Posljednji put kada je neki od državnika iz jugoistočne Europe toliko često posjećivao Njemačku bilo je 2005. Tada je tadašnji premijer Hrvatske Ivo Sanader, lobirajući za ulazak Hrvatske u Europsku uniju, gotovo jednom mjesečno posjećivao Njemačku. Rezultat je poznat, ali put je bio dug i trnovit, piše Deutsche Welle.
Pred sličnim zadatkom,ali tu i prestaju sve paralele, se nalazi i srpski predsjednik Aleksandar Vučić. On je ove godine doduše tak dva puta posjetio njemačku kancelarku Angelu Merkel, ali godina je mlada, rekord se još stigne oboriti. Prepreka koja je Hrvatskoj tada stajala na putu se zvala Slovenija, Srbija ima problem koji se zove Kosovo.
Teške i bolne odluke
I to je i bila glava tema razgovora dvoje državnika u Uredu kancelarke u petak. Povod intenziviranja diplomatskih aktivnosti Srbije u smjeru je jasan. Normalizacija stanja na Kosovu nakon nemilih događaja u Mitrovici, vezanih uz uhićenje Marka Đurića (koji se nalazio u Vučićevoj pratnji), i zapinjanje na polju ostvarenja točaka dogovorenih u okviru Briselskog sporazuma.
I Merkel i Vučić su uoči samog radnog ručka dali izjave iz kojih se nije mnogo toga moglo zaključiti. Bilo je riječi o dobrim političkim i gospodarskim odnosima. Ovo potonje je posebno isticao srpski predsjednik koji je istaknuo kako trgovačka razmjena s Njemačkom nikad nije bila bolja te da i dalje stalno raste. Merkel je pak istaknula kako s Vučićem govori ne samo kao kancelarka Njemačke nego da se čitava problematika rješava u sklopu Europske unije, pri čemu je spomenula ulogu Bugarske kao predsjedavajuće EU-om.
Vučić je dodao kako je Merkel zaslužna za to da „nije bilo još više kriza nego što ih je ionako bilo” i još je jednom, nakon dramatične stanke, primijetio kako u sklopu procesa približavanja Europskoj uniji Srbija morati donijeti brojne „teške i bolne odluke”. Tada se oboje državnika povuklo na radni ručak koji je trajao više od sat vremena.
Rješenje kosovskog pitanja kompliciranije od očekivanog
Nakon toga je srpski predsjednik izišao pred predstavnike srpskih medija (i DW-a) a njegovo dvadesetominutno izlaganje pred novinarima bi se moglo svesti na zaključak kako Angela Merkel ima puno poštivanje i mnogo razumijevanja za Srbiju i da je Njemačka spremna pomoći. Što je konkretno dogovoreno oko rješenje spora oko Kosova, nije rečeno.
Vučić je naglasio samo toliko da je njemačkoj kancelaki „izuzetno stalo“ do toga da se situacija na Kosovu ne zaoštrava i da se izbjegnu svake moguće provokacije. Uvijek iznova Vučić se vraćao na njemačke investicije i polaganje kamena temeljca za „velebnu” Siemensovu tvornicu u Kragujevcu. Od četiri poglavlja o kojima se, kako je rekao srpski predsjednik, razgovaralo u uredu kancelarke, bilateralnim odnosima, stanju u regiji, međunarodnoj situaciji i Kosovu, najviše se naravno razgovaralo o ovom potonjem.
„Mi smo spremni na kompromis kad je Kosovo u pitanju, ali kao što znate za kompromis je potrebno dvoje“, ustvrdio je Vučić. On je zaključio kako je nekad vjerovao da se Beograd i Priština mogu dogovoriti sami, ali da je u međuvremenu shvatio da treba uskladiti interese mnogih što stvar čini „još kompliciranijom“. Na kraju je srpski predsjednik objasnio da će na EU –Zapadni Balkan samitu za nešto više od mjesec dana u Sofiji, usprkos nazočnosti predstavnika Kosova, „Srbija ipak biti prisutna”, što međutim ostavlja otvorenim na kojoj razini.
Kosovo ali i jačanje pravne države i slobode medija
S njemačke strane se do petka poslijepodne nije moglo previše saznati o današnjem posjetu osim onih nekoliko uobičajenih rečenica koje je Merkel izjavila uoči susreta. Čak ni na redovitoj konferenciji za medije glasnogovornik vlade Steffen Seibert nije htio reći ništa na ovu temu. Malo rječitiji je bio predsjednik parlamentarne skupine Jugoistočna Europa Stephan Albani (Kršćansko-demokratska unija CDU) koji je za DW jasno rekao da je normalizacija odnosa između Beograda i Prištine preduvjet za daljnji napredak Srbije prema Europskoj uniji.
„Pod svaku cijenu, kao jedan od uvjeta za približavanje Srbije Europskoj uniji ostaju dobri odnosi Srbije s Kosovom”, rekao je Albani za DW. No da ne bi sve samo ostalo na Kosovu, on je istovremeno kao uvjete naveo i „daljnje napore” Srbije na polju jačanja pravne države i slobode medija. „Kao jaki partner želimo i dalje podržavati Srbiju na svim ovim područjima“, zaključio je Albani.
(Izvor: DW)