Vojna industrija BiH nastavlja obarati rekorde nakon što je u prvih šest mjeseci 2024. godine izvezla oružja i streljiva ukupne vrijednosti 146,9 milijuna KM, istražio je Dnevni avaz.
To je za blizu 48 posto više nego u istom periodu prošle godine, kada je vrijednost izvoza iznosila 99,8 milijuna KM.
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH, najtraženiji su granate, bombe, mine, rakete, te vojno streljivo i njeni dijelovi, pa je ukupna vrijednost izvoza ovih proizvoda iznosila približno 142,5 milijun KM. BiH je izvezla i oko 2,7 milijuna KM vrijedne dijelove i pribor za vojno oružje, revolvere i pištolje i ostalo vatreno oružje. U vrhu liste zemalja u koje izvozimo su SAD, Slovačka, Bugarska, Irak, Srbija, Saudijska Arabija…
Vojni stručnjak Berko Zečević smatra da dobri financijski rezultati vojne industrije ne znače da je bilo investicija u postojeće tvornice, već su neke od njih ranije imale slobodne kapacitete koje su popunile. Istovremeno, rat u Ukrajini utjecao je na rast cijena i oružja.
– Imamo fantastičnu šansu, jer ovo što se sada događa u svijetu trajat će sigurno desetak godina. Bit će izražena potreba za streljivom i oružjem, pa je u skladu s tim potrebno tehnološko, ali i zakonsko prestrukturiranje bh. vojne industrije. Potrebni su nam vanjski partneri, vojne tvrtke iz Europe i SAD i moramo promijeniti odnos da je 51 posto kapitala vlasnik FBiH ili RS, a 49 posto privatni kapital. Moramo imati suradnike koji će drastično povećati tehnološke sposobnosti naših tvrtki i primiti više stručnih, a ne podobnih ljudi. Cijeli život radim na stvaranju uvjeta da BiH ima školovane ljude, ali od stotinjak inženjera obrambenih tehnologija samo 5-6 radi u vojnoj industriji, a primljeni su ljudi po rođačkim i sličnim linijama – kaže Zečević, te dodaje da jedna od ključnih obveza treba biti i razvoj što više privatnih tvrtki za proizvodnju komponenti za obrambenu industriju.
Nakon popunjavanja skladišta, koja su ispražnjena zbog ratova u Ukrajini i Bliskom istoku, vojnopolitički analitičar Hamza Višća očekuje mnogo investicija i pregrupiranje namjenske industrije u skladu s novim potrebama, jer iskustva govore da su vojskama potrebnija sredstva i projektili protuzračne obrane.
– Dobro je što imamo strane investitore u našim tvornicama, jer oni dovode i kupce. Međutim, treba nam kvalitetan odnos svih koji mogu doprinijeti da se to bolje posloži. Nemamo vezu između proizvodnje i škola koje školuju kadrove. Oni imaju perspektivu, tim prije što se NATO, shvaćajući ozbiljnost situacije u Ukrajini, opredijelio za jačanje obrambene kapacitete, a većina zemalja povećava vojne proračune.
Stvarni kapaciteti zapadnih zemalja trenutno ne zadovoljavaju njihove potrebe, pa kupuju gdje stignu. Ministarstvo obrane bi moglo puno uraditi kada bi namjensku industriju promatralo u oba entiteta ravnopravno i kada bi entiteti surađivali, pa da rezultat bude na dobrobit cijele države – dodaje Višća.
Ukupna vrijednost izvoza po godinama
– 2023. godina 241.144.400,98 KM
– 2022. godina 196.023.892,06 KM
– 2021. godina 192.875.889,72 KM
– 2020. godina 141.005.039,13 KM
– 2019. godina 195.957.278,29 KM
/Desk/