Nedavni incidenti u Ujedinjenom Kraljevstvu (UK) ponovno su istaknuli duboku napetost između britanske želje za održavanjem snažnih gospodarskih veza s Kinom i jasnih upozorenja njezinih obavještajnih agencija o kineskoj prijetnji nacionalnoj sigurnosti.
Propali slučaj špijunaže: ‘Mek’ stav vlade?
Ovog mjeseca, tužitelji su odustali od optužbi protiv dvojice Britanaca optuženih za špijuniranje u korist Kine. Slučaj se raspao nakon što vlada nije htjela, u pravne svrhe, potvrditi da je Kina “neprijatelj” ili “prijetnja nacionalnoj sigurnosti”.
Konzervativni zastupnici optužili su vladu premijera Keira Starmera za napuštanje slučaja iz straha da bi suđenje moglo razljutiti Peking i naštetiti ekonomskim odnosima, iako je Starmer te optužbe odbacio.
S druge strane, obavještajne agencije su jasne:
GCHQ (agencija za elektronički nadzor) posvećuje više resursa Kini nego bilo kojoj drugoj misiji. Šef MI5, Ken McCallum, izjavio je da kineski špijuni ugrožavaju nacionalnu sigurnost “svaki dan”. McCallum je izrazio frustraciju zbog propasti slučaja, za čiju je izgradnju pomogla njegova agencija.
“Predstavljaju li kineski državni akteri prijetnju nacionalnoj sigurnosti Ujedinjenog Kraljevstva? A odgovor je, naravno, da, predstavljaju, svaki dan.” – Ken McCallum, direktor MI5
Ekonomska ovisnost i ranjivost UK-a
Ovi događaji naglašavaju teške kompromise s kojima se Britanija i njezini saveznici suočavaju. Zapad želi gospodarske koristi trgovanja s drugom najvećom svjetskom ekonomijom, ali mora balansirati taj interes sa sigurnosnim rizicima koje Kina predstavlja, uključujući i “prodiranje u mreže brana i električnih mreža”.
Tenzija je posebno akutna u Britaniji, koja je ekonomski oslabljena u desetljeću nakon Brexita i bori se za privlačenje investicija.
Kina je bila peti najveći trgovinski partner Britanije, s ukupnom robnom razmjenom od gotovo 100 milijardi funti godišnje. Uvoz iz Kine čini više od 70% tog iznosa.
Kina, pak, ima mogućnost uzvratiti. Može smanjiti kineska ulaganja, ograničiti poslovanje državnih tvrtki, ili uvesti carine na britanski izvoz, uključujući automobile. Također, može preusmjeriti britanske bankarske usluge, koje intenzivno koristi.
Kontroverza oko Veleposlanstva: Gnijezdo špijunaže?
Drugi problem koji ističe ovu napetost je rasprava o dopuštenju Kini da izgradi masivno novo veleposlanstvo u blizini Londonskog tornja. Zabrinutost sigurnosnih dužnosnika je da bi zgrada, koja bi bila najveća diplomatska ispostava u Europi (kompleks od 5,5 jutara), mogla poslužiti kao gnijezdo za špijuniranje.
Posebno strahuju da bi Kina mogla iskoristiti lokaciju za prisluškivanje strateških optičkih kabela ispod financijske četvrti.
Iako se odluka očekivala prošli tjedan, vlada ju je odgodila do 10. prosinca, navodeći složenost zahtjeva. Kineska vlada optužila je britanske dužnosnike za “nečasne namjere” i izdala prikrivenu prijetnju: “Britanska strana snosit će sve posljedice.”
Pokušaj pomirenja i povijest odnosa
Odnosi su se ranije kretali od “zlatnog doba” pod Davidom Cameronom, preko borbe za jačanje trgovine pod Theresom May i Borisa Johnsona, do zahlađenja zbog zabrinutosti oko kineskih ljudskih prava i cyber napada.
Zabranom opreme kineskog diva Huaweija u britanskoj 5G mreži 2020. godine, odnosi su se značajno pogoršali, uz kinesku prijetnju da će Britanija “snositi posljedice.”
Premijer Keir Starmer pokušao je pomirenje nakon izbora, zalažući se za “dosljedan, trajan” odnos s Kinom i sastajući se s kineskim čelnikom Xi Jinpingom. Međutim, kolaps špijunskog slučaja i odgoda odluke o veleposlanstvu pokazuju koliko je teško pomiriti suprotstavljene interese.
Iako britanski zamjenik savjetnika za nacionalnu sigurnost, Matthew Collins, jasno kaže da Kina “predstavlja najveću prijetnju ekonomskoj sigurnosti UK-a”, istovremeno iznosi i stav da je vlada i dalje posvećena “nastavku pozitivnog ekonomskog odnosa s Kinom”. Ovaj dualitet ostaje srž britanske, i šire zapadne, dileme, donosi The New York Times.