice te molitvom, Vukovarci i djelatnici bolnice odali su u utorak navečer počast žrtvama agresije bivše JNA i paravojnih srpskih postrojba na Vukovar 1991.
U molitvi koju su predvodili vukovarski franjevci, Vukovarcima su se pridružili predsjednik Vlade Andrej Plenković s potpredsjednikom Vlade i ministrom hrvatskih branitelja Tomom Medvedom i ministrom obrane Mariom Banožićem.
Nazočni su bili i vukovarsko-srijemski župan Božo Galić, posljednji zapovjednik obrane Vukovara 1991. Branko Borković, zamjenica vukovarskog gradonačelnika Ivana Mujkić te ratna i sadašnja ravnateljica vukovarske bolnice Vesna Bosanac.
U kratkom programu ispred bolnice, prilagođenom epidemiološkim uvjetima, sudjelovala je i klapa Hrvatske ratne mornarice “Sveti Juraj”.
“Večeras, ovdje, u krugu vukovarske bolnice prisjećamo se strašnih trenutaka od prije 29 godina, kao i svih onih koji su dali život za slobodu Hrvatske, svih vukovarskih branitelja i ranjenika. Posebno želim kazati da je Hrvatska pobijedila u Domovinskom ratu, da smo slobodni i živimo u demokratskoj zemlji”, istaknuo je premijer Andrej Plenković nakon molitve i paljenja svijeća kod spomenika u dvorištu bolnice.
U ime Vlade zahvalio je posljednjem zapovjedniku obrane Vukovara Branku Borkoviću, ravnateljici Vesni Bosanac, braniteljima te svim Vukovarcima i Vukovarkama.
Program ovogodišnjeg Dana sjećanja na žrtvu Vukovara, koji se održava pod geslom “Vukovar, mjesto posebnog pijeteta” i uz posebne epidemiološke uvjete, počet će u srijedu u 10 sati ispred vukovarske Nacionalne memorijalne bolnice.
Potom će sudionici u Koloni sjećanja proći gradskim ulicama do Memorijalnog groblja žrtava Domovinskog rata gdje će državna i druga izaslanstva položiti vijence i zapaliti svijeće i gdje će se služiti misa zadušnica koju će predvoditi vrhbosanski nadbiskup i metropolit kardinal Vinko Puljić.
Bitka za Vukovar
Bitka za Vukovar bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu. To je bila 87-dnevna opsada hrvatskog grada Vukovara od strane Jugoslavenske narodne armije, uz pomoć srpskih paravojnih snaga od kolovoza do studenog 1991. godine tijekom Domovinskog rata. Bitka je završena porazom lokalnog Zbora narodne garde, velikim razaranjem Vukovara i brojnim ubojstvima i progonom hrvatskog stanovništva. U borbama u Vukovaru je poginulo oko 900 branitelja grada, a nakon zarobljavanja u masovnim ratnim zločinima još njih oko 600. Još oko 1.000 hrvatskih branitelja izginulo je u borbama na širem području oko Vukovara, koje su također predstavljale dio bitke. Poginulo je i oko 1.000 civila, a oko 7.000 hrvatskih vojnika i civila završilo je u zarobljeničkim logorima u Srbiji, gdje su pretežno bili izloženi zlostavljanjima, u nekim slučajevima vrlo svirepim.
Napadač je tijekom bitke za Vukovar, prema hrvatskim procjenama, izgubio oko 6.000 vojnika, od ukupno oko 30.000 angažiranih pripadnika kopnene vojske koje su obuhvaćale najjače oklopne postrojbe kojima je JNA raspolagala. Od tih gubitaka, napadač je izgubio toga oko 2.500 u borbama za sam grad. Srpski vojni podatci govore o 1.200 poginulih vojnika; u koji broj – koji ne obuhvaća ranjene vojnike – zacijelo nisu uračunati pripadnici raznih srpskih paravojnih postrojbi.
Iako je bitka predstavljala značajan vojni poraz i simbolički gubitak za Hrvatsku – koja nije povratila kontrolu nad gradom do 1998. godine – ona je za JNA predstavljala tek Pirovu pobjedu. Naime, pokazalo se da po okončanju bitke JNA više nije bila sposobna za izvođenje daljnjeg napada kojim bi se, spajanjem sa snagama Banjalučkog korpusa, koje su već bile raspoređene u dijelu Zapadne Slavonije, omogućila okupacija čitave Slavonije, te daljnji prodor prema Varaždinu i glavnom gradu Hrvatske Zagrebu, kakav je bio plan JNA. Tako se uporna obrana Vukovara pokazala presudnom za zaustavljanje glavnog napada na Hrvatsku. Drama bitke je ujedno pomogla da Hrvatska dobije međunarodnu potporu za svoju neovisnost.Do danas se žrtva Vukovara u Hrvatskoj poštuje kao jedan od ključnih trenutaka Domovinskog rata.
(Izvor: HINA)