“Rusija će sigurno odgovoriti na teroristički napad na Krimski most koji je organizirao kijevski režim, Ministarstvo obrane već priprema prijedloge”, rekao je ruski predsjednik Vladimir Putin nakon ukrajinskog napada na Krimski most. Moskva je za napad na Krimski most, drugi otkako je Rusija napala Ukrajinu, okrivila Kijev.
Više od 100 tisuća vojnika, više od 900 tenkova, više od 555 artiljerijskih sustava i 370 višecijevnih raketnih bacača – to su goleme snage koje je skupila ruska vojska plus zračne jedinice, privatne postrojbe i snage teritorijalne obrane na pravcu Kupjansk – Liman.
Barem tako tvrdi Serhej Cherevatyi, glasnogovornik Istočne grupe ukrajinskih oružanih snaga. Za ilustraciju, na vrhuncu svoje kampanje u Afganistanu 80-ih godina prošlog stoljeća tadašnja je sovjetska Crvena armija u cijeloj toj državi imala oko 120 tisuća vojnika, prenose agencije.
Cherevatyi je dodao da Ukrajinci na tom dijelu bojišta drže linije i sprječavaju Ruse da preuzmu inicijativu.
Ruski turisti koji bježe s Krima nakon napada na most stvorili gužve
Uoči današnjeg napada na ruski cestovni i željeznički most prema Krimu, državna TV emitirala je snimke dugih prometnih gužvi u južnoj Rusiji dok su turisti satima čekali u svojim automobilima da prijeđu i započnu ljetni odmor.
No nakon što su eksplozije provalile cestovni most, ubivši par koji je planirao odmor na Krimu i ranivši njihovu kćer, emitirao je prometne gužve u suprotnom smjeru dok su se turisti pokušavali odvesti kući kroz južnu Ukrajinu pod kontrolom Rusije.
Državna novinska agencija RIA objavila je da se stvorila gužva duga veća od 5 kilometara dok su se ruski turisti vraćali kući – preko mosta Chonhar, koji je nakratko bio van funkcije zbog raketnog napada prošlog mjeseca.
Moskva je za napad na Krimski most, drugi otkako je Rusija napala Ukrajinu, okrivila Kijev.
Ukrajina nije službeno preuzela odgovornost, ali ukrajinski mediji navode da su ukrajinske sigurnosne službe rasporedile pomorske bespilotne letjelice
Ruske vlasti su u ponedjeljak preporučile ruskim turistima koji su zapeli na Krimu nakon napada na most koji anektirani poluotok povezuje s Rusijom, da se vrate kući preko ukrajinskih teritorija pod ruskom okupacijom.
U napadu, koji su u noći na ponedjeljak izvele ukrajinske snage, poginulo je dvoje civila koji su u autu prelazili preko tog mosta.
Komercijalni letovi između Moskve i Krima prekinuti su nakon početka ofenzive u Ukrajini i većina ruskih turista dolazi na poluotok automobilima dijelom mosta namijenjenim cestovnom prometu. Taj dio mosta djelomično je oštećen u napadu.
“Molim stanovnike i goste na poluotoku (…) da iz sigurnosnih razloga izaberu alternativni kopneni pravac koji prolazi kroz nove oblasti”, rekao je ruski guverner anektiranog poluotoka Sergej Aksjonov, koristeći se terminologijom Moskve da označi područja pod kontrolom ruske vojske na istoku Ukrajine.
Predloženi put dug 400 km prolazi nekim područjima na kojima se vode borbe s ukrajinskom vojskom koja bombardira ruske pravce opskrbe.
Ruska televizija je objavila kartu puta koji kroz gradove Melitopolj, u Zaporiškoj oblasti, na jugu Ukrajine i Marijupolj, velik lučki grad razoren u granatiranju, ide do Rostova na Donu, na jugu Rusije.
Vladimir Saldo, čelnik dijela Hersonske oblasti, na jugu Ukrajine, pod ruskom kontrolom kojeg su imenovale ruske vlasti, rekao je da će se policijski sat skratiti kako bi putnici mogli proći i da će ruska vojska pojačati sigurnost.
Upozorio je da će biti postavljene kontrolne točke kako bi se spriječile “sabotaže”, ali da će se formalnosti smanjiti.
Još Wagnerovih plaćenika krenulo za Bjelorusiju
Konvoj od više od 100 vozila s ruskim zastavama i oznakama Wagnera ušao je u Bjelorusiju.
Bjeloruski Hajun, bjeloruska aktivistička skupina koja prati kretanje trupa u Bjelorusiji, rekla je da su plaćenici krenuli prema terenskom kampu koji su ponudile vlasti te zemlje.
Aktivistička skupina je rekla da je to treći Wagnerov konvoj koji ulazi u Bjelorusiju ovaj tjedan.
Wagnerovi plaćenici poslani su na bjeloruski teritorij nakon njihove kratkotrajne pobune prošlog mjeseca.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko bio je posrednik u dogovoru koji je okončao pobunu koju je pokrenuo šef Wagnera Jevgenij Prigožin.
/Desk/